autograf.hr

U ovdašnjem religijskom miljeu pitanje vjere je usko povezano s, ponekad neskrivenom, željom za spektaklima kojima bi Bog potvrdio svoju naklonost onima koji se zaklinju u njega. Tu se ogleda potreba za društvenom posebnošću, izabranjem, donekle i mesijanizmom, koji bi bili pred svima ovjerovljeni nadnaravnom intervencijom, pred kojom bi sva suprotstavljena mišljenja bila neznatna. Spektakularni […]

Na vrijednosnom području prevarante je lako prepoznati – nalaze se u neprestanoj potrazi za neprijateljima. Oni nisu oduševljeni s nekom idejom, idealom i vrijednošću, nego se, umjesto afirmiranja onoga što je njihovo, nalaze u grču i napadačkom stavu, negirajući ono što je tuđe. Život je u osnovi jednostavan, njegove temeljne karakteristike su prolaznost, smrtnost, izloženost, […]

Postoje mnoge teme i područja života u kojima, posve nelegitimno, iznosimo sud, iako te teme i ta područja života ulaze u sferu osobnih izbora drugih ljudskih bića. Vjera je nedvojbeno jedna od takvih tema. Postoji li ili ne postoji bog te što njegovo postojanje ili nepostojanje nekome znači, nije nešto oko čega se, kao društvo, […]

Ne znamo kako ćemo u ponedjeljak 24. lipnja proći s Italijom ali znamo da u slučaju poraza od Azura naši dečki na čelu s Dalićem i Modrićem moraju pakirati kofere i vratiti se u domovinu. To bi bilo neželjeno buđenje iz jednog lijepog sna i prekid euronogometne groznice jedne nacije koja živi i umire uz […]

Kako smo zapravo došli do toga da se ”oslobođeni” suvremeni pojedinac našao u spirali usamljenosti, iz koje nikako da izađe? Ne bi proces njegovog oslobađanja možda bio koban da se nije umiješao kapitalizam sa svojom religijom i etikom uspjeha. Jer je to u motor individualizma počelo lijevati egoizam. I slobodni se pojedinac nije vratio u […]

Iako često kritiziram političko katoličanstvo jer ono nesumnjivo čini nemjerljivu štetu i katoličanstvu i politici, istovremeno smatram da je hrvatsko društvo ipak imalo sreću što se većina političkih grabežljivaca, kojekakvih kriminalaca i ljudi bez zabilježenog iskustva mišljenja deklarira katolicima. Naravno da je taj iskaz lažan i nadasve licemjeran, on ne odgovara stvarnosti, ali takvu ekipu […]

Humanistika, umjetnost i religija osmišljavaju život. Kada se one nađu u krizi, u krizi je sam ljudski život, kada one izdaju vlastitu bit i povampire čovjeka, svijet se pretvara u stratište. Sve ono instrumentalno, kao što su to znanstveno-tehnološka i ekonomska dostignuća, tada se okreće protiv čovjeka.

Nakon pobjede na izborima ljepote sve misice izjavljuju da je sve što one žele mir na Zemlji, a to je i sve što ja želim, iako nisam misica. Samorazumljiva pretpostavka razvoja bilo kojeg društva je mir, pretpostavka zdravlja zajednice i pojedinaca je mir, pretpostavka opstanka ljudske civilizacije je mir. Misice su u ovom slučaju u […]

U pobožnom indijskom hinduistu Mahatmi Gandhiju svijet danas gleda oca suvremenih nenasilnih mirovnih pokreta. Zaboravljeno je na tragičan način da je u isto vrijeme u Indiji živio njemu jednako religiozan i nenasilju odan borac za indijsku nezavisnost.

Nedavno je jedno europsko istraživanje na temu ”Čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga? (s apsolutnom sigurnošću)” donijelo ove rezultate: BiH 66%, Rumunjska 64%, Grčka 59%, Srbija 58%, Hrvatska 57%, Moldavija 55%. Tužno ili smiješno – ne znam što bih prije kazao. Najsiromašnije, najkorumpiranije i najkriminaliziranije zemlje Europe, najviše vjeruju u Boga.

Imamo li odvažnosti propitivati vlastita vjerovanja, svjetonazore i prakse? Imamo li snage ustati protiv strukturalnog nasilja koje provode patrijarhalne institucije kako sekularne, tako i religijske?

Kada vam slučajni prolaznik upitan u anketi HTV, zaustavljen na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, kaže da sve što žena treba da radi već jasno biše u Bibliji, malo vam je žao što svojom izjavom ne pokazuje u pravom svjetlu razmišljanje odrasle osobe koja svoju vjeru promišlja.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice i aktualnosti teme). Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teme). Kroz cijelu ljudsku povijest ratovi su bili zrcalo društvenih i ekonomskih odnosa. Kako ranije, tako i danas. Gotovo da nema ni jednoga ”zaostalog” plemena, ali ni jedne ”moderne” nacije čiji članovi, pojedinačno ili kolektivno, nisu ratovali s drugim ili međusobno, koji nisu dragovoljno ili […]

Sve što Putinov režim radi u Ukrajini svakim detaljem sve više podsjeća na Miloševića, a to opet na nacionalsocijalizam hitlerovskog tipa. I sve češće mislim kako smo mi na ovim prostorima bili sretni da Miloševićeva vojna sila, kvalitativno i kvantitativno, nije bila putinovska, premda, evo, svakodnevno gledamo kako je i Rusija, osim što ima atomsko […]

U povodu Dana reformacije (31. listopada), kada se sjećamo 95 Lutherovih teza navodno postavljenih na vrata crkve Svih Svetih u Wittenbergu toga dana 1517. godine, poželio sam se vratiti jednoj od najznačajnijih teoloških knjiga napisanih na temu pomirenja i izgradnje mira na hrvatskom jeziku: ”Isključenje i zagrljaj”, djelo protestantskog teologa dr. Miroslava Volfa (Stepress, Zagreb, […]

U zaključku prošle kolumne koja je nosila naslov ”Treba li vjerskoj instituciji Bog?” rekli smo da je Bog u svakom koraku vjerske institucije uz napomenu da je to ideal koji nije uvijek dosegnut. Proteklih tjedana ključni događaj Islamske zajednice u Hrvatskoj bilo je otvaranje nestrpljivo iščekivanog Islamskog centra u Sisku. Nakon nekoliko godina gradnje obilježene […]

Na 7. Kongresu vođa svjetskih i tradicionalnih religija u Kazahstanu na kojem je sudjelovao i papa Franjo, usvojena je 15. rujna 2022. Deklaracija čiji je neslužbeni prijevod objavljen na sarajevskom katoličkom portalu Nedjelja, a prenosimo ga u cijelosti.

Možete odlučiti odmoriti se od tzv. velikih tema, od ruske zločinačke agresije na Ukrajinu, od svjetske gospodarske krize izazvane pandemijom COVID-19 i već spomenutom ruskom agresijom, možete se ne baviti polumjesečnom holivudizacijom smrti britanske kraljice, ali nema tog odmora koji će vas poštedjeti svakodnevnih političkih gluposti kojima oni što malo što znaju, debelo zaštićeni zakonima […]

Religija je plodna tema za zapodijevanje razgovora. Neki je napadaju, neki je podržavaju, neki se njome identificiraju, neki se identificiraju nasuprot religije. Ravnodušnost prema religiji donedavno je bio rijedak fenomen, no i ta pojava uzima maha. U suvremenom dobu sveprisutno je razlikovanje između vjere i religije, a pogotovo između vjere i vjerske organizacije u institucionalnom […]

Prednost Hrvatske je što je riječ o malenoj državi koja može biti uređena po načelu obiteljske zajednice u kojoj se članovi obitelji međusobno podržavaju, raduju uspjesima i tješe u teškim trenutcima. Prokletstvo Hrvatske proizlazi iz toga što se javne politike, iz dana u dan, pretvaraju u prostor uništen divljanjem, manje ili više, humanoidnog, nacionalističkog čopora.

Suvremeno društvo se, već pedeset godina, susreće s problemom politike koja se sve više pretvara u biopolitiku. Jasno, Hrvatska zahvaljujući svom zakašnjelom ulasku u demokratske procese i nikad dovršenoj političkoj tranziciji, o biopolitici i ne pomišlja. Mi politiku doživljavamo kao soteriološku i eshatološku disciplinu, želimo da politika nas i naše istomišljenike spasi, a da svima […]

Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije u povijesnoj znanosti strano tijelo i one, prije ili kasnije, bivaju […]

(Opaska uredništva: U ovoj rubrici prenosimo uvodnike portala za ekumenska pitanja Ekumena koje potpisuje uredništvo toga portala). Gotovo da smo navikli vidjeti pripadnike religija tamo gdje se rađaju podijeljenosti i nasilja, gdje se govori s prezirom ili s osjećajem nadmoći o ljudima drugih uvjerenja i vjera, gdje se osuđuju drukčiji, gdje se pokušava utjecati na […]

Sloboda ne pripada čovjeku samim time što je netko rođen kao čovjek, ona nije nužnost, nego mogućnost. Kada bi sloboda bila nužnost, ona bi bila banalna i ni po čemu posebna, jer bi svi ljudi nužno bili slobodni. Istina, takav svijet bi bio svijet bez ratova, sukoba i mržnje. Rat, sukob i mržnja počivaju na […]

Kroz cijelu ljudsku povijest ratovi su bili zrcalo društvenih i ekonomskih odnosa. Kako ranije, tako i danas. Gotovo da nema ni jednoga ”zaostalog” plemena, ali ni jedne ”moderne” nacije čiji članovi, pojedinačno ili kolektivno, nisu ratovali s drugim ili međusobno, koji nisu dragovoljno ili prisilno napuštali neki teritorij, ljude, prirodna bogatstva, koji nisu osvajali, otimali, […]

Kapitalizam i Uskrs Fascinantna moć suvremenog neoliberalnog kapitalizma očituje se prije svega u njegovoj sposobnosti da sve usisa u sebe i potom od svega načini svoj gradivni element – tržišnu robu, pa čak i samo tržište.

”Jahve, kojemu se mole židovi i kršćani, i Alah, kojemu se mole ‘sveti ratnici’ šiitski i sunitski: krvi i glava koliko hoćeš. Kakav je to samo tempo!” Na tu rečenicu Slobodana Šnajdera, što sam je pribilježio kad se ono na Srednjem istoku bila razmahala sječa glava pripadnika druge grane islama, naiđoh prikladno sada dok nam […]

Znam, naježit ćete se čitajući već sam naslov ovoga teksta. A, kako i ne biste. Pokušajmo se barem nakratko u mislima ”preseliti” u mnoge ukrajinske izbjegličke kampove po cijeloj Europi, ali i rusku i ukrajinsku svakodnevnu zbilju u kojoj brižni i zabrinuti roditelji i prijatelji ”na dar” dobivaju djecu u crnim mrtvačkim plastičnim vrećama, žrtvovanim […]

Prema svježe objavljenim vijestima papa Franjo napustio je ovih dana Vatikan da bi pošao u Veleposlanstvo Ruske Federacije pri Svetoj Stolici kako bi s veleposlanikom Aleksandrom Avdejevim razgovarao o ratu u Ukrajini. Svejedno što je bio svjestan da od toga kao ni od susreta s ukrajinskim veleposlanikom neće biti ništa. No nije gubio nadu da […]

Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti. Inkluzivnost je, kada prevedemo na hrvatski jezik, uključivost, a preporuka da se više ne upotrebljavaju pojmovi kao što su Božić ili da se […]

Kič koji je ovih dana preplavio groblja, ponajbolje svjedoči o tome kako smo postali bića koja su zaboravila umirati i živjeti. Onaj tko se nije u stanju ispravno odnositi prema smrti, ponajprije vlastitoj, koja se još uvijek nalazi s onu stranu našeg iskustva, zasigurno ne živi ljudskim životom. Ljudski život obilježava svijest o prolaznosti, ali […]

Završio sam pisanje rada o molitvi kao psovci. Naslov je neobičan, ali bolno istinit. Religije, u našem društvenom i političkom kontekstu koji ih je nadrastao, imaju tendenciju koristiti molitvu kao psovku.

Ne postoje zločinački i genocidni narodi ili religije. Postoje samo zločinačke politike i skupine koje zlorabe narodna i/ili religijska imena, kao pokriće za vlastitu nečovječnost. Zrelost nekog društva očituje se, među ostalim, u sposobnosti da takve politike i skupine imenuje, označi, od njih se distancira i kazni ih. To je bolan put društvene katarze, koji […]

Prenaglašena stvarnost nikada nije istinita, realna, ali ni humana. Prenaglašavanje ideje nacije rezultira potamnjenjem nacije i njezinom kapitulacijom pred nacionalizmom. Nacionalizam je nehuman, neistinit i nerealan. On, najprije, potamnjuje ideju nacije, kako bi je, potom, mogao potpuno dokinuti.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je odlučila da se 4. veljače svake godine obilježava kao Međunarodni dan ljudskog bratstva, počevši od 2021. Pozvala je države članice i druge narode da poštuju datum na način koji svaka smatra prikladnim. Papa Franjo sudjelovat će na obilježavanju Dana ljudskoga bratstva zajedno s velikim imamom Al-Azharom Al-Tayebom virtualnim susretom […]

U okolnostima velikih tragedija zaredaju i velike riječi. Ovih dana slušamo mnogo o zajedništvu, poštenju, ljubavi… sve su to odreda velike i značajne riječi, ali sa sve tanjim i mršavijim uporištem u životima onih koji ih izgovaraju ili, pak, u životima onih kojima su upućene.

Ne znam je li točno, ali negdje sam pročitao da je za sve ovo vrijeme rada Haškog suda za ratne zločina na prostoru bivše Jugoslavije, dakle u 24 godine, osuđena 161 osoba i sve su se deklarirale kao vjernici. Stanem u nevjerici nad pročitanim, zamislim se.

Bilo je to 1987. na početku mog duhovnog putovanja, negdje netom nakon povratka iz vojske. Sjedio sam na predavanju u matičnoj župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla u Beogradu i slušao predavanje svog profesora filozofije religije Esada Ćimića.

Vrijeme koje protječe od jednog izbornog ciklusa do drugog pred oči javnosti donosi sve živopisnije kandidate za političke funkcije, čije karakteristike pokrivaju širok spektar izražajnosti i osobina, od groteske do burleske.

”Fašizam je religija. Dvadeseto stoljeće bit će poznato u povijesti kao stoljeće fašizma” – also sprach Benito Mussolini.

Izborni ciklusi ne razotkrivaju samo kolektivnu volju nekog biračkog tijela, razinu javne svijesti i smjera razvoja nekog društva; oni ujedno razotkrivaju i antropološku strukturu onih koji su htjeli, željeli i, u fantazmagoriji vlastite veličine, morali biti izabrani, a kolektivna volja ih je potisnula na margine javnog i osobnog značaja.

Ne da mi vrag mira, pa pišem o religiji i naciji. Kud baš ja koji nisam vjernik i koji sam tek pristojni hrvatski patriot? Nastojim razumjeti i one koji nisu kao ja. Ne sudim prema lošima koji pozdravljaju zločine i prikrivaju svoje interese, pljačke, osvete i koristi. Gledajmo pravu, bolju stranu.

Neki mi kolege iz akademske zajednice zamjeraju što se navodno nisam izjasnio o naivnom, ali stoga ne manje skandaloznom prijedlogu Muzičke akademije i (ne)ozbiljnoj nakani rektora Borasa da se Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države.

U nedjelju 3. veljače, prilikom 1047. Feste svetog Vlaha, patrona Dubrovnika, hvarsko-bračko-viški biskup i tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Petar Palić je rekao, citiram:

Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.

Govor pape Franje na međunarodnoj međuvjerskoj konferenciji o ”Ljudskom bratstvu” u kulturnom centru ”Founder’s Memorial” u Abu Dhabiju u ponedjeljak 4. veljače 2019.

Politika je djelatnost uređivanje unutar svjetskih javnih interesa i poslova, a obuhvaća sve one postupke koje poduzimaju pojedinci, institucije i organizacije.

Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.

Temeljna spoznajna osnova svih mislećih ljudi zasigurno je izvjesnost neuspjeha. K. Jaspers je upravo u neuspjehu, neutemeljenosti, nedostatnosti i rastrganosti ljudske egzistencije vidio šifru koja transcendenciju čini nazočnom.

Danas je postalo politički korektno govoriti o skladu vjere i znanosti, tako da se svi oni koji eventualno tvrde suprotno nazivaju fanaticima, radikalnim ateistima i sličnim ljupkim nazivima.

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.

Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.

Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države.

Ako nama ateistima nešto neprestano nabijaju na nos, to je činjenica da mi nemamo – kako to obično ljudi formuliraju – rješenje za problem smrti.

Moram priznati da mi je katkad pomalo nelagodno kad me se svrsta u takozvane nove ateiste. Daleko bilo da se stidim njihovog društva, da je prilike, vjerujem da bih se pošteno i ugodno ispričao s ”četvoricom jahača apokalipse“ (još da nije tužne činjenice da je Hitchens prerano završio svoj život).

Začudili su se neki moji poznanici jer sam na Facebooku napisao (a onda neoustaški portali od toga napravili svoj klasični mržnjokaz) da ne mogu i ne želim navijati za momke u crnom, premda sam čestitao hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji jer je zasluženo dobila argentinsku, za koju sam do tada navijao. Kao: nedosljedan sam. I, pobogu, zašto […]

Dopustite mi da danas budem osobna, odnosno da jednostavno podijelim s vama koji čitate kolumnu, razmišljanje kakvo možda jest (nadam se) i vaše.

Pomalo me iznenadilo kad sam mjestu u kojemu sada živim otkrio da ima i nekoliko Nijemaca koji prakticiraju poganstvo. Prije no što vam svašta padne na pamet da objasnim što to znači ”prakticiraju poganstvo”: u određenim prigodama okupljaju se u prirodi kako bi obilježili ili puni Mjesec ili solsticij i slične redovne cikluse.

Papa Franjo uputio je na kraju opće audijencije održane u srijedu 13. Lipnja apel povodom početka Svjetskoga nogometnog prvenstva koje se održava u Rusiji od 14. lipnja do 15. srpnja.

Da li su pitanja o odnosu znanosti i religije ponovo aktualna? Portal Autograf je vrlo nedavno objavio nekoliko članaka na tu temu (članci Željka Porobije, ovdje i ovdje i Marije Dugandžije), objavljena je knjiga, “Horizonti ateizma“, koja se, između ostaloga, bavi i takvim pitanjima, a sve to povrh oštre diskusije o vjeronauku u školama (polemika […]

Godine 1935. Einstein je s dvojicom kolega objavio svoj rad kojim opovrgava eksperiment iz kvantne fizike, zapravo proglašava kvantnu fiziku nepotpunom teorijom. U tom eksperimentu se dvije čestice koje su nekad bile jedna pošalju na dvije udaljene točke planeta, u različita jata čestica. Kad se na njihova jata djeluje elektromagnetnim poljem, sve čestice u jatu […]

 U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju ”Matija Vlačić Ilirik” rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza u srijedu 16. svibnja održala je auli Sveučilišta u Zagrebu predavanje od naslovom: ”Feminism, Religion and Theology” (Feminizam, religija i teologija).

Bauk scijentizma kruži Europom – i danas je riječ scijentist na ivici dobivanja statusa kojega je nekoć imala riječ vještica. Danas možete biti i najveća budala, ali uvijek se vaditi na to da su scijentisti još gori od vas. Jer oni, kako se često papagajski izriče, nezrelo i površnu shvaćaju znanost, pokušavaju – zamislite vi […]

Protivnici Istambulske konvencije ignorantski ponosno govore da priznaju samo konvenciju koja je diktirana od Boga. Tvrde da je to kraj podjele ljudi po spolu. Tvrde da se želi ubiti Isusa. Mora da su propustili neku lekciju vjeronauka. Isusa su razapeli prije dva milenija i sada ne trpi muke niti ga se može dvaput ubiti.

(Opaska uredništva Autografa: Intervju kolege Nenada Jarića Dauenhauera s našim kolumnistom Željkom Porobijem, premda je objavljen 4. veljače, prenosimo na našem portalu na dan kada kolega Porobija napušta Hrvatsku, što se događa na našu veliku žalost. Uz želju da mu krene što je moguće bolje u Njemačkoj, kamo odlazi, i da nam i dalje šalje […]

VI.Blasfemijski preokret u postratno-tranzicijskoj pustinji regije: solidarno izručenje ”vražjim krugovima smrti” Baš kao i druge religiozne institucije u južnoslavenskim društvima, još uvijek duboko obilježenim postratnim i tranzicijskim traumama, Katolička je Crkva u prvom redu sučeljena s problemom naglog gubljenja društvene relevantnosti i oblikovanja ljudskog a time i vjerodostojnog diskursa o Bogu.

Amerikanci se već godinama kolju, a ako vam se takva izjava čini pregrubom, razmotrite nedovoljno poznatu činjenicu da 96 Amerikanaca pogine svakog dana od vatrenog oružja (od oko 315 upucanih – statistike najčešće ne ubrajaju ozlijeđene). 

Usred smo važne ekumenske molitvene akcije. Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga […]

Kad se jednoga dana bude pisala povijest biologije 21. stoljeća, možemo unaprijed reći da će Francisu Collinsu pripasti jedno od vodećih mjesta. Čovjek koji je otključao tajnu ljudskog genoma uveo nas je u jednu novu znanstvenu eru, čije posljedice (i to prvenstveno pozitivne) tek trebamo vidjeti.

Djeca nam se vraćaju u školu. A vraćaju nam se i sjećanja na polemike u društvu oko vjeronauka i tzv. zdravstvenog odgoja u školama, polemike koje su i dalje ispolitizirane, polarizirane i, čini se, još daleko od toga da se pretvore u dijalog. Možda prigoda da opetovano razmišljamo.

Gotovo da smo navikli vidjeti pripadnike religija tamo gdje se rađaju podijeljenosti i nasilja, gdje se govori s prezirom ili s osjećajem nadmoći o ljudima drugih uvjerenja i vjera, gdje se osuđuju drukčiji, gdje se pokušava utjecati na politiku u ime vlastitih interesa, gdje je zalaganje za socijalna pravdu, za najsiromašnije, marginalizirane i diskriminirane posljednja […]

Pogledala sam na Youtubeu scenu Frljićeve predstave “Naše nasilje i vaše nasilje” u kojoj lik koji evocira Isusa, silazi s križa (s platnom hrvatske zastave oko bedara), i siluje muslimanku. Ta scena navodno vrijeđa vjerske osjećaje katolika (rekoše neki u Rijeci i u Splitu), pa i muslimana (rekoše drugi u Sarajevu).

Priručnik se definira kao ”knjiga koja sadrži praktične obavijesti i upute o nekoj struci ili znanju“. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića za pojam ”etos” donosi značenja: moral, ćudoređe, karakter, običaj (usp. etika).

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog sprječenosti autorice). Kada je u Parizu upoznao mentalno hendikepirane osobe, Jean Vanier (1928) bio je ganut njihovom jednostavnošću, gostoprimstvom, njihovom čežnjom za ljudskim kontaktom. A onda, kada se pobliže upoznao s njihovim svijetom, šokiralo ga je otkriće koliko je, s jedne strane, u bolnicama, lječilištima i domovima za hendikepirane […]

U kronikama i povjesnicama jednom bi moglo pisati da se u jeku turističke sezone 2016. sukob civilizacija vodio oko ženske odjeće za plažu. Jedna je strana, bezbeli ona naprednija, skidala preodjevene gospođe, dok ih je druga, ona koju se tradicionalno smatra natražnom ali i agresivnom, inzistirala na višku odjeće.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autorice). Ukoliko nam religija ne treba kao identifikacijska zastava kojom mašemo prikrivajući vlastitu nesigurnost u usidrenju u život, ukoliko razumijemo da su definicije vjere i kodificiranje ponašanja u skladu s njom samo jedan od jezika kojim nastojimo sebi tumačiti misterij života, ukoliko smo otvoreni mogućnostima svjetova kojima […]

Drugi dan pastirskoga pohoda Armeniji, papa Franjo započeo je pohodom spomen-području Velikog zločina nad armenskim narodom – masakra pod otomanskom vlasti od 1915. godine Tzitzernakaberd. Kod spomenika Papa je stavio vijenac, a potom sudjelovao u molitvi zajedno s poglavarom Armenske crkve katholikosom Karekinom II. Molitvi je nazočio i predsjednik Armenije Serzh Sargsyan.

Premda je ekranizacija njegovog poluautobiografskog romana o odrastanju 2004. bila među nominacijama za “Oscara” za najbolji strani film, Jan Guillou nije došao na svečanost u Hollywood, a razlog je za to bio upravo zapanjujući. Švedski pisac i novinar imao je nevolja s dobivanjem ulazne vize jer se nalazio na popisu terorista.

Cijela povijest religija prepuna je vjerskog fanatizma i svih mogućih oblika patologije i oboljenja koji se pokrivaju božanskim autoritetom. Vjerski fanatici ”ne padaju s neba”, oni se rađaju, odrastaju i stvaraju u srcu određene religije i hrane se njezinim rezervoarom mržnje, prezira i nepodnošljivosti prema drugima

Prema nekim podacima gotovo 5.8 milijardi ljudi, dakle gotovo 84 posto stanovnika našeg planeta reći će za sebe da su religiozni. Pripadnost nekoj od prevladavajućih svjetskih religija, dokazuje se to uvijek iznova kroz povijest, snažan je čimbenik u oblikovanju društva. U ime religije stvarale su se i rušile nacije, vodili ratovi, mijenjale čitave civilizacije.

Ovih dana jedan me je stranački kolega pitao nedostaje li mi Argentina, a ja sam se, dok smo se vozili iz Varaždina natrag prema Zagrebu i nakon što sam mu pokušao odgovoriti i pojasniti kada i u čemu mi rodna zemlja nedostaje (na CD playeru auta je svirao argentinski folklor, Los Chalchaleros), našao u čudnim […]

Iz pakla koji je širom arapskog svijeta, a naročito na Bliskom i Srednjem istoku, proizvela nezajažljiva američka žeđ za jeftinom naftom, ovih se mjeseci s dna devetog kruga pakla izdiže jedan veliki narod, za koji se još do jučer činilo da je osuđen na drugorazrednost, nepostojanje i polaganu smrt.

Sirija više nikada neće biti ono što je bila. Niti ju najnovije rusko bombardiranje u korist održavanja na vlasti predsjednika Assada može stabilizirati, niti će ju sada već višegodišnja američko-europska vojna intervencija demokratizirati. Najvjerojatniji ishod svih ovih sukoba je totalna anarhija, guranje zemlje i regije u posvemašnje bezvlašće.

Teologija je, zapravo, sve dublje gurana u akademski zapećak još otkako se Katolička crkva, ustuknuvši pred naglim, globalizacijskim promjenama u svijetu, uplašila dalekosežnosti Drugoga vatikanskog koncila te se, sve do sadašnjega pape Franje, vraćala u siguran prostor restauracije staroga. Na Koncilu su učiteljstvo i teologija išle, iako ne bez trzavica, ruku pod ruku. Danas kao […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz […]

Alen Kristić zvanje magistra teologije stekao je po završetku filozofsko teološkog studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Jedan je od pokretača i urednika Međunarodnog teološkog časopisa ”Concilium” za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Do sada je u Sarajevu objavio četiri knjige, od kojih je posljednja objavljena i u Zagrebu: ”Religija i moć”, ”Graditeljice mira – […]

Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015. (Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015) Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** Promjena svijesti Sva povijesna iskustva pokazuju da se naša Zemlja ne može promijeniti nabolje bez promjene svijesti pojedinaca i javnosti.

Posljednjih desetak dana sam svakodnevno putovao između Jeruzalema i Betlehema. Kao sveučilišni profesor i ovdje prepoznatljiv aktivist za ljudska prava i religijske slobode imam privilegiju da me kolege s Hebrew University i (katoličkog) Bethlehem University kao i dragi prijatelji s Bethlehem Bible Collegea za manje od pola sata bez zaustavljanja i kontrola brzim autoputovima koji […]

U novoj pjesničkoj knjizi Marko Tomaš kaže da je “ljubav smislila sve zločine”, i zato u ovoj poeziji prijetnja duši nije smrt, nego život, a život znači ponavljajuću psovku dok se u nekoj kafani, ponekad uz vino, ponekad uz čaj, rješava nemoguća Rubickova kocka ljubavi. S Crnim molitvenikom u ruci očekujte neku vrstu opojne inicijacije […]

Dragi Papa Franjo, duboko smo ohrabreni Vašom skorašnjom posjetom našoj državi. U njenoj najavi je naznačeno da dolazite da potaknete njegovanje dobra i pomognete konsolidaciji bratstva i mira, i zbog toga smo bili slobodni da Vam se obratimo.

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** NAČELA  SVJETSKE ETIKE Naš svijet prolazi kroz temeljnu krizu, krizu svjetske privrede, svjetske ekonomije, svjetske ekologije i svjetske politike. Posvuda se ljudi žale na odsutnost velike vizije, na užasnu gomilu neriješenih problema, na političku paraliziranost, na blijeda politička vodstva, koja nemaju dovoljno uvida […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. UVOD Tekst pod naslovom “Uvod” sastavilo je uredničko vijeće “Koncila” Parlamenta svjetskih religija u Chicagu na temelju Deklaracije, sastavljene u Tübingenu, koja u daljnjem tekstu dolazi pod naslovom “Načela”. Taj uvod daje kratki sažetak Deklaracije i služi u publicističke svrhe.

Željko Ivanković, ”(Ne)mirna Bosna. Autograf – Kolumne”, Rabic, Sarajevo 2014. U razdoblju kasne moderne, kad spram ”velikih priča” (J. F. Lyotard) na tragu totalitarističkih katastrofa prošlog stoljeća s pravom vlada duboka skepsa, svoje dostojanstvo iznova zadobiva sve ono što je fragmentarno, nedovršeno, prolazno, smrtno i rubno.

Uvodna napomena uz hrvatski prijevod Deklaracije o svjetskoj etici – Povijesna pozadina nastanka Deklaracije.

Na ovim brdovitim južnoslavenskim područjima javni istupi crkvenih velikodostojnika uvijek su izazivali posebnu pozornost. I to ponajprije stoga što su pojedinci iz crkvene hijerarhije – od najnižih: svećenika, sveštenika, hodža – do najviših: kardinala i biskupa, patrijarha i episkopa te reisūl-ulemâ uzimali sebi za pravo biti ne samo vjerski nego i nacionalni vođe.

Ako je točno da novinara, onih pravih, koji ispunjavaju profesionalne i pravne, dakle i financijske uvjete, nema puno: ama, što vam je, ljudi, niti onoliko koliko ih se vodi u evidenciji Hrvatskog novinarskog društva (oko 2500, prema informaciji iz tajništva HND-a), niti onoliko koliko ih se navodno bavi tom našom izmučenom profesijom, a nisu u […]

Slavoj Žižek, ”Islam i modernost”, Algoritam, Zagreb, 2015. ‘‘Islam i modernost” ekspresna je reakcija Slavoja Žižek na napad na Charlie Hebdo. Knjiga se sada može naći i u hrvatskim knjižarama zahvaljujući agilnosti nakladnika Algoritma i urednika Krune Lokotara. ”Elvis kulturalne teorije” i ”najopasniji filozof Zapada” nije propustio priliku za ekspresnu reakciju na teroristički napad na […]

(Opaska uredništva: Tekst koji slijedi sastavilo je uredničko vijeće “Koncila” Parlamenta svjetskih religija u Chicagu na temelju Deklaracije, sastavljene u Tübingenu (na kojoj je radio prof. Hans Küng). Taj uvod daje kratki sažetak Deklaracije i služi u publicističke svrhe).

Ukoliko nam religija ne treba kao identifikacijska zastava kojom mašemo prikrivajući vlastitu nesigurnost u usidrenju u život, ukoliko razumijemo da su definicije vjere i kodificiranje ponašanja u skladu s njom samo jedan od jezika kojim nastojimo sebi tumačiti misterij života, ukoliko smo otvoreni mogućnostima svjetova kojima nas otvara povjerenje u ono što je Isus govorio […]

Alen Kristić, Tiranija religijskog, Rabic, Sarajevo, 2014. Nakon knjige Religija i moć u kojoj se bavi upotrebom religije u društvenim odnosima, svejedno je li riječ o civilnoj ili duhovnoj sferi tih odnosa, teolog Alen Kristić objavio je knjigu koja je u neku ruku nastavak i produbljenje tih istraživanja. Osobito pak u religijskoj praksi naših prostora.

Terry Eagleton, ugledni teoretičar kulture i mislilac, u ovoj poticajnoj knjizi istražuje kontroverzije, teškoće i značaj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Kako živjeti u svijetu koji je navodno bez vjere i suočen s opasnošću vjerskog fundamentalizma, pita se autor. Baveći se nevjerojatno širokim rasponom ideja, […]

Ustao sam jutros, otuširao se kao i svakog drugog dana, a zatim sjeo za stol, otvorio novine i našao da sam napravio nešto bezbožno.   Mislim, nije da sam se uznemirio, nije to meni ništa strano. Svakodnevno činim bezbožne stvari i bezbožne mi se misli motaju ludom glavom, ali ovo je ipak bilo nešto zapanjujuće. […]

Božić sam zavolio već kao dijete. Lijepa je to i bajkovita priča u čijoj se dubini krije čitav rudnik spoznaja o čovjeku i njegovim odnosima s Bogom kojeg ima, ili s bogom kojeg nema pa ga ljudi izmišljaju, kako već tko vjeruje, čita, gleda, tumači i osjeća.   Kao i na štošta drugo što je […]

Zoran Grozdanov (ur.): Teologija: silazak u vražje krugove smrti: o četrdesetoj obljetnici Raspetog Boga, Ex libris, Rijeka, 2014. Čak i neteolozi, u kakve i sam spadam, znaju za Moltmanna i barem dvije njegove kapitalne knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1972). U nas je obje te knjige za riječki Ex libris preveo Željko Pavić. […]

Inteligentna vjera nužno uključuje hermeneutiku demistificiranja. Vjera je ono područje simboličkog na kojem se funkcija obzora neprestano izrođuje u funkciju predmeta, stvarajući idole, religiozne likove iste one iluzije koja u metafizici rađa pojmovima vrhunskoga bića, prve supstancije, apsolutnog mišljenja. Idol je postvarenje obzora u stvar, pad znaka u nadnadaravan i nadkulturan predmet.   Riječi ‘‘idol“ […]

Madagaskar je otok uz obale Mozambika, na krajnjem jugoistoku Afrike. Barem dvostruko prostraniji od Velike Britanije, to je vrlo stari komad kopna, na kojemu prebiva pet posto svih svjetskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih osamdeset posto živi samo na Madagaskaru.   Stanovnika je sedamnaest milijuna, podijeljeni su u dvadesetak naroda, govore otprilike isto toliko […]

Stefan Oster, novi inteligentni biskup Passaua, već je brižno upozorio. Biskupska sinoda u Rimu u listopadu ove godine, na kojoj se raspravljalo o očitom jazu između nauka Crkve o seksu, braku i obitelji i razmišljanja i ponašanja velike većine katolika sigurno nije donijela bitnu promjenu katoličke doktrine. “Mnogi će kritičari biti razočarani”, dao je do […]

Piše: Marijana Cvrtila   Religija potiče moralnu odgovornost ili moralnu izvrsnost više nego sekularni humanizam, stoga zdravi religiozni ljudi mogu biti motiviraniji za moralno ponašanje. Ipak, to ne znači da oni imaju monopol na moralnost, niti su roboti koji uvijek imaju savršena rješenja za sve moralne dileme.To su samo neka od promišljanja mlade znanstvenice dr. […]

Čuo sam o njima još poodavno, iz raznih usta i izvora. Čitao o tom dvojcu u originalu, u Bibliji, pa u Tori, potom i u Kur’anu. No, i pored svih uvjeravanja i meni prilagođenih interpretacija, ja u priču o Adamu i Evi nisam mogao povjerovati. Nikako.   Toj priči iz knjige drage mojoj mami sam […]

Piše: Vlado Vurušić Nedavno je u Vatikanu završila izvanredna biskupska sinoda, koju su neki euforično proglasili revolucionarnom, a drugi su pak zabrinuto uočili jaku polarizaciju, pa i nepremostivi raskol liberalne i konzervativne struje u katoličkom kleru kada se radi o pitanju obitelj, pravima rastavljenih te statusu homoseksualaca. U očuvanju konzervativnih stajališta prednjačile su istočnoeuropske Crkve, […]

Alen Kristić, Tiranija religijskog, Rabic, Sarajevo, 2014.   Nakon knjige Religija i moć u kojoj se bavi upotrebom religije u društvenim odnosima, svejedno je li riječ o civilnoj ili duhovnoj sferi tih odnosa, teolog Alen Kristić objavio je knjigu koja je u neku ruku nastavak i produbljenje tih istraživanja. Osobito pak u religijskoj praksi naših […]

Kada je u Parizu upoznao mentalno hendikepirane osobe, Jean Vanier (1928) bio je ganut njihovom jednostavnošću, gostoprimstvom, njihovom čežnjom za ljudskim kontaktom. A onda, kada se pobliže upoznao s njihovim svijetom, šokiralo ga je otkriće koliko je, s jedne strane, u bolnicama, lječilištima i domovima za hendikepirane osobe prisutno nasilja i grubosti, no istodobno koliko […]

U povodu nedavno održane izvanredne Biskupske sinode u Vatikanu na kojoj se na mala vrata otvorila dugo očekivana rasprava o pastoralu rastavljenih i ponovno oženjenih, ali i o statusu homoseksualaca vjernika, novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić je potaknuo don Antona Šuljića, svećenika i urednika u Kršćanskoj sadašnjosti, književnika i likovnoga kritičara (uz to i dobar […]

Olivier Legendre umro je 20. listopada ove, 2014. godine. Ostavivši za sobom svoju suprugu, petero djece i čitatelje koji su u brojnim njegovim tekstovima – posebice u dvjema knjigama: Kardinalove ispovijesti (Confession d’un cardinal, 2007.) i Kardinalova nada (L’espérance du cardinal, 2011.), što su postigle rekordnu nakladu i ne samo u Francuskoj – prepoznali vlastite […]

Umrije i Ante Sorić. A još prošle godine, malo pred Picassovu čarter-izložbu, koja je koštala ko svetog Petra kajgana, dok se iz Ministarstva kulture bulaznilo o sponzorima, publici iz vascele regije, dok je ministrica lično lagala kako će se sve to pokriti i isplatiti, netko se sjetio da u televizijsku emisiju pozove staroga Antu Sorića, […]

Nakon Škotske na redu je Katalonija – a na drugom rubu Evrope, malo preko njenih granica, faktički se osamostaljuje Kurdistan. A to je samo dio od, kažu, dvadesetak područja koja vape za neovisnošću u Evropi i na njezinim granicama.   Recimo odmah: jedino takvo područje koje se sada spominje u Hrvatskoj je “Slobodna Država Rijeka”, […]

Dvadeseto stoljeće obilježeno je mobilizacijom ateizma u političke svrhe. Poslije Revolucije 1917. u Rusiji je za Lenjina vladalo još ozračje relativne tolerancije prema fenomenu religije jer na nju se gledalo kao na nužan proizvod ugnjetavanja i materijalne prakse proletarijata: kao ‘‘izokrenuta svijest o svijetu“ religija će naprosto iščeznuti pred znanstvenom obaviještenošću i uklanjanjem uzroka njezina […]

Da je bar apsurd to što je građanski odgoj završio kao međupredmet. Uvesti ga ili odbiti, to bi značilo barem nekakav stav, ali ovako…   No, to je posve logična posljedica mentaliteta koji niti zna niti može biti išta drugo nego ni vrit ni mimo. Ostaviti građanski odgoj u predvorju obrazovnog sustava, tražiti neutralnu varijantu […]

Sensus fidei (osjećaj za vjeru) ”očituje se kao nadnaravan osjećaj vjere cijeloga naroda kad, od biskupa pa sve do posljednjega vjernika laika, pokazuje opće svoje slaganje u stvarima vjere i morala“ (Katekizam Katoličke crkve, 92).   Citirajući dokument Lumen gentium Drugoga vatikanskog koncila, Katekizam dodaje: ”Tim osjećajem vjere, što ga pobuđuje i podržava Duh istine, Božji […]

Govor Navida Kermanija pred Bundestagom na svečanosti 65. godišnjice njemačkog ustava (Grundgesetz) 23. svibnja 2014.   (Navid Kermani, rođen 1967. u Siegenu, njemački je pisac i orijentalist. Njemački i iranski građanin. Studirao je orijentalistiku, filozofiju i teatrologiju u Kairu i Bonnu. Autor više romana i dobitnik najuglednijih književnih nagrada. Više informacija: www.navidkermani.de)   *   […]

U lipnju su u našoj regiji održane dvije značajne međunarodne teološke konferencije sa sličnom tematikom – uloga religija u postkonfliktnim društvima. Prva je održana od 9. do 12. lipnja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, a druga na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku 20. i 21. lipnja.   Usprkos očekivanjima i nekim najavama ostalo je nedovoljno […]

Ivan Cvitković, ”Sociologija obreda”, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2014.   Religijski obredi i njima imanentne ceremonijalne aktivnosti doista su dugo predmetom znanstvene pažnje i istraživanja, ali su jednako tako sva ta istraživanja bila, a ponekad još uvijek jesu, uvjetovana kako kulturnim perspektivama, disciplinarnim pretpostavkama, tako i raznorodnim historijskim, pa i ideološkim agendama. Zašto […]

Iz dubokog mraka naše europske povijesti, kao da je vječito tu, izranja ponovo, kao zajedničko spasenje, naš kruh nad kruhom, solanum tuberosom. A zapravo, nije on tu baš odavno: stigao je u šesnaestom stoljeću, donijeli ga u Španjolsku konkvistadori, sa svojih krvavih pohoda na Latinsku Ameriku, pa ga, onako procvjetalog, položili pred oltarnu sliku Bogomajke […]

Nakon promišljanja o načelima ekumenizma s drugim kršćanskim zajednicama koje se, unatoč teološkim i povijesnim prijeporima oko shvaćanja autoriteta apostolskog nasljedstva, smatraju sestrinskima, Drugi vatikanski koncil je uznastojao i u odnosu na druge, nekršćanske religije, svraćati pozornost na ono što je ljudima zajedničko i što ih vodi međusobnom jedinstvu a ne na ono što ih […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

Papi Ivanu Pavlu II. koji je, zajedno s papom Ivanom XXIII., prošle nedjelje na Trgu svetoga Petra u Vatikanu proglašen svetim od strane pape Franje a u nazočnosti umirovljenoga pape Benedikta XVI. te oko tisuću biskupa iz cijeloga svijeta, u srijedu je odana posebna počast u Sarajevu, gdje je otkriven spomenik koji bi trebao zauvijek […]

Kako li je ovaj papa, koji je do kraja svoga života bio nadahnut hipertradicionalnom vjerom, mogao sa 77 godina započeti razdoblje odlučnih promjena? Nekoliko dana nakon što ga je papa Franjo proglasio svetim (u isto vrijeme kada i Ivana Pavla II.) ponovo se susrećemo s čovjekom koji je bio fasciniran preobrazbom Crkve.   Ivana XXIII. […]

Tri dana nakon rimske kanonizacije poljskog pape Wojtyle Trg fra Grge Martića, trg pred sarajevskom katedralom Srca Isusova, trebao bi dobiti veliku statuu Ivana Pavla II.

Prva dvostruka kanonizacija papa u povijesti Rimokatoličke crkve je spektakularno odigrana i globalno obilježena. Istodobnim proglašenjem svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. papa Franjo je još jednom manifestirao širinu svoje velikodušnosti i političke genijalnosti istovremeno poslavši nedvosmislenu poruku o važnosti jedinstva konzervativne i reformatorske struje u katolicizmu. Ovim činom, komentira John Allen, najpoznatiji američki […]

U procesu sve brže globalizacije očito je da svijet ne raspolaže sredstvima koje bi ju usmjeravale u pravcu koji bi predstavljao boljitak za čovjeka. Ako je prošlost neka vrsta ekrana na kojoj čovjek projicira viziju svoje budućnosti, onda ono što se u srednjem vijeku nesvjesno strukturiralo kao apologija zla, danas postaje stvarnost: okrivljavanje ‘‘desnih“ i […]

Jednom kada krene putem poniženja i oplijenjenja, Isus ide do kraja. On dostiže potpuno poniženje “smrću na križu”. Riječ je o najgoroj smrti, rezerviranoj za robove i zločince. Isusa se smatralo prorokom, ali umire kao zločinac.   Gledajući Isusa u njegovoj muci, vidimo kao u nekom zrcalu patnje čovječanstva i nalazimo Božji odgovor na misterij zla, […]

Frano Prcela, O.P., ”Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve”, Synopsis (Zagreb-Sarajevo), Biblioteka Znakovi vremena, urednik Drago Pilsel, 2014. (uvez: tvrdi, 204 str.) Izdavačka kuća Synopsis Zagreb – Sarajevo objavila je knjigu sabranih teoloških tekstova Frane Prcele, O.P. (Sinj, 1966.), pod nazivom “Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve” u novoj biblioteci “Znakovi vremenâ” koju uređujem, pa […]

Nedjelja prije Uskrsa se u kršćanskim crkvama slavi kao Cvjetnica. Ona obilježava Isusov konačni ulazak u Jeruzalem te početak posljednjeg i najdramatičnijeg tjedna njegovog života. Stoga se on zove i Veliki ili Sveti tjedan. U četvrtak ovoga tjedna Isus će biti uhićen, a u petak mučen, suđen i ubijen. Sljedeća će nam nedjelja već donijeti […]

U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz ponižavanja i osuđivanja zacijelo ne može niknuti bolji […]

Neovisno o tome jeste li politički crnji ili crveniji, jeste li lijevi, liberal ili konzervativac, čini mi se da postoje dvije historijske činjenice oko kojih teško da ima ozbiljnih raspravi.   Prva od njih je ta da je od 1941. do 1945. Dalmacija u velikoj mjeri bila partizanska regija, nesumnjivo u većoj nego i jedna […]

Što Obama ima tražiti kod Pape pitaju se ovih dana uveliko zbunjeni američki biskupi koji su na ratnoj nozi s liberalnim predsjednikom po nizu svjetonazorskih i moralnih pitanja. Neki cinično tvrde da je doma sve nepopularniji Obama tražio priliku da se slika s univerzalno popularnim papom Franjom kako bi barem donekle popravio svoj imidž u […]

Da je proljeće vrijeme kada treba obaviti temeljito čišćenje stana zna svaka dobra domaćica: sve treba usisati, iščetkati i prozračiti, ne samo sagove, već jogije i ostale madrace, ukrasne jastuke, presvlake i perine… Oprati prozore i vrata… očistiti ledenicu i hladnjak… Pospremiti podrum, smočnicu i ormare…   Proljetno je čišćenje obred stariji od hladnjaka. Pojedine […]

U povodu objavljivanja knjige Miroslava Volfa “Javna vjera: kršćani i opće dobro” u izdanju riječkog Ex librisa, u istoimenom antikvarijatu u Rijeci održan je 17. ožujka okrugli stol o ulozi religije u javnosti (o kojem je bilo riječi u prošlotjednom javljanju u ovoj rubrici, zbog čega o okruglom stolu i donosimo izvještaj, D. P.).   […]

Više od četrdeset godina nakon objavljivanja knjige francuskoga personalista Emanuela Mouniera ‘‘Angažirana vjera“ (Kršćanska sadašnjost, 1972.) na hrvatskom smo jeziku dobili knjigu koja tematizira društvenu, ali i političku odgovornost vjernika i vjerskih institucija, kao i njihov društveni i politički angažman. Razlog tolikom jazu između 1972. i 2013. godine posve je neshvatljiv, posebno imajući u vidu […]

U Njemačkoj i nekim drugim kultiviranim zemljama različite crkve, osim što plodonosno dijalogiziraju i lijepo surađuju, zajednički se i konstruktivno izjašnjavaju o mnogim ključnim pitanjima u kulturi, politici i gospodarstvu. Na taj način one i vjerodostojnije svjedoče o zajedničkim temeljima i suvremenoj relevanciji kršćanske vjere.   Ovih dana je u Njemačkoj udarna vijest da su […]

1. Ljudi se lako slože o tome što je za njih osnovno filozofsko pitanje – ono što ih se životno tiče. Od svih oblasti teorije, umovanja i ljudske prakse najviše ih brinu politička pitanja, jer konkretna politička praksa odlučuje o svemu što im je od neposredne životne važnosti, od ekonomskih pitanja do pitanja slobode. S […]

Jedna od razumljivih i sasvim očekivanih posljedica neuporedivog napretka i gomilanja ljudskog znanja kojim se odlikuje naše vrijeme je i stasavanje svijesti o nemogućnosti pojedinca da bude obaviješten u jednakoj mjeri o pomacima na svim poljima – što je opet urodilo saživljavanjem sa činjenicom da pojedinac može biti stručan u jednoj ili nekoliko srodnih oblasti […]

Kao kršćanin sam svjestan različitosti vjerskih utemeljenja. Kršćani luterantske baštine vjeruju, ne u neko sinkretističko slijevanje svih religija u jednu, već u jedan plodonosniji ekumenizam, u potrebu za ekumenističkim obraćenjem. Mi smo i moramo biti mirotvorci!   Religije svijeta moraju s nekritičke indoktrinacije svojih sljedbenika prijeći na njihovu edukaciju za ljudsko dostojanstvo, razvijati globalnu teologiju […]

Ukoliko kao kršćani dopuštamo da nas oblikuje ono najbolje iz kršćanstva (ljubav) te ukoliko kao ljudi svojega vremena dopuštamo da nas oblikuje ono najbolje iz naše kulture (kritička misao), naći ćemo se u svojevrsnoj šizofrenoj situaciji. Koliko god se učenja i pastoral Crkve tomu opirali, naivna prvotna vjera nekritičkoga povjerenja teško da je još uvijek […]

U ovoj svojoj prvoj poruci za Svjetski dan mira želim uputiti svima, pojedincima i narodima želju za životom ispunjenim radošću i nadom. U srcu svakog muškarca i svake žene prebiva želja za puninom života, koji uključuje onu nezatomljivu čežnju za bratstvom, koja nas potiče prema zajedništvu s drugima i osposobljava nas da ih ne promatramo […]

Smrt voljene osobe, posebice ona iznenadna i neočekivana, zna nas i unutar (ne)ozbiljnih vremena itekako uzdrmati i uozbiljiti te potaknuti na razmišljanja o smislu i besmislu naše privremene egzistencije. Svijest o prolaznosti života osobno me potresla ovih dana kada sam na Retfalačkom groblju u Osijeku imao dužnost održati pogrebni govor na ispraćaju jednoga dragog prijatelja. […]

Poslije dugog razdoblja zajedničkoga života što ga zovemo kršćanskom kulturom živimo u vremenu traume odvajanja Crkve i svijeta. Pod utjecajem dvostruke želje: vlastite da vlada u ime Božje i ljudske da po njoj uživa Božju zaštitu, Crkva je u prošlosti mogla učvrstiti svoj autoritet u mnogim područjima udaljenima od njezine vlastite kompetencije, odnosno njezina vlastita […]

Nakon prijevoda svjetski priznate i nagrađivane knjige Isključenje i zagrljaj: teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja (Stepress 1998.), te nakon knjige Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnu svijetu (Ex libris, Rijeka, 2012.), na hrvatskom jeziku nedavno je objavljena knjiga Javna vjera – kršćani i opće dobro teologa Miroslava Volfa,

Budućnost je čovječanstva u smjernome suživotu različitosti – jedna je od ključnih misli iz Papina govora održanoga 28. studenoga sudionicima opće skupštine Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Kako je javio Radio Vatikan a prenijela IKA, Papa je napomenuo da nije moguće misliti na bratstvo ”iz laboratorija” te je odlučno istaknuo da vjersku slobodu valja štititi […]