autograf.hr

Te tri riječi pape Pavla VI., izrečene prije 60 godina, 1964. godine, u njegovom obraćanju umjetnicima, danas odjekuju kao gotovo zaboravljen poziv u svijetu u kojem se Crkva i umjetnost sve više udaljavaju. Ova izjava duboko odražava razumijevanje uloge umjetnosti u društvu i Crkvi, svjedočeći o međusobnoj ovisnosti vjere i umjetničkog izraza. No, zašto danas […]

Žalošćuje što episkopat u RH, predvođen zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom, šuti i ništa nije poručilo patrijarhu Porfiriju ili episkopu Irineju (Buloviću) u povodu velike tragedije u Novome Sadu. Beogradski nadbiskup i metropolit Ladislav Nemet, pak, izrazio je sućut svim ožalošćenima povodom tragedije u Novom Sadu (istog je dana to učinio), gdje je urušavanjem nadstrešnice na […]

U nedjelju 20. listopada 2024. godine papa Franjo je proglasio 14 novih svetaca i svetica: mučenike ubijene u Damasku 1860. godine zbog vjernosti Katoličkoj Crkvi, zatim osnivača i osnivateljice redovničkih zajednica za socijalnu i duhovnu skrb siromaha. Papa Franjo, već sada rekorder po broju proglašenja novih svetaca (manje svetica), premašio je papu Ivana Pavla II. […]

(Opaska uredništva: U povodu 30 godišnjice te velebne mise, donosimo propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. Ističemo sva mjesta na kojima je Papa Hrvatsku smjestio na Balkanu). 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime apostolskog […]

Osilio se predsjednik hrvatskog P. E. N. centra, Tomica Bajsić, jer mi je napisao: ”Sramota je za PEN kao stogodišnju svjetsku instituciju, imati za dežurnog solitelja pameti jednog praznoglavog punoglavca poput vas, štetočinu, koja gazi preko živih i mrtvih da bi ispunio svoje bolesne ambicije, i tako samo doprinosi nerazumijevanju među ljudima i narodima”. Dodao […]

U poruci SNV-a u povodu uspomene na zločin u Glini, čitamo: ”Eskalacija i kulminacija ustaškog terora i genocida nad Srbima u NDH u proljeće i ljeto 1941., imala je svoj vrhunac u ustaškom pokolju nekoliko stotina nevinih srpskih civila u pravoslavnoj crkvi u Glini u noći 30. na 31. srpnja 1941. godine. Nakon što su […]

IKA HKM (15. lipnja 2024.) i Autograf (17. lipnja 2024.) objavili su Studijski ekumenski dokument ”Rimski biskup. Primat i sinodalnost u ekumenskim dijalozima i odgovorima na encikliku Ut unum sint” (Ivana Pavla II. iz 1995. godine) kojeg je objelodanio Dikasterij za jedinstvo kršćana. Pokojni je Papa u svojoj enciklici najavio promjene stila obnašanja papinske službe i pozvao druge […]

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) održalo je od 17. do 19. travnja svoje redovito proljetno zasjedanje u Poljskoj, nakon čega su objavili zajedničku deklaraciju u kojoj pozivaju na proširenje Europske unije, ”izbjegavajući dvostruke standarde u tretmanu zemalja kandidata”.

Fragmenti iz desetgodišnjeg pontifikata[i] Predšasnik Pape Franje, nedavno preminuli Joseph Ratzinger (1927-2022), papa Benedikt XVI., jedan je od obrazovanijih i crkveno-hijerarhijski gledano najutjecajnijih katoličkih teologa zadnjih desetljeća XX. i prvoga desetljeća našeg stoljeća. On je uglavnom određivao crkveni nauk ali i teološke naglaske u Katoličkoj crkvi. Paradoksalno je da se upravo Ratzinger, kojemu je teologija […]

Pisma patrijarha Irineja papi Franji Kardinal Koch je, piše kardinal Parolin nadbiskupu Puljiću, ostavio dokument Questione della canonizzazione del Beato Card. Alojzije Stepinac nel contesto dei raporti reciproci fra la Chiesa cattolica e la Chiesa serbo ortodossa (Pitanja u vezi kanonizacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu međusobnih odnosa Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve), […]

Bez svih relevantnih historijskih izvora, prije svega službenih izvora Rimokatoličke Crkve (RKC), ne može se u potpunosti znanstveno osvijetliti pitanje povijesne uloge hrvatskog metropolita nadbiskupa (i kardinala) Alojzija Stepinca (blaženika Katoličke Crkve od 3. listopada 1998.) i klera ni njegovog odnosa prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Pri tome se djelovanje nadbiskupa Stepinca ne može […]

”Brate Franjo, nemaš lijepo lice i nisi vješt govornik. Pa zašto onda cijeli svijet trči za tobom?” Tako je pun čuđenja pitao Franju jedan brat u vrijeme kad se za Franju već nadaleko čulo. Pronalazeći, pun radosti, dokaze oduševljenja i ljubavi koju je Franjo do danas probudio ne samo u kršćanima svih tradicija nego i […]

Nema vremenskog perioda koje nije obilježeno nekom krizom, a 21. stoljeće je stoljeće za koje već sada možemo ustvrditi da je obilježeno krizom obrazovanja. Čovjek je biće krize, on krize proizvodi, ali ih i nadvladava te, u stanovitom smislu, žudi za krizom. Krize nam služe ili da se razvijemo ili da nestanemo.

Ponovno rasplamsavanje zapostavljene vjerničke svijesti spram odgovornosti prema okolišu kod kršćana posljednjih je desetljeća potaknula sve veća svijest o globalnoj ekološkoj krizi, no ništa manje i kritika da je kroz dosadašnju povijest dominantno tumačenje biblijskih izvješća o stvaranju bitno doprinijelo razvoju globalne ekološke krize, ponekad u izvorno religijskom ključu, ponekad u sekulariziranom ključu, a nerijetko […]

Polovicom rujna započela su u Sarajevu zasjedanja Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije na kojima će biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, teolozi i vjernici laici raspravljati o stanju Katoličke crkve u ovoj nadbiskupiji kako bi dali smjernice za budućnost. Radni materijal koji je pripreman godinama donosi mnoge teme o kojima će članovi Sinode (grč. sínodos: sabor, vijeće, skupština) […]

Sjetih se ovih dana kako je bivši glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić svojedobno okolo širio priču da sam ja nikakav novinar, da ne znam pisati i slično. Tada se, nakon te njegove ”ocjene” moje malenkosti dogodilo da sam dvije godine za redom dobio godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva u kategoriji vijest/izvještaj.

Kič koji je ovih dana preplavio groblja, ponajbolje svjedoči o tome kako smo postali bića koja su zaboravila umirati i živjeti. Onaj tko se nije u stanju ispravno odnositi prema smrti, ponajprije vlastitoj, koja se još uvijek nalazi s onu stranu našeg iskustva, zasigurno ne živi ljudskim životom. Ljudski život obilježava svijest o prolaznosti, ali […]

Odlazak Angele Merkel s vlasti dobra je prilika za ocjenu ne samo njene ličnosti u politici, već i same politike. Angela Merkel vodila je Njemačku kroz brojne krize staloženom, strpljivom rukom i pritom je nastupala smireno, konstatira međunarodna analitičarka Senada Šelo Šabić iz IRMO-a, Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu.

Mediji su se raspisali o preranom odlasku u vječnost Silvija Tomaševića, dopisnika Večernjeg lista i Hrvatske radiotelevizije iz Rima i iz Vatikana. Uglavnom u superlativima, uz duboko poštovanje Silvijevog osobnog i profesionalnog integriteta.

Čim je Branimir (na proljeće godine 879.) postao banom dalmatinske Hrvatske, pisao je povjesničar Rudolf Horvat, odmah prekida svaku vezu s Carigradom. U to se vrijeme u Hrvatskoj nalazio neki svećenik Ivan (iz Mletaka), koji bi­jaše papin poslanik u Bugarskoj i u Velikoj Moravskoj. Po tome Ivanu pošalje ban Branimir u Rim pismo, kojim papi […]

”Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice Zemlje.” Ovih dana, dok Europa postepeno izlazi iz lockdowna, zemlje članice Vijeća Europe (najstarije europske institucije, osnovane 1949. godine) nadoknađuju svečano obilježavanje 70. godišnjice proglašenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (4. studenoga 1950. godine).

Malo prije 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata njemački su biskupi u povijesnom iskoraku objavili da su njihovi prethodnici sukrivci za taj rat.

(Opaska uredništva: U utorak 6. travnja je u svom domu u Tübingenu preminuo vodeći katolički teolog prof. dr. Hans Küng, rođen u Luzernu 19. ožujka 1928. U subotu 24. rujna 2005. susreli su se u ljetnoj papinskoj rezidenciji u Castelgandolfu, na čuđenje kompletne akademske, posebno teološke zajednice, Joseph Ratzinger i njegov nekadašnji kolega, od Katoličke […]

Uta Ranke-Heinemann jedna je od prvih katoličkih teologinja na njemačkom govornom prostoru. Bila je kratko vrijeme profesorica Novog zavjeta i Starozavjetne povijesti na sveučilištu u Duisburgu, a potom profesorica Povijesti religija u Essenu.

(Opaska uredništva: Prenosimo razgovor koji je fra Ivan Tučić vodio s nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije i administratorom Dubrovačke biskupije Matom Uzinićem za portal Polis.ba).

Kad je Papa 8. prosinca 2020. godine – znakovito na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije – proglasio izvanrednu jubilarnu godinu sv. Josipa, bilo je to iznenađenje.

Prije nego što komentiram misu ”za sve žrtve Drugoga svjetskoga rata te posebno za žrtve Bleiburške tragedije” (tako ju službeno zove Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH) i propovijed kardinala Vinka Puljića izrečene u katedrali u Sarajevu prošle subote, nekoliko rečenica o nesporazumima i dezinformacijama ili tumačenjima koja se daju o samoj misi.

Digla se kuka i motika na vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, kada su sarajevski mediji razglasili jednu popriličnu staru vijest. Naime, biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zajedničkom zasjedanju 2. ožujka ove godine u Banjoj Luci, dogovorili su da kardinal Puljić predvodi misu u okviru komemoracije na Bleiburškom polju.

U ponedjeljak 2. ožujka je istraživačima otvoren Vatikanski arhiv pontifikata pape Pija XII. Napokon je došao i taj dan i mogućnost uvida u iznimno vrijednu povijesnu građu i to ne samo za znanstvenike, ne samo za potomke žrtava iz razdoblja Holokausta, nego za svakog pojedinca kojem je stalo do istine. Konačno, više od 75 godina […]

Sada kada je izbor predsjednika dao rezultat koji je dao, javljaju se ideje i inicijative da se sustav izbora predsjednika poboljša i da se redefiniraju njegove ovlasti. Naš najugledniji vatikanist, odnosno vatikanolog Silvije Tomašević, jedan od doajena naših malobrojnih medijskih dopisnika iz inozemstva, u tekstu ”Predsjednici i njihove ovlasti – razlike između talijanskog i hrvatskog […]

Dana 3. srpnja 2019. pozvan sam na razgovor u beogradskom sjedištu lista ”Politika”, premda im je bilo poznato da sam stalni suradnik ”Novog magazina” Nadežde Gaće (tjednik koji nije baš na ”istoj strani” kao i ”Politika” i koji, premda ima ne baš veliku tiražu, ponajbolje nudi ono što nezavisni intelektualac u jednom tjedniku i traži).

Na jesenskom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), upriličenom u Zagrebu od 16. do 18. listopada, bilo je riječi o potrebi da se oživi ekumenski dijalog i suradnja. Požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, iznio je kolegama nacrt dokumenta o ekumenizmu koji bi valjalo pripremiti i usvojiti.

Na predstavljanju radova jesenskoga plenarnoga zasjedanja HBK (IKA, 18. listopada 2019.) gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predsjednik Biskupske komisije za liturgiju i predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, predstavio je hrvatski prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj “Muško i žensko stvori ih. Prema putu dijaloga o pitanjima roda u obrazovanju”.

U ponedjeljak 23. rujna objavio sam kolumnu koja je naslovljena ”Zašto partizani nisu pobili sve fratre u Korčuli?” Riječ je o retoričkom pitanju kojim skrećem pažnju na neprihvatljivo pismo provincijala franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri koji je fra Andrija Bilokapić uputio 21. rujna kao priopćenje hrvatskoj javnosti i medijima, a u kojemu […]

Provincijal franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Andrija Bilokapić uputio je 21. rujna priopćenje hrvatskoj javnosti i medijima u kojemu demantira ”grube neistine koje se ponovno šire o našem nevinom i od partizana bez suda ubijenom subratu fra Bernardinu Sokolu (1888. – 1944.)”.

Ako sam išta u životu dobro napravio (a bit će da sam u životu ipak nešto dobro napravio), to je da sam, kada smo pokretali ovaj portal, odlučio da će religijski diskurs biti vrlo važna komponenta naše ponude. Da se mognemo prisjetiti važnih trenutaka, onda kada smo pokazali da umijemo biti ljudi.

Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime apostolskog zbora, javno ispovijeda svoju vjeru u Isusa, Sina Božjega. Istu ispovijest vjere Petrov nasljednik obnavlja danas, zajedno sa svojom braćom ove […]

(Opaska autora: Svi citati govora Ivana Pavla II. održanog na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994. prema: ”Ivan Pavao II. Govori u Hrvatskoj 10. i 11. rujna 1994. Kršćanska sadašnjost, Dokumenti 100, Zagreb,1994.”). Dovršavam danas seriju kolumni kojima sam nakanio iz zaborava izvući glasovite riječi pape Ivana Pavla II., izrečene prije 25 godina na zagrebačkom hipodromu. […]

Jučer je uljuđeni dio Europe, nažalost ne i u Hrvatskoj (nisu to čak učinili ni hrvatski antifašisti!), obilježio 80. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata (Autograf to jest obilježio prenošenjem kvalitetnog osvrta Miljenka Jergovića).

Vratio bih se optužbama (biskup Košić i drugi) da Srbi mrze Alojzija Stepinca i da je na djelu velika zavjera protiv njegove kanonizacije. Vraćam se temi zato jer se približavamo važnoj obljetnici – četvrt stoljeća od prve posjete Ivana Pavla II. Hrvatskoj kada je rekao svoje povijesno ”Mir braći i sestrama na Balkanu”! Zato jer […]

U liturgijskoj godini je Velika Gospa, onakvu kakvu je svetkuje katolički puk, zasigurno najveći marijanski blagdan. Kolovoz je posvećen njoj, koja je prema dogmi iz 1950. godine dušom i tijelom iznesena u nebo. To je trijumfalna završnica njezina Bogu posvećenog života i konačni cilj svake ljudske egzistencije.

Pošto je valjda alkohol ispario iz žila gospođe predsjednice, jer je bilo evidentno da se na kninskoj tvrđavi slabo kontrolirala, da je malo plakala, a malo pjevala (vrištala zapravo), nešto pokušavala kazati hrvatski, nešto engleski, da je govorila nebuloze i da joj se jezik zaplitao, te pošto je prošla proslava Oluje, parada kiča i pijanstva […]

Film redateljice Dane Budisavljević ”Dnevnik Diane Budisavljević” pomeo je Vrdoljakovu papazjaniju o generalu Gotovini i trijumfirao je na 66. filmskom festivalu u Puli. Osvojio je tri najvažnije nagrade: Zlatnu arenu za najbolji film Festivala, nagradu Zlatna vrata Pule za najbolji film po izboru publike koja mu je dala gotovo maksimalnu ocjenu od 4,9. Uz to […]

Što je zajedničko ratu u Siriji, vojnim pobunama i Boko Haramu u Središnjoj Africi, suši u Podsaharskom pojasu, represalijama protiv Kopta u Egiptu te diskriminaciji kršćana na Bliskom Istoku, zidu prema Meksiku?

Ugledni hrvatski novinar, teolog i urednik portala Autograf.hr Drago Pilsel u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o tome kako mir na Balkanu nema alternativu, te objašnjava zašto su priče o otcjepljenju i stvaranju trećeg entiteta u BiH paravan za kriminal, i na koji način će poslijeratnu nacionalističku paradigmu u BiH pobijediti nove generacije […]

Mnogi od vas su pratili peripetije mog oca u Hrvatskoj. Dosta je ljudi pročitalo i knjigu ”Povratak Adolfa Pilsela” (VBZ) ili dvije recenzije na Autografu. Dužan sam vam priopćiti da je moj otac preminuo u nedjelju 17. veljače 2019. u lokalnoj bolnici u San Ignacio Guazú, pokrajina Misiones, Paragvaj, od zatajenja srca.

U četvrtak 7. veljače sam donio, kao osvrt dana, komentar na objavu (privatnog) pisma članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK) patrijarhu srpskom, gospodinu Irineju, što je IKA učinila u srijedu 6. veljače (a u petak 8. veljače i na engleskom jeziku). Tu sam objavu nazvao ”diverzijom” i ”atentatom na ekumenizam”.

(Opaska uredništva: Činilo nam se potrebnim, sada kada je dosta oduševljenih glasova u povodu govora kardinala Josipa Bozanića ispred zagrebačke katedrale, a u povodu Dana sjećanja na Holokaust, podsjetiti na jedan možda već zaboravljen ali prevažan glas – onaj pokojnog Slavka Godsteina, i na otvoreno pismo koje je 29. rujna 2009. Goldstein poslao zagrebačkom nadbiskupu […]

Prošle srijede, 3. listopada, navršilo se 20 godina od beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ceremonije koju dobro pamtim i koju je 1998. predvodio sveti papa Ivan Pavao II. u okviru svog drugog pohoda Hrvatskoj, ali ne pred više od pola milijuna vjernika kako iznosi Tiskovni ured zagrebačke nadbiskupije ovih dana.

 4.listopada, blagdan je svetoga Franje Asiškoga (1182.-1226.), jednoga od najvećih i najdražih svetaca Katoličke crkve uopće, koji je svojim vlastitim životom i iz toga proizišlim odnosom prema nadnaravnom i prema ljudima koje je svakodnevno susretao – svejedno kojega oni nacionalnog pripadanja, vjerozakona i svjetonazora bili – kao i svojim odnosom prema okolišu i svemiru, prema […]

Ako nama ateistima nešto neprestano nabijaju na nos, to je činjenica da mi nemamo – kako to obično ljudi formuliraju – rješenje za problem smrti.

Kad se 13. ožujka 2013. godine novoizabrani papa Bergoglio obratio mnoštvu na Trgu sv. Petra s pozdravom ”Buona sera”, oduševljenju kao da nije bilo kraja. Neobični stil novoga pape, njegova skromnost i odbacivanje pompe kakvim su njegovi prethodnici isticali uzvišenost papinstva nailazili su i dalje na čuđenje i na divljenje: od njih se papa Bergoglio […]

Papa Franjo objavio je u ponedjeljak, 20. kolovoza ove (2018.) godine Pismo Božjem narodu, a u njemu je riječi o seksualnom zlostavljanju maloljetnika u Crkvi.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja objavila je početkom kolovoza da je tijekom prve faze terenskog istraživanja, probnog iskapanja i ekshumacije u Gradu Zagrebu, na lokaciji Savska 77, obavljenog zbog saznanja da bi se na njoj mogli nalaziti posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, na istoj zasad ekshumirala posmrtne ostatke […]

Japanski biskupi i ove godine potaknuli su inicijativu ”Ten Days for Peace” (Deset dana za mir) u spomen na žrtve atomskoga napada na Hiroshimu i Nagasaki, te kako bi podsjetili da treba zabraniti nuklearno oružje. ”Ten Days for Peace” inicijativa je koju Katolička Crkva u Japanu organizira već više od 30 godina, u spomen na […]

Možda će kardinal Josip Bozanić kao zagrebački nadbiskup uskoro, a možda tek za pet godina, dobiti nasljednika; možda će papa Franjo odlučiti na svoju ruku i mimo tradicije i uhodane procedure (ne bi bilo ni prvi ni jedini put).

Nijedna od tristotinjak napisanih papinskih enciklika (prvu je 1740. napisao papa Benedikt XIV.) nije izazvala toliko kontroverza i u Crkvi i u društvu kao Humanae vitae pape Pavla VI. U toj se enciklici ovaj papa izričito usprotivio kontracepciji i pobačaju.

Jasminka Domaš, ”Izabrana – život Edith Stein”, Bet Israel -Litteris, Zagreb, 2017. Pogovor je težak žanr jer mu je zadatak ukazati na razvoj ideja koje su dovele do nastanka knjige i nagovoriti čitatelje da nakon intenzivnog druženja sa živom materijom teksta, dok su još zaneseni štivom, nastave čitati, a samim time i promišljati onkraj zavodljive […]

Javio mi se na FB-u mlađi čovjek. Vidim, premda ga ne poznajem, da se ”druži” s novinarima i aktivistima koji imaju svijest o potrebi njegovanja kulture ljudskih prava, ali mi spočitava da sam ”dosadan” jer ”stalno ističem zločine koji su počinjeni nad Srbima”. Mogao bi to biti prototip prosječnog mladog građanina, pa me to potaklo […]

U nedjelju 11. ožujka, u svom domu u Mainzu preminuo je umirovljeni biskup Biskupije Mainz kardinal Karl Lehmann, u 81. godini života, nakon što je u rujnu 2017. godine pretrpio moždani udar. Rođen je 16. svibnja 1936. u gradu Sigmaringenu kao sin Karla Lehmanna, učitelja u pučkoj školi, i njegove supruge Margarete.

Krenula je ofenziva hrvatskih (nad)biskupa protiv pape Franje da ga se slomi u politici približavanju pravoslavlju, odnosno da ga se privoli da odustane od ”nepravednoga stava” i konačno odredi datum proglašenja Alojzija Stepinca svetim.

Jadranka Brnčić, ”Biti kršćanin s papom Franjom”, Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2016. Dana 13. ožujka 2013. na balkonu bazilike sv. Petra pojavio se pomalo stidljiv čovjek i zaželio okupljenoj gomili dobru večer: Sorelle e fratelli… buona sera. Kako je počeo govoriti, tako mu glas postajao sigurnijim i osmijeh svjetlijim. A na kraju, nagnuo je glavu pred okupljenima […]

Kakve su nijanse svjetonazora ateista može se vidjeti iz nedavno objavljene knjige Drage Pilsela “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. Kao teološki školovan novinar i publicist Pilsel priprema još jednu knjigu koju će ispuniti razmišljanja vjernika o njihovoj vjeri, a obje knjige zajedno bit će poziv na raspravu i aktualno svjedočanstvo o […]

Kada sam ljetos s ocem, prvi puta u njegovom životu, posjetio područje nekadašnjeg logora smrti Jasenovac (stajali smo ispred Bogdanovićeva spomenika umorenima), rekao sam tati: Okreni se oko sebe i gledaj dokle ti pogled seže, ovdje je zemlja natopljena krvlju Srba, Židova, Roma te drugih… i, nemoj nikada zaboraviti, naših ljudi – Hrvata.

Nekad me nisu smetali prazni govori na ponoćki. Nekad su me smetali partijski referati koji su zaobilazili stvarnost, a mislio sam – autoritet se ne smije odvojiti od odgovornosti. Uostalom, tko me tjera da ih slušam. Svećenici, a što je viši rang to je gore, govore nekim čudnim ezopovskim jezikom, ubiju mi volju da ih […]

Ovdje ne ulazim u estetsku kvalitetu zagrebačkog Adventa. Budući da je stranica ”European best destination” taj Advent već treći put proglasila ”najljepšim u Europi”, želim vjerovati da ”zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka,…” ispunjavaju potrebu posjetitelja za romantikom, uzbuđenjem, pozitivnom vibracijom i nostalgijom, te čestitam direktorici Turističke zajednice Grada Zagreba što […]

Danas sam sa ocem na mjestu nestanka mojega brata, Andrésa Branka Pilsela, koji je nastradao kao pripadnik IV. gardijske brigade tadašnjeg Zbora narodne garde, a kasnije Hrvatske vojske. Za tatu je to posebno emotivan i intenzivan doživljaj i pristupili smo mu kao da će to biti, kako njemu tako i meni, prvi i posljednji puta […]

Poštovani gospodine nadbiskupe, uzoriti kardinale! Otkad ste prije godinu i po pozvali mojega sina, povjesničara Ivu Goldsteina, i blizu dva sata s njim razgovarali uglavnom o Jasenovcu, znao sam da ozbiljno razmišljate o toj temi i da se spremate nešto poduzeti. Obradovalo me kad sam čuo da dolazite u Jasenovac na čelu hodočašća, u pratnji […]

Zaprepašćuje što episkopat šuti i ništa ne poručuje radnicima pred ili u povodu 1. svibnja, praznika rada. Pogotovo što vlada uvjerenje sindikata da je bjelodano da se hrvatski političari ni oko čega ne mogu složiti osim oko borbe protiv hrvatskih radnica i radnika.

Nedavno preminuli Michael Novak bez sumnje zaslužuje titulu javnog intelektualca: teolog, filozof, politolog, novinar, komentator društvenih zbivanja, novelist i pjesnik. Višestruko nagrađivani pisac značajnih djela.

Kontinuitet protkan novostima – to bi moglo biti geslo papinske službe u posljednjih nekoliko stoljeća, pa se mirno može primijeniti i na sadašnjeg poglavara Katoličke crkve Franu, kome se u ponedjeljak 13. ožujka u večer navršavaju četiri godine otkako je izabran u konklavu u Sikstinskoj kapeli, u petom glasanju.

Ali kako je moguće da se onaj napredni i liberalni kardinal najednom pretvori u ultrakonzervativnog papu? Jedno je biti jedan među mnogima u crkvenoj strukturi, a drugo je sam predvoditi Crkvu.

Za razliku od mnogih umjerenih poruka s misnih slavlja ”za Domovinu” prigodom dvadeset i pet godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, poput onih koji su izrekli šibenski biskup Tomislav Rogić ili požeški Antun Škvorčević, misa koju je jučer predvodio u zagrebačkoj katedrali domovinski vrač Josip Bozanić pred okupljenim starješinama Kolindom Grabar-Kitarović, Božom Petrovom, Andrejom Plenkovićem […]

Poruka pape Franje u prigodi proslave 50. Svjetskog dana mira, 1. siječnja 2017. Na početku ove nove godine, upućujem srdačne želje za mirom narodima i zemljama svijeta, šefovima država i vlada, te vjerskim vođama i osobama odgovornim za različite sektore civilnog društva.

(Opaska uredništva: ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Ovu kolumnu pišem u središtu egzotične Havane. Tu sam već tjedan dana na specijaliziranom studijskom boravku s doktorantima jednog američkog sveučilišta. Sutra nam dolazi i američki predsjednik Barack Obama sa svojom obitelji. Poslije njega dolaze razvikani Rolling Stonesi i tako redom, a ponajčešće preko reda mnogi globalno […]

Veća se grupa biskupa i svećenika našla prošli petak u Vukovaru, u Koloni sjećanja, što je pohvalno; možda ti ljudi pomognu apelima i propovijedima uskrsnuću trulog leša za konzerviranje.

Građanski rat u bivšoj Jugoslaviji dogodio se zbog toga što je Vatikan (uz Njemačku) priznao neovisnost Hrvatske i Slovenije, neistina je koja je kao istina prikazana u mnogim knjigama, zapisima, analizama. Bez obzira na to koliko su stvarne činjenice drugačije, to mišljenje neće nikad nestati. Na stranu to što datumi događanja pokazuju drugačiji povijesni tijek

Nakon što sam u prošlotjednom izdanju tjednika Nacional donio dokumente i iskaze o istini o bolesti, terapiji i smrti Alojzija Stepinca, istini koja demaskira grube laži struktura Katoličke crkve ”u Hrvata”, očekivao sam žestoku reakciju. Ali ništa, svi šute kao zaliveni. Da budem plastičan, Juraj Batelja, postulator kauze Alojzija Stepinca, i Ivan Miklenić, glavni urednik […]

Papa Frane nema nikakve namjere bitno mijenjati ulogu žene u Katoličkoj crkvi, ne samo zato što je on “vjerni sin Crkve”, kako je rekao jednom, dakle odlučan ne dirati u dogme makar koliko mijenjao njihovu interpretativnu paradigmu, nego i zato što a priori prihvaća načelo segregacije funkcija u Katoličkoj crkvi: muškarcima odlučivanje, ženama utjeha.

U dokumentu ”Gaudium et Spes” Drugi Vatikanski koncil nije zamislio ulogu Crkve kao korištenje moći. Htjeti dijeliti radosti i nadanja čovječanstva – činilo se da otkriva optimizam gotovo onkraj stvarnosti, ali to je bilo programatsko nadahnuće.

Za razliku od institucionalnog ekumenizma s figom u džepu, papa Franjo odabirom datuma šalje jasnu poruku. Odlazak pape Frane u Švedsku, u Lund, ima nekoliko važnih aspekata, ne samo ekumenskih, nego i doktrinalnih koji su možda senzacionalniji.

Kada je u svibnju 2000. utemeljitelj SDP-a i netom ustoličeni hrvatski premijer Ivica Račan posjetio Vatikan, njegov ga je domaćin, papa Ivan Pavao II., srdačno primio, a don Živko Kustić, godinama neformalni glas Kaptola, susret je pozdravio kao događaj velike važnosti,

Bio sam u Francuskoj kada je u Normandiji, dok je slavio misu, na barbarski način ubijen svećenik Jacques Hamel. Francuska je dva dana bila u očaju: obavijesna su sredstva bez prestanka izvještavala, a komentatori su isticali potrebu dijaloga između osoba različitih vjera.

Slučaj je tako htio da su me fotografije posjeta pape Franje Auschwitzu zatekle nad trećom, završnom knjigom životne, duhovne i intelektualne autobiografije najodvažnijeg, a bit će i najvažnijeg kršćanskog teologa današnjice Hansa Künga. Knjigu je – kao i prethodne dvije – objavio riječki Ex libris, u suradnji sa sarajevskim Synopsisom.

Svećenik, biskup…u vezi sa ženom! Pa što? Vijest informativne vrijednosti jednake onoj ”pas je ugrizao čovjeka“ nekima, nekima pak pikanterija koju će prepričavati pod ”strogo pov.”

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Završni govor pape Ivana Pavla II. 

Tko imalo poznaje život Crkve u društvu, zna koliko je zala znala činiti kroza svoju povijest. Ta činjenica, s jedne strane, mnogima dobro dođe kada hoće napadati Crkvu kao takvu, dok, s druge strane, pripadnici njezine hijerarhije to još uvijek nevoljko priznaju jer im je ugled Crkve važniji od istine.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Na kraju euharistijskog slavlja, papa Ivan Pavao II. je predvodio molitvu Angelusa i izgovorio slijedeće riječi:

Nisam vjerovala vlastitim ušima ni očima – iako znam da nema te gluposti koju netko neće počiniti. Biskupi tu nisu iznimka – Hrvatski kongres forenzičke ginekologije pod visokim pokroviteljstvom dvaju biskupa (Josip Bozanić i Vlado Košić)???

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Govor Pape Ivana Pavla II. na misi beatifikacije

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banjoj Luci, 22.06.2003.). Pozdravna riječ banjolučkoga biskupa Franje Komarice na početku mise

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banjoj Luci, 22.06.2003.). Riječ pape Ivana Pavla II. u Međunarodnoj zračnoj luci Mahovljani u Banjoj Luci

Iznimno danas neću drobiti o politici: otrovao sam se. Gledam Karamraka i ekipu i samo mi je zlo. Znam ipak da govoreći o neredu, opet govorim o njima. Jezivo, divljački popišani muški WC u dvorani Vatroslav Lisinski tijekom nedavnog općeg sabora HDZ-a, madraci, rabljeni namještaj i šuta bačeni unutar Parka prirode Medvednica (u kojem živim), […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Papa vrluda i ponekad nije lako slijediti njegove obrate. Na povratnom letu iz Brazila, 29. srpnja 2013., papa Franjo je progovorio o ulasku žena u red svećenika i bio je jasan: to ne dolazi u obzir. ”Crkva je progovorila i rekla je – ne” (”Crkva” je bio papa Ivan Pavao II., koji je nezabludivo i […]

Iako je papa Franjo na svom prvom dalekom putovanju, u Rio de Janeiro, pokazao volju da žene dobiju veću ulogu i veću relevantnost u poslovima Crkve, rekavši tom prilikom da se ”ne možemo ograničiti na to da žene budu ministrantice, da čitaju na misi, da rade u Caritasu i slično“ te da je ”potrebna nova […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Polaganjem vijenaca na spomen-ploči u splitskoj vili Dalmacija, gdje je 28. travnja 1991. osnovana 4. gardijska brigada, prošli je četvrtak u Splitu počelo obilježavanje 25. godišnjice osnutka brigade u kojoj je tijekom Domovinskog rata bilo angažirano oko 7000 branitelja. Tijekom oslobodilačkih ratnih operacija u Domovinskom ratu poginulo je 195 pripadnika te brigade, četiri se još uvijek vode nestalima dok […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

U povodu Godine milosrđa koju je papa Franjo odlučio pokrenuti iz prostog razloga što se nekad Crkva bavila krštenjem obraćenika, a sada se mora baviti obraćenjem krštenika, odnosno evangelizacijom katolika koji se u velikoj mjeri ponašaju kao nevjernici ili folklorni vjernici, u čemu Hrvati katolici nisu nikakav izuzetak,

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Ovu kolumnu pišem u središtu egzotične Havane. Tu sam već tjedan dana na specijaliziranom studijskom boravku s doktorantima jednog američkog sveučilišta. Sutra nam dolazi i američki predsjednik Barack Obama sa svojom obitelji. Poslije njega dolaze razvikani Rolling Stonesi i tako redom, a ponajčešće preko reda mnogi globalno slavni i za publiku i turiste atraktivni first-time […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Papa Franjo danas, 13. ožujka 2016., slavi treću godišnjicu pontifikata večerom s najsiromašnijima u crkvi San Lorenzo nadomak Vatikana. Tri godine pontifikata brata našega i papa Franje tri su godine otvaranja prozora i vrata ustajale Crkve prema svijetu koji više no ikad potrebuje nježnosti Božje.

  (Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Susret rimskog pape Frane i patrijarha moskovskoga i sveruskoga Kirilla, prvi na toj razini otkako je Ruska pravoslavna crkva ustrojena kao autokefalni Moskovski patrijarhat 1589 za regenta Borisa Godunova, ući će u anale po načinima kako je pripreman i obznanjen. Pripreman je dugo, dvije godine, i pomno – ali u apsolutnoj tajnosti, tako da je […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Hrvatske katolike muči, to je očito, koliko će se morati čekati dok papa (tko god on bio) odluči potpisati dekret o proglašenju zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija kardinala Stepinca svecem. Hoće li to biti papa Franjo, njegov nasljednik, koji pak po redu, hoće li se čekati još mnogo godina?

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Žena u Crkvi, osim u iznimnim slučajevima, nije prihvaćena kao cjelovita osoba, nego se, uglavnom, poimlje u njezinoj majčinskoj i supružničkoj funkciji. Identitet žene da je biti ili majkom ili djevicom. Za muškarca, međutim, ne kaže se da je njegov poziv biti ili ocem ili djevcem.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12.i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom opsade […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Predani govor pape Franje na susretu s mladima

Govor održan u Glini na komemoraciji žrtvama ustaškog terora, 29. srpnja 2015.: Glina, ove ulice, ovaj trg, ona zgrada podignuta na temeljima pravoslavne crkve, groblje, možda neke masovne grobnice u okolici, sveto je mjesto, “mjesto memorije”, mjesto koje treba čuvati i pamtiti, ali pamtiti na zdrav način. “Sveta mjesta” povezana su s obilježjima vjere, zavjeta, […]

Glina, ove ulice, ovaj trg, ona zgrada podignuta na temeljima pravoslavne crkve, groblje, možda neke masovne grobnice u okolici, sveto je mjesto, “mjesto memorije”, mjesto koje treba čuvati i pamtiti, ali pamtiti na zdrav način. “Sveta mjesta” povezana su s obilježjima vjere, zavjeta, hodočašća. Valjalo bi da mjesto crkve Presvete Bogorodice u Glini dobije značenje […]

Nema nikakve sumnje da bi rulja razderala predsjednika Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića koji je svojom nazočnošću pokazao spremnost pokloniti se srebreničkim žrtvama i napraviti korak dalje u odnosima u regiji. Pogledao sam sve moguće dostupne snimke nemilog događaja s komemoracije i sahrane u Potočarima i pročitao najmanje 40 izvještaja o atentatu na Vučića. Dobro […]

(Opaska uredništva: Zbog velike čitanosti ovaj tjedan ostavljamo propovijed pape Ivana Pavla II. izrečena na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994.). (Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. […]

Nastavit ću tamo gdje je stao Jurica Pavičić u subotu u Jutarnjem listu. On kaže: ”Politički ideal jednog dijela domaće Crkve i dalje je fašizam bez logora, nipošto Hitlerov, bolje Francov, još bolje Salazarov. A zato što je tomu tako, oni prema Alojziju Stepincu ne mogu ni stvoriti razboriti odmak. I to je problem. No […]

(Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime […]

(Opaska uredništva: (Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Govor pape Franje članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Otkako su rimski pape počeli devedesetih dolaziti na prostor bivše Jugoslavije – a toga je s ovim najnovijim Franjinim bilo čak sedam puta – ponavljalo se uvijek isto. Očekivanja od tih posjeta i mirotvorne pretenzije papa bili su vrlo veliki, ali se od toga ostvarilo jako malo, jedva išta. Čak bi se moglo reći da […]

Da provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene Lovro Gavran ima moć smijeniti Papu, Jorge Mario Bergoglio zvani Franjo danas bi Bogu, Katoličkoj crkvi i narodu služio kao kapelan u Jajcu. S obzirom na to da Lovro Gavran nema tu moć, nije mu ostalo drugo nego Franju dočekivati sa širokim osmjehom i na stranicama Svjetla riječi hvaliti […]

Ako je još tkogod dvojio o tome što su značenje i smisao posjete pape Franje Sarajevu – unatoč jasnom očitovanju njegova pastoralna poslanja u posljednje dvije godine pontifikata – to više ne bi trebao činiti čuvši Papinu propovijed izgovorenu za slavljenja svete mise na stadionu Koševo u Sarajevu. On je došao svima, „svim muškarcima i […]

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik Crkvenoga odbora za doček Svetoga Oca. Kao rijetko koji pastir mjesne Crkve, vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić ima tu privilegiju u vrijeme svojega biskupstva tri puta ugostiti Svetoga Oca. Nakon dva domaća susreta sa sv. Ivanom Pavlom II., vrata Vrhbosanske Crkve sada otvara papi Franji.

Papa Franjo u subotu dolazi u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo. U grad u kojem nismo čuli da maturalne zabave počinju zajedničkom molitvom, iako tamo već godinama mladi Hrvati, Bošnjaci i drugi zajedno sjede u klupama pod raspelom, u najboljoj sarajevskoj gimnaziji, u Katoličkom školskom centru Svetog Josipa. Nije Papa neuk pa da je slučajno […]

Je li papa Franjo dolazi 6. lipnja o. g. u pastoralni ili u državni posjet Bosni i Hercegovini u svojstvu dvostrukog suverena (prvog čovjeka Svete Stolice i grada – države Vatikan) razjašnjeno je protokolarno pitanje. Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Crkvenog odbora za pripremu pohoda pape Franje BiH, precizirao je početkom veljače o. […]

Zagreb, 11. rujna 1994. Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu   1. “Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime apostolskog zbora, javno ispovijeda svoju vjeru u Isusa, Sina Božjega. Istu ispovijest vjere Petrov nasljednik obnavlja danas, zajedno sa svojom […]

Doc. dr. sc. Nikica Gović, s fakulteta za špiclove Sveučilišta u Norvalu (doktorirao je na temu ”Udba jučer, danas i sutra” pod mentorskim vodstvom akademika Gojka Šuška), inače priučeni novinar, vlasnik ili prokurist (ne razumijem se zaista u tu tamnu zonu sumnjivih poduzetnika i treće lige obavještajne zajednice) te glavni urednik portala govno.ndh, najnepismenijeg medija […]

Nakon promišljanja o načelima ekumenizma s drugim kršćanskim zajednicama koje se, unatoč teološkim i povijesnim prijeporima oko shvaćanja autoriteta apostolskog nasljedstva, smatraju sestrinskima, Drugi vatikanski koncil je uznastojao i u odnosu na druge, nekršćanske religije, svraćati pozornost na ono što je ljudima zajedničko i što ih vodi međusobnom jedinstvu a ne na ono što ih […]

U suradnji i solidarnosti narodi Balkanskog poluotoka moći će se suočiti s mnogim problemima i riješiti ih. Napredak i dobro naroda na Balkanu imaju samo jedno ime: mir!   Tko to ovim riječima Hrvatsku opet gura na Balkan i zaziva jugonostalgiju i jugofiliju zlorabeći pritom i imena nabujalih rijeka govoreći: “U ovim krajevima danas stavljenim […]

Papi Ivanu Pavlu II. koji je, zajedno s papom Ivanom XXIII., prošle nedjelje na Trgu svetoga Petra u Vatikanu proglašen svetim od strane pape Franje a u nazočnosti umirovljenoga pape Benedikta XVI. te oko tisuću biskupa iz cijeloga svijeta, u srijedu je odana posebna počast u Sarajevu, gdje je otkriven spomenik koji bi trebao zauvijek […]

Kako li je ovaj papa, koji je do kraja svoga života bio nadahnut hipertradicionalnom vjerom, mogao sa 77 godina započeti razdoblje odlučnih promjena? Nekoliko dana nakon što ga je papa Franjo proglasio svetim (u isto vrijeme kada i Ivana Pavla II.) ponovo se susrećemo s čovjekom koji je bio fasciniran preobrazbom Crkve.   Ivana XXIII. […]

Tri dana nakon rimske kanonizacije poljskog pape Wojtyle Trg fra Grge Martića, trg pred sarajevskom katedralom Srca Isusova, trebao bi dobiti veliku statuu Ivana Pavla II.

Prva dvostruka kanonizacija papa u povijesti Rimokatoličke crkve je spektakularno odigrana i globalno obilježena. Istodobnim proglašenjem svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. papa Franjo je još jednom manifestirao širinu svoje velikodušnosti i političke genijalnosti istovremeno poslavši nedvosmislenu poruku o važnosti jedinstva konzervativne i reformatorske struje u katolicizmu. Ovim činom, komentira John Allen, najpoznatiji američki […]

O kojim se vrijednostima (ili vrednotama) može, a o kojima ne može pregovarati. I treba li se osobu na zalasku života držati priključenu na medicinske aparate, odnosno održavati je u vegetativnom stanju. Dva ključna pitanja o kojima se, prema onome što je govorio Benedikt XVI., ne može ni pregovarati, a koja je papa Franjo sada […]

Kardinal Stanislaw Dziwisz imao je zadatak spaliti zapise nakon smrti pape koji će uskoro biti proglašen svetim. Taj dnevnik je upravo objavljen u Poljskoj. Za Nedjeljni ga je analizirao naš dopisnik iz Vatikana Inoslav Bešker.   Možda će se doimati nepriličnim, ali otvoreno je pitanje je li bilješke Karola Wojtyle – biskupa, kardinala, pape – […]

Tiskovni ured Svete Stolice u subotu je otkrio da je za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI., nakon brojnih dojava o seksualnom zlostavljanju djece, iz svećeničke službe bilo otpušteno oko 400 svećenika. “Tijekom 2011. otpušteno ih je oko 300, a tijekom 2012. stotinjak”, rekao je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi.   Podsjetimo se: početkom 2000. na vidjelo […]

U ovoj svojoj prvoj poruci za Svjetski dan mira želim uputiti svima, pojedincima i narodima želju za životom ispunjenim radošću i nadom. U srcu svakog muškarca i svake žene prebiva želja za puninom života, koji uključuje onu nezatomljivu čežnju za bratstvom, koja nas potiče prema zajedništvu s drugima i osposobljava nas da ih ne promatramo […]

Kao što se i moglo očekivati, Božićna poruka zagrebačkog nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića čvrsto je utemeljena u nekim recentnim spisima poglavara Katoličke crkve, a ove godine to je papa Frane. Kardinal Bozanić je unutar Papinih gledišta pažljivo birao ona s kojima neće riskirati ”neprikladne” interpretacije u Hrvatskoj, naime one koje bi mogle odudarati […]

Predavanje predsjednika Josipovića na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj” održan 10. listopada 2013. na Papinskoj akademiji u Vatikanu.   ”Odnos politike i morala jedna je od najstarijih i najsveobuhvatnijih društvenih tema. Sigurno, uvijek je bila i jedna od najkontroverznijih,  naročito nakon što je Machiavelli napisao svoju knjigu Vladar, 1513. godine. Ove je godine […]

Prije desetak godina pokojni je papa Ivan Pavao II. poručio u svojem angelusu da je tišina sve rjeđe blago i da odmor može pomoći u ponovnom otkrivanju i njegovanju te nužne unutarnje dimenzije ljudskog postojanja te da će višestruke mogućnosti odnosa i informiranja oduzeti sav prostor nužan za mir, toliko da će ljudi postati ”nesposobni […]

Među ključnim revolucijama XX. stoljeća svakako je i preobrazba Rimokatoličke crkve od gorljive braniteljice anciènne regimea do jedne od vodećih odvjetnica društvene i političke pravde, demokratske vlasti i ljudskih prava. Međutim, unatoč procesu katoličkog liberalizma, odnosno unatoč uspješnom pomirenju s glavninom tzv. moderne misli te iznimnom doprinosu ljudskim pravima insistiranjem na ljudskom dostojanstvu i beskompromisnim […]