autograf.hr

”Povijest ne pripada nama – mi pripadamo njoj”, zamijetio je Hans Georg Gadamer, njemački filozof i time afirmirao važnost Tradicije, i to u dobu koje raskida sa svim tradicionalnim kao nepotrebnim, pa čak i štetnim. S pozicije civilizacijskog kraha svjetskih ratova 20. stoljeća, ova antipatija naspram svih kulturno-duhovnih konstrukcija prošlih vjekova i nije baš toliko […]

Moderna sveučilišta su uistinu europska institucija – i to europska institucija par excellence. Štoviše, Walter Rüegg ističe da su sveučilišta ”jedina europska institucija koja je očuvala svoje temeljne obrasce djelovanja i osnovnu društvenu ulogu i funkciju kroz tijek povijesti. Temelj uspjeha europskog modela sveučilišta sloboda je znanstvenoistraživačkoga rada koja proizlazi iz akademske slobode (i autonomije […]

Slavo Kukić, ”Narod i nacija” s podnaslovom: Negacija nacije kao instrument državno-unitarističkog projekta, Kult, Sarajevo, 2023. Jedino zbiljski postojeće je ono za što povijesni procesi stvore pretpostavke. Ništa u povijesti ne nastaje ad-hoc, ni iz čega. A povijest stvaraju povijesni subjekti u međusobnim odnosima.

Ovih dana u Splitu je u organizaciji udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista (VEDRA) promovirana nova knjiga povjesničara i publicista Dragana Markovine, ”Povijest, politika, popularna kultura”. Knjigu su uz samog autora predstavili povjesničar Vjekoslav Perica i novinar Viktor Ivančić, relevantni kritičari s historiografskog i publicističkog aspekta.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice i aktualnosti teme). Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije […]

Ovako je Andrej Plenković govorio poslije sastanka Krimske platforme u Zagrebu: “Poslali smo poruku da je Hrvatska zajedno s demokratskim zemljama na tragu poštivanja međunarodnih prava i poretka i osude povrede koju je Rusija napravila. Bitno je biti na pravoj strani povijesti.” I još je ovako govorio: “imate situaciju gdje dio oporbe, dio institucija pjeva […]

Povijest je materijalni trag što ga iza sebe ostavljaju najružnije ljudske odlike. Ona je slinavi trag puža golaća vođenog pohlepom, egomanijom, željom i voljom za moć. Na prste jedne (i pol) ruke možemo nabrojati prosvijetljene vladare, one koji su gradili zbog opstanka civilizacije, a ne iz straha od smrti, one koji nisu rušili i klali […]

Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije u povijesnoj znanosti strano tijelo i one, prije ili kasnije, bivaju […]

Previše smo puta čuli kako je povijest učiteljica života, ali smo se, isto tako, previše puta osvjedočili da mnogi nisu u stanju učiti iz iskustava drugih. Povijest je stoga učiteljica života malobrojnim učenicima, onima koji se nalaze izvan poznatog instinkta teritorijalnosti ili snažne potrebe da žive u umišljaju kako su oni vlasnici prostora, vremena i […]

– Ne znam zašto se ljudi ovdje kod nas ljute i bune protiv beogradskih murala? – smije se Mido. – Što se nadigla tolika politička dževa? – Ni ja – prihvatih – nemam ništa protiv tih murala. Dapače!

Povijest razvoja civilizacija puna je primjera otkrića koja su ubrzala razvoj pojedinih društava, dala im veliku prednost u sukobima i osvajanjima, gurnule ekonomije na nove visoke razine. Vrlo rijetko su ljudi postavljali pitanja o stvarnoj cijeni korištenja tih otkrića. Nažalost, dugoročna šteta nekih ”spasonosnih” pronalazaka pokazala se vrlo velikom.

Povijest je doista ”čudna biljka”. Meni laiku, a opet osobi čije se znanje temelji na dokazima, uvijek se postavlja pitanje jesu li važni događaji iz povijesti koji su ostavili trag i koji su prepoznati jedini važni kreatori ove sadašnjosti. Naravno da nisu.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autorice). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset godina. […]

Božić je postao izuzetno popularan blagdan, neka vrsta kulturne institucije. Postavlja se pitanje radi li se uopće još o religioznom blagdanu.

Profesorica Hela Baumgertner koju smo od milja prozvali Bimba, u razred je uvijek ulazila u plavoj, nekako đačko-radničkoj kuti, sa šrafcigerom (pardon: odvijačem) u džepu. Odvijač je bio za gramofon, za ”naštelavanje” brzine vrtnje ploče.

Prošloga tjedna javnost je saznala da je koruška biskupija Gurk-Klagenfurt pismeno obavijestila Hrvatsku biskupsku konferenciju kako ove godine ni jedan od hrvatskih biskupa ne može održati misu kod Bleiburga. Od samog teksta zabrane koji je potpisao upravitelj Biskupije Engelbert Guggenberger još je zanimljivije obrazloženje:

 Zamislite da se pročuje kako u nekom domu zdravlja, recimo u nekom lijepom mjestu Kupske doline, službuje liječnik s valjanom diplomom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji pacijentima postavlja dijagnozu gatajući, a umjesto lijekova im dijeli kristalne kamenčiće i amajlije protiv uroka.

Pomalo me iznenadilo kad sam mjestu u kojemu sada živim otkrio da ima i nekoliko Nijemaca koji prakticiraju poganstvo. Prije no što vam svašta padne na pamet da objasnim što to znači ”prakticiraju poganstvo”: u određenim prigodama okupljaju se u prirodi kako bi obilježili ili puni Mjesec ili solsticij i slične redovne cikluse.

Više je razloga za ovaj tekst. Prvi je mračna spoznaja da se ljude, bili oni dobri ili ne, ne pamti dugo. Neki se povuku i brzo ih se zaboravi, drugima, ma koliko pisali po tvrdoj ploči povijesti, nitko ne pamti ime.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

U današnjem Evanđelju Isus kaže: ”Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti” (Mt 11, 28).

Povod micanju imena zagrebačkog Trga maršala Tita sitna je politikantska trgovina i naizgled ili na prvi pogled iza nje ne stoji ništa osobito dugo pripremano, dalekosežno i smisleno. Čini nam se da se ne bi sada micalo ime Trga da su rezultati izbora za Skupštinu Grada Zagreba bili samo malo drukčiji. No, baš su se […]

U povodu objavljivanja novoga, kažu, i najboljega romana Slobodana Šnajdera (Doba mijedi, Tim press, Zagreb, 2015.), književni kritičar i novinar rubrike kulture Večernjeg lista Denis Derk razgovara s autorom o motivima pisanja romana, o krivnji i iskupljenju, kojih Šnajder ne priznaje.

Proljeće 1944. Divno je bilo gledati bezbrojne leteće tvrđave kako uz uzbudljivo brujanje motora lete preko nas prema rumunjskim naftnim poljima na sjeveroistoku, a nakon nekoliko sati u suprotnom smjeru, prema Italiji. Bilo je to u Požarevcu, istočno od Beograda, gdje sam s ocem brojao zadnje dane nacističke okupacije 1944. godine.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

Sjećam se kako sam bio šokiran izjavom jednog mog studenta da je Hitler, ”navodno zločinac”, učinio mnogo dobroga za svoj narod, a uostalom zamalo pobijedio u ratu. Nije me toliko iznenadila ta izjava mladog čovjeka, koliko tiho slaganje drugih koje sam osjetio u zraku.

Bila mi je čast osobno poznavati i povremeno se družiti (on bi predložio da kažem prijateljevati) s pjesnikom i političarom Anđelkom Runjićem. Njegova ovotjedna smrt me je podsjetila na naše razgovore o nužnosti i kušnjama pluralizacije društvene zajednice i o dalekosežnom značaju protestantske reformacije ne samo za kršćanstvo nego i kulturu i društveno uređenje Europe.

Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Šaljivdžije s portala News Bar kažu da je papa Franjo zbunjen: ”Nije mi jasno (kaže po njima Papa), traže da proglasim Alojzija Stepinca svetim jer je između ostalog spašavao srpsku, židovsku i romsku djecu. Ali, od koga ih je spašavao? Od Marsijanaca? Pa od ustaša! A u isto vrijeme slave, rehabilitiraju i podržavaju ustaške pozdrave, […]

Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.

Gledamo sirijske i iračke nevoljnike kako mučno gaze balkanske planine, iz Grčke, preko Makedonije i Srbije do naših granica. Užasavamo se odrpanaca što su bezglavo utekli iz svojih domova samo s jednom najlonskom vrećicom, kao da i sami prije dvadesetak godina nismo jednako, samo s malom ručnom prtljagom, bježali.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autora). Uzalud vam trud, trubači, vi koji pušete u ratoborne nacionalističke trube, uvjeravajući pri tom i sebe i svijet kako su vam glazbala anđeoska i evanđeoska. Ne mogu to nikako biti one iste trube i harfe koje na razigranim slikarskim prikazima Isusova rođenja drže anđeli gore na […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Govor pape Franje u sarajevskoj katedrali, izrečen uživo

(Opaska uredništva: zbog godišnjeg odmora autorice ponavljamo raniju kolumnu). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset […]

(Opaska uredništva: zbog godišnjeg odmora autorice ponavljamo raniju kolumnu). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset […]

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović je u srijedu u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila ”najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

U nedjelju 26. srpnja je u Srbu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), obilježen Dan ustanka naroda Hrvatske. Kako je podsjetio Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH, u Srbu se 27. srpnja 1941. dogodio masovni narodni ustanak koji nije bio potaknut prvenstveno ideološkim razlozima, već […]

Franjo Topić, ”Teologija povijesti i Hans Urs von Balthasar”, Synopsis, Zagreb – Sarajevo i Napredak, Sarajevo – Zagreb, Biblioteka Znakovi vremena, urednik Drago Pilsel, 12/2014., tvrdi uvez, 148 str. Nova knjiga mons. dr. Franje Topića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, pod nazivom “Teologija povijesti i Hans Urs von […]

Uzalud vam trud, trubači, vi koji pušete u ratoborne nacionalističke trube, uvjeravajući pri tom i sebe i svijet kako su vam glazbala anđeoska i evanđeoska. Ne mogu to nikako biti one iste trube i harfe koje na razigranim slikarskim prikazima Isusova rođenja drže anđeli gore na visini pjevajući radosnu poruku mira za sve ljude dobre […]

Dajte nam standardnu definiciju Istočne Europe. Tako je u vidu sažete zamolbe zapravo glasilo složeno pitanje jednog zbunjenog postdiplomca u tijeku mog nedavnog predavanja na jednom američkom sveučilištu. Većina Amerikanaca još uvijek razmišlja u jednostavnim kategorijama hladnoratovske podjele svijeta u kojoj je Istočna Europa donedavno jednostavno značila ”istočni blok”, zemlje ”iza željezne zavjese” pod komunističkom […]

Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset godina. U našoj su se kući knjige čuvale, i […]

Predsjednica Republike Hrvatske pojavila se, a očito nije ni mogla ni htjela prekinuti s tradicijom uspostavljenom u vrijeme dvojice svojih prethodnika, na obilježavanju obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda. Govorila je, kako protokol i nalaže, posljednja. Dakle čula je, ako je slušala, sve prethodne govornike. Ali, kao da ih nije ni slušala, ni čula.

Zašto su riječi tako važne tolikim Židovima? Romanopisac Amos Oz i povjesničarka Fania Oz-Salzberger putuju s jednoga kraja židovske povijesti na drugi pokušavajući objasniti esencijalni odnos Židova i riječi. U mješavini pripovijedanja i učenjaštva, razgovora i prepirke otac i kći pričaju priče koje stoje u pozadini najtrajnijih imena, uzrečica, debata, tekstova i dosjetki judaizma. Te […]

Šest desetljeća od okončanja Drugog svjetskog rata i sedamdeset godina od objavljivanja klasika “Travničke kronike” i “Na Drini ćuprija” Jasmin Imamović objavljuje roman “Slana zemlja” u kojem spaja i prepleće nagomilane brige i nepisane rečenice, bori se protiv zaborava i vraća dostojanstvo najsnažnijim riječima svih jezika, svih vjera i nacionalnosti. Ljubav je jedna od takvih, […]

”Crkva u Hrvata” posebno bi trebala paziti da se ne prometne u persiflažu antickog prorocista u Delfima. Naime, već sam jučer tumačio smisao zahtjeva branitelja kako ga je konačno obrazložio pater Ike Mandurić – branitelji ne traže poboljšanje njihova životnog standarda ili u najopčenitijem smislu rješenje njihovih životnih problema,

Premda se u osnovi slažem s uredništvom portala Autograf.hr u ocjeni pisma predsjednika Obiteljske stranke Mate Knezovića, objavio sam u studiji slučaja na mojoj web stranici o (anti)fašizmu u Hrvata i Knezovićevo pismo i odgovor veleposlanika Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, NJ. E. Henrika Ofstada, kao i izvješće s Osnivačke skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske […]

“Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune” je 700-stranična i bogato ilustrirana epopeja o 25 godina kultnog političko-satiričkog lista Feral Tribune. Autor podrobno opisuje fenomen Feral Tribunea od dana nastanka davne 1983. kao humorističkog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. godine te objašnjava važnost Feral Tribunea za vrijeme u kojem je […]

”Otac”, Miljenko Jergović, Rende, Beograd, 2010. Naslov ”Otac“ beskrajno je pristojna skromnost, iako knjiga počinje kao udarac u timpan, s porukom o očevoj smrti. Pristojna skromnost već iz tog razloga, jer će fokusirati povijest cijele obitelji. I kada riječ dođe na baku, Miljenko Jergović formulira važni princip svog eseja: ”Misleći o njoj, vazda sam mislio […]

Već po prvoaprilskom običaju, jedan je internetski portal lansirao lažnjak koji veli da su se šatoraši iz Savske 66 “odvojili” od Republike Hrvatske te osnovali svoju “RH 1991”. Medijska “podvala” je – kako i inače biva s prvoaprilskim umotvorinama – prozirna, naivna i, s proštenjem, bedasta, a u konkretnom slučaju i posve nemoguća. Zbog grubog […]

Kao i toliko puta kroz povijest, Estonija je i 1941. tek novčić u krvavoj partiji velikih sila. Iako mnogi njemački napad na SSSR vide kao dugo očekivanu priliku za osamostaljenje, ne misle svi Estonci da će im sloboda biti poklonjena.

Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj…

Javier Cercas, ”Anatomija jedne pobune”, Fraktura, Zaprešić, 9/2014. Španjolski pisac Javier Cercas u svom romanu ”Anatomija jedne pobune” piše o isprepletanju sadašnjost i prošlosti. Možda sadašnjost i nije ništa drugo nego varijacija Prošlosti koja traje li traje, bez pravog kraja i konca? Nismo li svi rođeni kao žrtve Prošlosti ili još nečeg goreg i nesimpatičnijeg, što općenito prepoznajemo […]

Knjiga “Opasne iluzije : Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji” predstavlja značajan doprinos istraživanjima rodne i ženske povijesti u Hrvatskoj, dosad zanemarenim temama u hrvatskoj historiografiji.

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito,  najizvođenijih klavirskih skladbi – Allegro barbaro. Nedugu, ali vrlo slavnu skladbu možete pronaći na YouTubeu u izvedbama koje jako variraju u trajanju, od onih koje se približavaju četriri minute,

Čitatelje diljem svijeta Stephen Hawking očarao je nizom bestselera u kojima istražuje tajne svemira. Sad se prvi put vjerojatno najgenijalniji kozmolog našeg vremena okrenuo vlastitoj unutrašnjosti, otkrivajući nam svoj život i intelektualnu evoluciju.   “Moja kratka povijest” govori o nevjerojatnom putovanju Stephena Hawkinga, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna […]

Sinjski alkari, korčulanski moreškanti, dubrovački trombunjeri, kravat-pukovnija i slične kostimirane družine od povijesnih i kvazi-povijesnih postrojbi bit će 15. veljače poredane u špalir kroz koji će pred crkvu sv. Marka kročiti predsjedničkom lentom okićena Kolinda Grabar Kitarović da položi predsjedničku prisegu.

Prvoga siječnja u mirovinu je otišao moj poštar Milan. Skoro četrdeset godina radio je kao listonoša u istome novozagrebačkom naselju, i u tom je vremenu propješačio nekoliko različitih povijesnih epoha, prehodao kroz barem dvije države i nekoliko političkih sistema, i doživio radikalnu promjenu uloge zemaljske pošte i poštara u našim društvenim i privatnim životima.   […]

Shvaćajući prvoga čovjeka kao inicijatora i propagatora zla, kršćanska je teologija oblikovala shemu po kojoj ljudi, Adamovi potomci, nasljeđuju grijeh te dijele solidarnost u grijehu. Shemu je uveo Pavao uspoređujući Krista, savršena čovjeka, drugog Adama, inicijatora spasenja s prvim čovjekom, prvim Adamom, inicijatorom ‘‘pada“: ‘‘Zbog toga, kao što po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh […]

Došašćem smo se pripravili za Božić, koji je proslava blagdana Kristova rođenja. Posebno je to vrijeme liturgijske godine koje nas je pozvalo na budnost i koje samo po sebi svake godine ponovno u nama probudi posebne osjećaje. Sve nam se, makar za trenutak, čini ljepše, bolje, radosnije i sve nam postaje moguće. Zato smo u […]

Nezaboravan je to doživljaj bio za Dragana Čovića i njegovu svitu. Prolaziti kroz vatikanske hodnike u strogo određenoj koloni. Ići jedan iza drugoga, u potpunoj tišini, pored švicarskih gardista i papinih časnih ljudi. Slijediti upute prefekta koji dirigira kada se hoda a kada se stoji. Hodati, stajati, hodati, stajati… ”Kao da prolaziš kroz povijest…” – […]

Izjava ministra obrazovanja Vedrana Mornara da bi studenti po završenom studiju trebali biti dužni ostati u Hrvatskoj ili isplatiti državi cijenu svoga školovanja izazvala je opravdani gnjev javnosti. Njegova zamisao zadire i u sâm Ustav, u odredbe o slobodi kretanja (članak 32. stavak 2.) i dostupnosti obrazovanja (članak 65. stavak 1.) Neovisno o tome, teško […]

Otvarajući u ljeto 2001. godine izložbu o povijesti Savezne Republike Njemačke, tadašnji kancelar Gerhard Schröder spomenuo je u svom govoru “nezamislive zločine nacionalsocijalizma” te “dva svjetska rata dvadesetog stoljeća koje je započela Njemačka”. Nema, čini se, ničeg spornog u toj izjavi. Štoviše, ona bi se mogla uzeti kao još jedan primjer budnosti i savjesnosti njemačke […]

Čitam izvještaje o kontinuiranom padu interesa zagrebačke i hrvatske umjetničke publike za sadržaje koji se svakog dana osim ponedjeljka nuđaju u Muzeju suvremene umjetnosti, i znate što mi prvo na um pada: pa da, Milan Bandić je u pritvoru!   Neki dobro obaviješten izvor u mojoj glavi šapuće mi da bismo, da gradonačelnik nije tamo […]

I bila je vojna parada u Beogradu. Prva nakon one kojom je još blagopočivša Jugoslavija obilježila četrdesetu obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu, zajedničke pobjede svih slobodoljubivih i antifašističkih snaga u svijetu nad najvećim zlom što se nadvilo nad tim svijetom u dvadesetome stoljeću. Bila je, dakle, vojna parada.   Ne za Putina, kako su […]

Doajen naše likovne umjetnosti akademik Zlatko Bourek (rođen u Požegi 1929. godine) ovih je dana u Modernoj galeriji u Zagrebu izložio svoj slikarski opus. Golem broj radova nastalih od 1950-ih godina do danas zaprepastio je sve koji su Boureka znali samo kao animatora ili scenografa veselih, katkad lascivnih motiva, jer je Bourek veliki slikar metafizike […]

Neki dan sam se nekim poslom zatekao u zapadnim dijelovima grada, tamo oko Vinogradske.   Gledam gdje ću parkirati, nerviram se, neki mi kreten trubi, biva da mu se sklonim s puta umjesto da se parkiram… I tako na kraju iskočim iz auta, ljut kao leptir (kako bi to rekao jedan moj odavno pokojni prijatelj), […]

Došli su s koferima, ispunjenim parolama i zastavama. Kad su ih otvorili, kofere su spakirali drugi.   To je tako.   Živimo u vremenu eksplicitnog nacionalizma i nacionalizma iz koristoljublja. To je klonirani sin, kopile tridesetih i devedesetih. Prepoznat ćete ga. Eminencija je napola podignute glave, ukočenog vrata i zuri negdje u desno – u […]

Od kad je stao na čelo HDZ-a, Tomislav Karamarko kune se da će hrvatske demokratske zajedničare vratiti Tuđmanovim stranačkim korijenima. U najnovijoj epizodi sapunice o reinkarnaciji Tuđmanova HDZ-a – postizborno provođenje antikomunističke i antijugoslavenske lustracija – uz bok Karamarku stali su Ivan Zvonimir Čičak i Ivo Banac.   I nakon što protrljate oči, uštipnete se, […]

Traume Prvog svjetskog rata jednostavno ne žele nestati. Većina muškaraca i žena koji su se borili u tom sukobu više nije među nama (2003. godine živućih je bilo samo 37 pripadnika britanskog veteranskog ekspedicijskog korpusa), međutim njihova su iskustva bila presudna u stvaranju modernoga svijeta.   Borba je zahtijevala ubijanje i umiranje za svoju zemlju […]

Hrvatska je, navodno, prepuna hrvatskih domoljuba koji jako štuju hrvatsku povijest i hrvatsku tradiciju. Oni su spremni braniti hrvatske vrijednosti, i to po svaku cijenu. Posebno im je na cijeni hrvatski jezik, a onda valjda i hrvatska pismenost i hrvatsko pismo. Ti su domoljubi sigurno u svoje prebogate biblioteke koje imaju u svojim domovima bez […]

Za Adama Bella svijet je golema paukova mreža.   Na početku ”Neprijatelja” on je toga svjestan samo intelektualno; radi kao profesor povijesti na sveučilišnom odsjeku društvenih znanosti. Kad prvi put slušamo njegovo predavanje o načinima na koji totalitarni sustavi održavaju kontrolu nad stanovništvom pomoću kruha i igara, ono nam zvuči razmjerno fascinantno – uživljeno i […]

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema dobru, da bismo zapravo znali što je dobro.   Zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve […]

Dragan Markovina, ”Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja”, Plejada Zagreb-University Press Sarajevo, 2014., 200 str.   Dragan Markovina je napisao knjigu važnu i za razvoj društveno-humanističkih znanosti i demokracije u Hrvatskoj te susjednim državama danas. Koliko je ovom recenzentu poznato, na hrvatskom jeziku još nije objavljen rad jednog hrvatskog povjesničara koji […]

Nakon promišljanja o načelima ekumenizma s drugim kršćanskim zajednicama koje se, unatoč teološkim i povijesnim prijeporima oko shvaćanja autoriteta apostolskog nasljedstva, smatraju sestrinskima, Drugi vatikanski koncil je uznastojao i u odnosu na druge, nekršćanske religije, svraćati pozornost na ono što je ljudima zajedničko i što ih vodi međusobnom jedinstvu a ne na ono što ih […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

“Stepski pirat” romansirana  je biografija ukrajinskoga revolucionara, anarhista Nestora Ivanoviča Mahna, djela koje prikazuje turbulentno razdoblje ukrajinske povijesti u razdoblju od 1917. do 1921. godine.   Radnja počinje 1917., na doživotnoj robiji u carskom zatvoru sjedi mladi Mahno, ali izbija revolucija i on se vraća u svoje rodno selo Guljaj Polje u jugoistočnoj Ukrajini, razdjeljuje […]

Lovro Škopljanac (Zagreb, 1984.) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zaposlen je kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti). Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti.   Knjiga Lovre […]

U vrijeme kada se europske i svjetske novine pune tekstovima kojima se miroljubivo čitateljstvo podsjeća da je prije okruglih 100 godina započeo Veliki rat, novinar Slobodne Dalmacije Davor Krile ostao je zaprepašten reakcijama na svoj članak ”Sočanska bojišnica – najveće dalmatinsko groblje”.   Ispostavilo se da je temeljito neznanje hrvatskih građana o Prvom svjetskom klanju, […]

Tko bi rekao da će Wes Anderson uprizoriti najzamamniju posvetu predratnoj Europi posljednjih godina – ne, dapače, posljednjih desetljeća?   Pojam o vremenu gubi svoje uobičajene parametre u labirintski konstruiranoj narativnoj i vizualnoj strukturi Andersonova osmog filma, naslovljenog “Hotel Grand Budapest”, ali ne i u hodnicima hotela samog. Ugodno je to mjesto, raskošno i elegantno, […]

S ultimativnim uvođenjem bolonjskog sustava na sveučilišta, kada je zabilježen prvi značajan udar na sveučilište humboldtovskog tipa u Republici Hrvatskoj, otvorio se proces opasnih namjera od strane vladajućih garnitura prema sustavu znanosti. Pri čemu navedeni proces ima lijepe izglede da se u bližoj budućnosti nastavlja permanentno odvijati po unaprijed zadanim obrascima te neovisno o nominalnom […]

‘‘Vjerojatno svaki povjesničar katkad osjeti potrebu da i sam mašta o osobama o kojima piše, da se pokuša uživjeti u vremena koja su predmet njegova znanstvenog istraživanja i vlastitim fantaziranjem nadopuniti velike crne rupe što nam ih je prošlost namjerila.“   Riječi iz predgovora autora knjige Nevena Budaka vrlo jasno opisuju motive zbog kojih se […]

Ove godine se diljem svijeta obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata (WWI). Prošlogodišnje je zagrijavanje, uz organiziranje brojnih državnih odbora po svijetu, iznjedrilo i raspravu o tome je li propitivanje uzroka izbijanja rata revizionizam ili legitimno povjesničarsko pitanje.   Raspravljalo se o Sarajevskom atentatu i njegovim naručiteljima i ciljevima. Srbijanski su povjesničari bilo kakav pokušaj […]

Još i prije negoli je, početkom 1920-ih, John Flaherty otišao u goste Nanooku sa sjevera, s namjerom da kamerom zabilježi i/ili izrežira lovačku svakodnevicu njegove inuitske obitelji, život Drugih postao je jedno od najprivlačnijih zanimanja znatiželjnih zapadnjaka. Iz njega je nastao i etnografski dokumentarac kao moćno oruđe antropološke znanosti, ali i dokumentarna vrsta u kojoj […]

Jedna od razumljivih i sasvim očekivanih posljedica neuporedivog napretka i gomilanja ljudskog znanja kojim se odlikuje naše vrijeme je i stasavanje svijesti o nemogućnosti pojedinca da bude obaviješten u jednakoj mjeri o pomacima na svim poljima – što je opet urodilo saživljavanjem sa činjenicom da pojedinac može biti stručan u jednoj ili nekoliko srodnih oblasti […]

Piše: Amila Kahrović-Posavljak   Slučaj fra Drage Bojića, koji je na svojim leđima iskusio svu nemilosrdnost religijskih elita, mnogima je poznat. Nakon što je progovorio o onome o čemu se najradije šuti (o sprezi nacionalizma i vjere, o tzv. međugorskoj teologiji, o Bosni i Hercegovini razdijeljenoj etničkim kavezima, o politici kakva se zalagala za odvajanje […]

Svatko tko razmišlja o fašizmu i holokaustu vjerojatno se i danas pita kako se moglo dogoditi da progoni, masovni zločini i pljačka budu općeprihvaćeni model ponašanja. Enigma je to veća jer Nijemci između dva svjetska rata, premda pogođeni dugogodišnjom gospodarskom krizom, sve do dolaska na vlast Adolfa Hitlera nisu bili opterećeni šovinizmom i rasističkim nacionalizmom […]