autograf.hr

”Glavna karakteristika hrvatskog nacionalizma je ta da njega stvarna, konkretna zemlja Hrvatska uopće ne zanima. Hrvatski se nacionalizam ne uzrujava kad netko gradi u parku prirode. To je nacionalizam koji će potpaliti požar i spaliti hrvatsko tlo”, veli Jurica Pavičić u Jutarnjem listu 17. avgusta ove godine. Ta se tvrdnja može još lakše i češće […]

Svetlana Broz, ”Moji”, Gariwo, Sarajevo, 2024 Uistinu teško je opisati sve profesionalne i druge angažmane dr. Svetlane Broz. Četvrt stoljeća Brozova je provela kao liječnica na Kardiološkoj klinici Vojno-medicinske akademije, da bi bijeli mantil definitivno “okačila o klin“, nakon što se Jugoslovenska narodna armija pretvorila u agresorsku četniziranu soldatesku koja je grubo fašistički nasrnula na […]

Doživeli smo i to, a sve se čini da je to bilo pitanje vremena, da je Nebojša Slijepčević osvojio neko od belosvetskih priznanja za svoj umetnički rad o kojem će još godinama govoriti i aplaudirati širom sveta. Domaći umetnik, eto ti ga na imena Nebojša, našoj razjedinjenoj Domovini omogućio je prvu Zlatnu palmu na nedavno […]

(Opaska uredništva: U povodu vijesti koju donosi Jurica Pavičić u Jutarnjem listu da je hrvatski film ”Čovjek koji nije mogao šutjeti” redatelja Nebojše Slijepčevića osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratki film na 77. filmskom festivalu u Cannesu, donosimo tekst Borisa Dežulovića sa portala Mreže mira 2020. pak Dežulovićev sličan tekst objavljen 2014. u Slobodnoj Dalmaciji […]

Kada je u travnju i svibnju neprijatelj opsadio grad, preuzevši od JNA sve dominantne kote po okolnim planinskim vrhovima, i zauzevši neke kvartove u blizini njegova središta, spontano se mijenjala regulacija prometa, same od sebe formirale su se nove pješačke zone, promet pješaka, bicikala i automobila potekao je tamo gdje ga ranije nije bilo. Neprijatelj […]

Kada smo Ivica Vrkić i ja dobili priliku da pomognemo potragu za nestalim licima kao izaslanici predsednice Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, Boris Pavelić je objavio tekst Divni gubitnici (Wonderful Losers ) sa konstatacijama da smo se uključili kao autsajderi sa željom da doprinesemo koliko god možemo rešavanju najbolnije teme bliske prošlosti Hrvatske i […]

Na portalu nekoć uglednoga dnevnog lista izlazi ovakav naslov: “Rambo iz Dalmacije: Splićaninu kod kuće našli stotine puški, pištolja, bombi…” No, ne budimo pretjerano zlobni. Ni na drugim portalima i u drugim novinama naslovi o ovom događaju nisu se značajno razlikovali.

Već sam konstatirao: ovo što radi Jutarnji list je daleko od novinarstva, oni negiraju novinarstvo, elementarna pravila struke i, što je još gore, truju našu javnost. Premda spominjem taj list (i portal) isto bi se moglo napisati za većinu listova i portala u Hrvatskoj. Tu novinarstva jedva da ima. Strahotama svjedočimo i kod ljudi kod […]

(Opaska uredništva: U povodu preminuća našeg kolumniste Vladimira Pavlinića, u Londonu u nedjelju 25. rujna u 93. godini života, ponavljamo intervju koji je dako kolegi Denisu Derku za Večernji list. Posebnim ćemo se tekstom oprostiti od dragog nam Vladimira. R.I.P.) Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu […]

Probijanje zvučnog zida zvuči kao miniranje krčme u vlasništvu kakvog pripadnika nepoželjne nacionalne manjine. Zvuči kao dizanje partizanskog spomenika u zrak. Ali ni jedan ni drugi zvučni fenomen nije mi bio poznat u vrijeme kada je negdje nad mojom glavom neki rauber s vojnom pilotskom dozvolom prvi put probio zvučni zid. Zbilo se to oko […]

Malo je što bilo tako zbunjujuće, tako potreslo političko mišljenje našeg naroda, općeprihvaćeni doživljaj ispravnog i neispravnog, dobrog i lošeg, kao molba za predsjedničko pomilovanje dvojice starih udbaša koji su potpisala nekolicina generala.

Bilo je tiho proljetno predvečerje 1992. godine, sa dr. Zlatkom Lagumdžijom dogovorio sam da odemo pogledati izložbu političke karikature u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Vernisaž od kojeg obojica nismo očekivali mnogo, ipak je bio znatno interesantniji od naših nadanja…

Ruska ratna čitanka ili Putinov Mein Kampf se svakodnevno dopisuje novim poglavljima. Kad čovjek pomisli da ludilo, glupost, zločin, ne mogu više, dalje, jače (citius, altius, fortius – olimpijska deviza), oni obaraju nove rekorde. I dok me mogu ne zanimati političke ili geostrateške priče, proizvođenje laži i na njoj zasnovan zločin mora i zanima me. […]

Kad slušate kako Davor Domazet Lošo tumači rat u Ukrajini, postane vam jasno kako je Hrvatska u posljednjem ratu imala mnogo, mnogo sreće. Kako je naša pobjeda devedeset pete ustvari bila nevjerojatni slučaj.

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Mnogi vjerojatno nikad ne bi čuli za Milana Tepića, da taj major nekadašnje Jugoslavenske narodne armije dana 29. rujna 1991. nije usmrtio sebe, 11 pripadnika Hrvatske vojske i nepoznat broj vojnika JNA, dignuvši u zrak skladište oružja i streljiva Barutana, u šumi Bedenik, pored Bjelovara, radije nego da ga preda u hrvatske ruke. Dakako, majoru […]

Dana 22. rujna u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Naime, 22. rujna 1999. godine na Općinskom sudu u Zagrebu, na ročištu o brakorazvodnoj parnici, Mato Oraškić ubio je Gordanu Oraškić, Hajru Prohić i Ljiljanu Hvalec, a ranio Stanku Cvetković.

Početkom pedesetih godina prošloga stoljeća nije bilo mnogih stvari za kupiti u onoj našoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. To je bilo i razumljivo. Nova država se tek stvarala. Prvo se porušena zemlja obnavljala, a tek su onda druge stvari potrebne za život dolazile na red.

Kada sam u rujnu 1991. godine, u Beču, kao novinarka, prisustvovala konferenciji o pravima žena (između ostalog i pravu na pobačaj), a u organizaciji Ženske stranke socijaldemokrata Austrije – Europa se, u odnosu na Hrvatsku (netom izišlu iz Jugoslavije), činila prilično nazadnom sredinom.

Je li historija luda i nesretna mjerom ludila i nesreće onih koji je stvaraju, ili ona ima neko posve svoje, od ludila i nesreće ljudi odvojeno i zasebno biće? Robujemo li njezinu ludom i nesretnom usudu, ili nam je sloboda od njezina ludila i nesreće darovana zajedno s patnjama kojima smo radi nje morali biti […]

Što bi narod rekao, Senad je te večeri Zdravku jeo iz ruke. Sarajevski televizijski voditelj Senad Hadžifejzović pozvao je u svoj talk-show Zdravka Mamića i onda ga sat i pol slušao pažljivo, blagonaklono, zaprepašteno, ganuto i s punim razumijevanjem za sve njegove životne i pravosudne nedaće.

Prošlu subotu kao da su mnoge antene bile okrenute prema istoku i hvatale su čuveni Dnevnik 2, onaj u 19:30, te nakon toga prikazani film koji je oplakivala ”cela” Srbija: ”Dara iz Jasenovca”. Bivši nam ministar kulture, koji jako voli baš ovu tematiku, ne bi možda bio u krivu (to je ono suprotno od ”u […]

Postrojene u ravnim redovima, širom Hrvatske, sve iste, kao gvozdeni kreveti u vojničkoj spavaonici JNA, kuće podignute u velikom državnom projektu obnove. S minimalnom infrastrukturom, tek strujom i vodom, bez ikakvog odnosa s okolinom i bez sjećanja na ono što je tu bilo prije njih, nepogrešivo se prepoznaju među svim drugim kućama, jer podsjećaju na […]

Vojni rok u JNA služio sam 1984. i baš tada i tamo, u skopskoj kasarni Maršal Tito, pročitao sam Orwellov roman s tom istom godinom u naslovu. Okruženje je bilo baš prikladno za tu knjigu, premda je vojnički život ukrašen ritualima vladajuće ideologije bio mlaka kamilica u usporedbi s totalitarnom distopijom kakvu je kasnih 1940-ih […]

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

U bogatoj knjiškoj ostavštini preminuloga prijatelja privukao me neugledan svezak pod naslovom “Glista na asfaltu”. Autora Ivana Tomljanovića, slikara, imao sam nekoć priliku upoznati, na liniji likovnih radova za crkve, čime sam se i sâm ponešto bavio.

Naravno da samo maligna vlast može slaviti čovjeka koji je predvodio ubijanje nekog grada, kao što je general JNA Mladen Bratić, jedan od onih koji su ubijali Vukovar i Vukovarce, prije negoli je i sam doživio istu sudbinu.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Slatko sanjam o tome što me očekuje od rane zore 8. 10. 2019. kad bunovan upalim radio i dočekam prve ranojutarnje vijesti HR radija. Najvjerojatnije će me lupiti po ušima dramatičan i patetičan glas spikera kojeg je dopala zla sudba da referira o godišnjici raketiranja Banskih dvora i Trga sv. Marka, zajedno s pripadajućom crkvom, […]

Došel bum doma, sel si bum pod brajde, jedna je od popevki koje su nastale u onim vremenima kad se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, rekla je predsjednica na Krapinskom festivalu, i ponovo promašila šefa, postaju i onih pet kilometara pruge… 

Što se događa s organizmom ako se ne tretira zloćudni tumor? Umire u teškim mukama, razdiran metastazama. Stoga je, kad se donese ovako mučna dijagnoza, nužno što prije pristupiti uklanjanju maligne nakupine stanica, uglavnom agresivnim putem – kirurškim nožem ili kemoterapijom.

Bilo je to u ljeto 2006. godine. U vrelo srpanjsko jutro skupina napadača upala su u Biljane Donje, selo u zadarskom zaleđu naseljeno uglavnom Srbima. I kamenovala kuće nekolicine povratnika. Onako usput, u jednom su od dvorišta podmetnuli i požar. U napadu nitko nije ozlijeđen. Selom je zavladao strah.

Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu nedaleko od Velikog Trgovišća u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te Bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo. U enciklopedijama se navodi i podatak da je 1953. godine zaređen za svećenika. Bio je supokretač i prvi […]

U članku pod naslovom ”Ima li Hrvatska moralno pravo slaviti Oluju? Ima. I te kako!”, objavljenom u posljednjem broju ”Globusa”, politologinja Mirjana Kasapović, između ostaloga, navodi slučaj nekadašnjeg asistenta na Fakultetu političkih znanosti Slavka Prijića koji je, kada se počela pripremati oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, prestao dolaziti na fakultet.

Da je današnja Vlada, i to s odnosom koji ima prema HOS-u i njegovu ustaškom pokliču “Za dom spremni”, 1991. i 1992. godine bila na mjestu Franje Tuđmana, pitanje je što bi bilo s Hrvatskom i bi li ikada bila međunarodno priznata.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). Gadljivog li vremena i države! Svaki put kad kliknem na daljinski, ne mogu se oteti pomisli kako je zemlja u kojoj živimo, zahvaljujući političarima koje svim užasima usprkos biramo, sve manje lijepa i sve manje naša. Geografija je i nadalje ista. Pristojna nam je lokacija, na pristojnom […]

Gadljivog li vremena i države! Svaki put kad kliknem na daljinski, ne mogu se oteti pomisli kako je zemlja u kojoj živimo, zahvaljujući političarima koje svim užasima usprkos biramo, sve manje lijepa i sve manje naša. Geografija je i nadalje ista. Pristojna nam je lokacija, na pristojnom kontinentu. Zlatno pravilo nekretninskog businessa (location, location, location…) […]

Jugoslavenska narodna armija bila je škrta na komplimentima. Kad god bih učinio nešto kako treba, starješina bi me počastio sljedećom pohvalom: ”Vrlo dobro!” Nikad ”odlično”, ”izvrsno”, ”bravo”, ”alal vera”, ”mašala”, ”svaka čast” – samo solidna četvorka.

Mogu li demonstracije u Srbiji srušiti Aleksandra Vučića, nije pravo pitanje već što bi uslijedilo kad bi se to uistinu i dogodilo. Historijat beogradskih prosvjeda rekao bi – ništa dobrog.

Razumijem i podržavam odluku g. Budimira Lončara, ministra vanjskih poslova nekadašnje Jugoslavije i posebnog savjetnika za međunarodne odnose u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske u mojem drugom mandatu, da ne primi priznanje grada Zagreba što ga mu je namjeravao uručiti gradonačelnik Bandić.

Budimir Lončar je donio jedinu moguću odluku: odbiti medalju Grada Zagreba. Posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova, a kasnije i savjetnik predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića, odbio je priznanje Grada Zagreba, zbog napada koji su povodom tog priznanja uslijedili.

Incident kojim se proslavio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izazvao je lavinu reakcija u Hrvatskoj, ali su te reakcije izgleda bila namijenjene dnevnoj uporabi i predizbornoj agitaciji, a ne razjašnjenju i pravoj kvalifikaciji tog incidenta. Tajani je u svom govoru uskliknuo ”Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija” i to je uzbudilo duhove i uzavrelo atmosferu […]

Zbog novih uvreda i laži na račun Budimira Lončara (čak i u Novome listu!), a u povodu odluke Milana Bandića da mu se dodijeli Medalja Grada Zagreba i to za ”izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Hrvatske i zemalja članica EU”, kao osoba kojoj je stalo do povijesne istine donosim kraći životopis Budimira Lončara […]

U prazničnom broju beogradskog Nina, u komentaru Marka Lovrića, pronalazimo zanimljivu vijest kakvu, na žalost, u Hrvatskoj više nema tko da objavi. Tokom 2019. iz Njemačke će se povući posljednji – ili, kako ćemo tek vidjeti: pretposljednji – ostaci okupacijskih britanskih trupa iz vremena Drugoga svjetskog rata.

Stjepan Mesić ovih će dana proslaviti 84. rođendan. U politici je, kaže, ”dulje od šezdeset godina”, računa li se njegovo predsjednikovanje Savezom studenata Pravnog fakulteta, polovinom pedesetih. Na početku intervjua s jednim od najvažnijih hrvatskih političara kraja prošlog i početka ovog stoljeća, zainteresiranim, duhovitim, angažiranim i vitalnim i danas, zanimalo nas je što ga je, […]

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

Priča o smjeni zagrebačkog nadbiskupa pojavljuje se periodično, sezonski, kao ljeti prometne gužve ili požari. I koliko god puta kaptolski kuloari tu informaciju demantirali, tumačeći kako Vatikan ne smjenjuje svoje biskupe osim ako ne počine ozbiljan prekršaj – poput bankrota Mariborske nadbiskupije zbog kojeg su smijenjeni slovenski biskupi – priča o skorom Bozanićevom odlasku tvrdoglavo […]

JNA je napravila scenografiju za činjenje zločina i samim tim je u njima sudjelovala, rekao je Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo.           UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

Sukob Tito – Staljin nije me naročito impresionirao niti zanimao. Čak ni nakon knjige Tvrtka Jakovine (”Američki komunistički saveznik”), Bančeve knjige ”Sa Staljinom protiv Tita” i mora memoarske literature. Te su knjige pravi politički trileri. Volim čitati takve knjige, ali svejedno se nisam naročito zainteresirao. Sve do danas i sukoba Plenković – Brkić.

Kada god se HDZ nađe u neugodnoj situaciji ili ga uhvate (a to je već postala konstanta) s rukama u pekmezu, esemesu ili escortu, oni iz očuvanih jelovih ormara propalog Oriolika izvlače neke bajate slučajeve i prežvakane afere, koje bi trebale skrenuti pažnju s tih njihovih nepodopština.

Savršenom nezainteresiranošću svi su hrvatski mediji, ali i državna vlast, diplomacija, ukupna javnost, ispratili ono što se zadnjih tjedana i mjeseci zbiva na Kosovu i oko njega, a što bi se, ukratko, moglo svesti na postupno uvođenje i afirmiranje ideje o “povijesnom razgraničenju” Srba i Albanaca, što bi zatim, protokom vremena i svojevrsnim metastaziranjem ideje […]

Stariji vjerojatno pamte, u baš svim ratnim izvještajima s početka devedesetih Hrvati su se borili s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Naših je pravednika bilo jedva šačica, no vrhunski motivirani i uvježbani bez značajnijeg su napora izlazili na kraj s nepreglednim gomilama četničkih bijednika.

Bivša urednica proustaškog portala Dnevno, a sada novinarka i kolumnistica ekstremno desnog i huškačkog portala Direktno Andrea Latinović, pohitala je pitati Andriju Hebranga za mišljenje o onome što smo Vesna Teršelič, voditeljica Documente, i ja, kao svjedok događanja nakon Oluje, govorili uoči ovogodišnje obljetnice te akcije, točnije, o onim zločinima koji su se dogodili u […]

Vojni biskup Jure Bogdan u nedjelju je u Kninu, u naglašeno nacionalističkoj propovijedi koja bi sasvim lijepo legla i njegovom prethodniku Jurju Jezerincu ili Vladi Košiću, koji je sinoć nastupio u Glini kao predgrupa novopečenom ravnozemljašu, promotoru borbe Elivsa Duspare protiv Babilonaca, Marku Perkoviću Tupsonu, kazao da se ne može govoriti o miru i suživotu […]

Vrijeme poslije Uskrsa je bilo izuzetno naporno i neizmjerno bolno u našoj obitelji. Moj najstariji brat Franc je na intenzivnoj njezi bolnice u Murskoj Soboti umirao čitava dva tjedna. Njegova je smrt, koliko god bila neželjena, ipak bila očekivana.

Miljenko Smoje, ”Judi i beštije – Ratna kronika Malog mista”, Hena com, Zagreb, 2018, 325 str. U nekoj zemlji bogate kulture i razvijene imaginacije, u Italiji, Poljskoj, Austriji, a pogotovu Francuskoj, Miljenko Smoje bio bio doživljavan kao melankolični novinski pisac, žalobni humorist, veliki mjesni, lokalni pripovjedač, koji svoju romanesknu, epsku prozu preodijeva u kvazižurnalističke forme.

Zastupam stav kao i pokojni bivši ministar policije Josip Boljkovac da je Domovinskomu ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. tzv. Balvan revolucijom. Dana 31. ožujka obilježila se 27. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije tzv. prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu.

Povijest se opet ponavlja u i oko Banja Luke i beogradskog pašaluka Republike Srpske. Opet smo svjedoci sve intenzivnijih brutalnih napada velikosrpskog vožda Milorada Dodika na – po mom skromnom kršćanskom mišljenju – autentičnog sveca i jednog od rijetkih episkopalnih proroka, banjolučkog biskupa Komaricu.

Takozvano vijeće za suočavanje s prošlošću ovog je tjedna još jednom dokazalo da svjetonazorske i političke razlike u hrvatskom društvu ne mogu i neće nikada nestati. I da je tu bilo kakav kompromis ne samo nemoguć nego i besmislen.

Portal Autograf.hr prvi objavljuje u cijelosti izvorni tekst mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju od 23. studenog 2017. o postupku izrade disertacije Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Portal Tačno.net objavio je dokument HVO-a brigade Kralja Tomislava u kojem Željko Glasnović tadašnji pukovnik, obavještava Željka Šiljega nekadašnjeg oficira JNA, da je uspostavio kontakt s trećom stranom.

Jezik je javno dobro. Jednako pripada svima, i pjesniku-jezikotvorcu i onome koji je u ovom jeziku izgovorio samo riječ mama, a poslije nijednu više. Samo jedan je način da se uskrati pravo na jezik: smrću! Jezik ima početak u riječi mama, ali nitko nije došao do njegova kraja. Jezik je beskrajan kao vasiona. U jeziku […]

Ako ne računamo Francusku, koja je ipak jedna sasvim druga priča, Slovenija je jedina mediteranska zemlja koja ima pristojnu gospodarsku situaciju. Unutar EU-a, mediteranski krug zemalja kod razvijenog i puno uspješnijeg sjevera ponekad izaziva i podsmijeh, ali on vjerojatno prestaje kada se povede rasprava o toj maloj zemlji na sunčanoj strani Alpa.

Isuse, pa je li ona to rekla da ne priznaje Herceg-Bosnu? I da ju ne bi podržala? I da je na onoj drugoj strani, tamo s NATO-om i međunarodnim prijetnjama i opomenama Hrvatskoj zbog vojske u Bosni i Hercegovini?

Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović predložio je sinoč da Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina osnuju fond za obeštećenje žrtava ratnih zločina.

Komemoracija Slobodanu Praljku govori o svima koji su u njoj sudjelovali, bilo aktivno ili pasivno, a ponajmanje o samome Praljku. A sa skupa koji je bio na rubu politički prihvatljivog događaja najsnažniju poruku poslala je Praljkova obitelj. Nisu se odazvali. Znaju zašto, kao što znaju zašto ne žele obrazlagati svoje stavove.

Pozdravljamo presudu MKSJ-a kojom je na doživotni zatvor osuđen Ratko Mladić, jedan od najodgovornijih pojedinaca za masovna pogubljenja, silovanja, progone i druge teške zločine počinjene u BiH, kao i genocid u Srebrenici.

Goran Marić jedan od najzaposlenijih ministara, s obzirom na to da je zadužen za upravljanje golemom državnom imovinom. No, ipak nekako pronađe vrijeme za polemiku s političkim vodstvom Srbije o karakteru rata na prostoru današnje Hrvatske u prvoj polovini devedesetih godina.

Kucam ovo na svom laptopu već drugi dan prikovan za krevet. Nisam bolestan, samo me duša boli, doživio sam takav niski udarac da naprosto ne znam kada ću se i hoću li se oporaviti.

”Oni nisu željeli Hrvatsku” – to je jedna od najčešćih rečenica koje ponavljaju desničari, a činio je to i Tomislav Karamarko. Tko su ti ”oni”, nikada nije jasno rekao. Vjerojatno namjerno: ako precizno imenuješ neprijatelja, teško ćeš ubuduće i nekoga drugoga svrstati među opasne. No ni Karamarko nije krio da među te mrzitelje Hrvatske među […]

U okviru projekta ”Sjećanja Krležinih suvremenika” svoja je sjećanja u Memorijalnom prostoru Bele i Miroslava Krleže u Zagrebu u utorak 12. rujna sa slušateljima podijelio teolog, povjesničar, pjesnik, profesor emeritus akademik Ivan Golub. Razgovor je vodio autor projekta Goran Matović.

Povijest se ponavlja dvaput – prvi put kao tragedija, drugi kao farsa. Htjeli to predlagači ili ne, ali odluka o ukidanju Trga maršala Tita, jednog od najpriznatijih svjetskih boraca protiv nacifašizma u Drugom svjetskom ratu, donesena je 1. rujna 2017. gotovo u isti ranojutarnji sat u koji su prije 78 godina nacističke snage napale Poljsku […]

Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8. kolovoza 1995. na Baniji kod Topuskog, rat zapravo završio, jer se u Hrvatskoj nakon toga više nije ginulo.

Treba raskinuti s komunističkom jugoslavenskom baštinom, mantra je koja je postala norma hrvatskog pristupa vlastitoj novijoj povijesti. (Je li ona jugoslavenska nekomunistička baština u redu!?) Treba li izbrisati cijelu povijest Hrvata u 20. stoljeću da bi se zadovoljila današnja ideološko-politička potka, koja želi mijenjati prošlost jer nam ne nudi ništa za budućnost?

Skupa sa svime što je u stanju izmisliti, napraviti i izgraditi, čovjek je i dalje dio prirode. Vatra nema obzira prema ljudskim tvorevinama i životima, ne zaustavlja se sama od sebe pred naseljima, preskače asfalt, tali željezo i razara beton.

Strašno sam umoran – kaže jedan od likova u posljednjoj epizodi treće sezone televizijske serije Fargo. On je žrtva. Obraća se glavnom zlikovcu koji mu je preuzeo život i posao, uništivši u njemu svaku pomisao na mogućnost otpora.

Dragan Markovina, ”Doba kontrarevolucije”, Razlog, Zagreb, 2017.  Dragan Markovina je

Nazvao je čitatelj iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Odmah je rekao da ne koristi računalo i da nije redoviti čitatelj portala Autograf.hr, ali su mu rekli da se na tom portalu objavljuju novinarski prilozi o kršenju ljudskih prava i diskriminiranju građana Hrvatske.

Da je bilo drugačije, i da je ovo prijestupna godina, sutra bi bio 29. veljače. Ljudi rođeni 29. veljače smatraju se drugačijima, izabranima. Sretnima. Rijetke stvari i pojave uvijek se računaju u sreću. A šanse da se čovjek rodi 29. veljače iznose jedan naprama hiljadu i pol. Rijetki su stoga i posebni ljudi rođeni 29. […]

Predlaže se uvođenje obveznog vojnog roka. Treba ginuti za domovinu, ma gdje bila. Kad se to kaže i predloži, sjetim se svog oca Zlatka i njegovog prijatelja Vojka. Jedan je davno bio  golobradi domobranski pitomac, a drugi partizan koji je prije punoljetnosti dizao vlakove u zrak.

Posljednja epizoda izvrsnog dokumentarnog serijala Stambeno pitanje autorice Silvane Menđušić, jedino što gledam na novinarski nepodnošljivom HTV-u, dramatično nas je podsjetila na opću otimačinu vojnih i svih drugih dostupnih stanova ratnih devedesetih.

”Narod voli hrvatsku vojsku” tvrdi premijer Andrej Plenković, a on valjda zna! To je, naime, izjava kojom je predsjednik hrvatske Vlade dao podršku mogućnosti služenja jednomjesečnog vojnoga roka, po svoj prilici uskoro obaveznog za mladiće i dobrovoljnog za djevojke.

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je razočaran napisao: ”Obraćao sam se uz molbu za pomoć, nisam dobio odgovor, pa mi nije poznato da li želite pomoći? Odgovorite da vam više ne smetam, nakon 12 bezuspješnih pokušaja za spas života, obitelji, imovine i pokojnika”.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) od nadležnih institucija traži hitnu i oštru reakciju na seriju divljačkih medijskih napada na kolegicu Jagodu Bastalić, urednicu i voditeljicu ”Labirinta“ magazina unutarnje politike HTV-a, a od vodstva HRT-a očekujemo da javno zaštiti svoju uposlenicu.

Kako se političke stranke koje imaju neofašističke elemente, a takve su pravaške stranke i prije svega HSP (Hrvatska stranka prava) u kojoj god da je inačici promatramo, ne mogu pomiriti s političkom realnošću koja kaže da je zbroj glasova svih, ali svih pravaških i ekstremno desnih stranaka ispod 1%, to jest, da faktički ne postoje […]

Poznati glumac za ”Novosti” govori o svojoj borbi protiv svih nacionalizama, filmskom i kazališnom radu te ljubavi prema nogometu: Otpočetka sam bio protiv rata i svih nacionalizama koji su ga proizveli. A danas me, eto, opet prozivaju da baš ja iznova govorim o uzrocima i posljedicama rata i da me ponovno razvlače po novinama, izvrćući […]

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb, Akcija za ljudska prava (HRA) Podgorica i Centar za građansko obrazovanje (CGO) Podgorica podsjećaju da je 6. prosinca prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.

“Umrijet će u pustoši svog mrtvog srca!”, poručio je Vlado Gotovac generalima JNA 30. srpnja 1991. godine u svom antologijskom, nikada nadmašenom govoru pred zgradom Komande 5. vojne oblasti.

Prošle sam subote imao gotovo pa mističan susret sa samim sobom u kino dvorani. Otišao sam gledati Gibsonov ”Greben spašenih” – kako su vješto preveli izvorni naslov Hacksaw Ridge.

Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata.

Građanski rat u bivšoj Jugoslaviji dogodio se zbog toga što je Vatikan (uz Njemačku) priznao neovisnost Hrvatske i Slovenije, neistina je koja je kao istina prikazana u mnogim knjigama, zapisima, analizama. Bez obzira na to koliko su stvarne činjenice drugačije, to mišljenje neće nikad nestati. Na stranu to što datumi događanja pokazuju drugačiji povijesni tijek

Ako imate imalo sluha za jezik, primjetili ste da novi predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov muško ime Tomislav izgovara s naglaskom na drugom slogu: ToMIslav. (Kako bi svakom bilo jasno o čemu pišem, nastavit ću u ovom tekstu krive i prave naglaske označavati velikim slovima.)

Intelektualac, publicist i pisac objasnio što se zbiva u Hrvatskoj, tko su pravi ideolozi ultrakonzervativnog pokreta u našoj politici te zašto smatra da se mora snažno stati u obranu demokracije.

Zoran Milanović silno je zadovoljan što mu majka nije bila “vojni lekar kao Plenkovićeva”. Zbog te okolnosti, za koju osobno nema nikakve zasluge, toliko je sretan da je baš imao potrebu istaknuti je tijekom svog recentnog razgovora s nekim veteranskim harambašama.

Ako želimo održivi mir, a ne tek isprazne geste, moramo uporno raditi da pridobijemo ljude da kažu: ”Nije mi baš drago, ali idemo pokušati kompromisom”. Političari misle da mogu sami razriješiti konflikte koji prijete miru. Ali to može vrlo malo njih. Koliko je samo pokušaja bilo između Hrvatske i Srbije:

Srbija nema moralno pravo da prigovara Hrvatskoj zbog Alojzija Stepinca jer je ona rehabilitovala četničkog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića i pokrenula proces vraćanja časti Milanu Nediću, kaže u intervjuu za Kurir Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske.

”Miro Barešić jedan je od najvećih hrvatskih domoljuba čije djelo i žrtvu moramo poštovati. Godinama se u iseljeništvu i u Domovinskom ratu borio za samostalnu Hrvatsku. Bio je “branitelj prije branitelja”. Hvala ti, Miro, za samostalnu, suverenu i slobodnu Hrvatsku”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved stojeći pokraj spomenika koji prikazuje čovjeka kako dlanom zaklanja […]

“Odsutnost ljubavi sigurno vodi u mržnju, a mržnja uništava čovjeka. Mržnja degradira čovjeka. Mržnja izjeda čovjeka. Najveća i najtragičnija žrtva mržnje jest onaj koji mrzi.” Te izuzetne riječi evanđeoske duhovnosti rimokatoličkog biskupa Franje Komarice iste su kao riječi mog duhovnog mentora pentekostalnog pastora Ludvika Ullena koji me je kao vojnika JNA usred Banja Luke (na […]

(Ovaj intervju kolege Damira Pilića s pokojnim generalom Ivom Jelićem objavljujemo u spomen na utemeljitela najbolje brigade HV-a, u povodu 25 godišnjice osnutka IV. brigade i zbog potrebe da se, još jednom, kaže istina o ratu). Generale, kako danas gledate na vrijeme kad ste zapovijedali Četvrtom brigadom?

Zastupam stav kao i pokojni bivši ministar policije Josip Boljkovac da je Domovinskomu ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. tzv. Balvan revolucijom. Dana 31. ožujka obilježila se 25. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije (tzv.) prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu.

Nakon petogodišnjeg suđenja i osamnaestomjesečnog razmatranja dokaza i vijećanja o krivici ili nevinosti optuženog, Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je izreklo osuđujuću prvostupanjsku presudu ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Odlazak u vojsku svakako je najtraumatičniji doživljaj u ovih pedeset godinica koliko me ima. Sve drugo, trauma rođenja, trauma polaska u školu, pa pubertet i adolescencija, jedan preživljen rat sa šesnaestak aktivno, na licu mjesta doživljenih mjeseci opsade grada, kao i ono što sam doživljavao poslije toga, uključujući i traume koje mi je namrla ova […]

Sudeći po posljednjim zbivanjima u društvenom i političkom životu, srpska zajednica u Hrvatskoj ulazi u novo, nesigurno razdoblje: o aktualnim događajima, ali i budućim hrvatsko-srpskim odnosima razgovarali smo s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. Dejanom Jovićem, koji je i član Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

(Opaska uredništva Autografa: Smatrajući vrlo nekorektnom izjavu Zorana Milanovića da su u Mostu ljudi koji su ”promijenili pet stranki i dva prezimena“, odnosno problematičnim dio razgovora s novinarom Aleksandrom Stankovićem u emisiji Nu2 od prošle nedjelje, a u kojoj se Milanović osvrće na zastupnika Mosta Roberta Podolnjaka kao o Srbinu koji to eventualno želi kriti, […]

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i podgoričke organizacije civilnog društva Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA), podsjećaju da je 6. prosinca, prije 24 godine, posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik. Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 […]

Admiral Davor Domazet Lošo, slavni junak Domovinskog rata, prešao je na hrvatsku stranu u ljeto 1991., nešto kasnije nego drugi Hrvati u JNA jer je, prema vlastitim riječima, čekao da armijski zubari načine njegovu protezu. Došao je naposljetku na front s niskom savršenih porculanskih zuba s kojima je ne jednom četnicima otkrio naše položaje.

Ne znam jeste li se ikada vozili Lika-Expressom? Ne znam da li tak vlak krajnje neobičnog voznog reda vozi i danas. Zaustavljao se u Vrhovinama i Plaškom iz neznanih razloga, pa su putnici mogli šetati pustim mirisnim livadama. Na usponu preko Kapele vozio je tako sporo da ste mogli zahvatiti grude snijega.

Obljetnica opsade, pada i zločina u Vukovaru i Škabrnji  – 24 godine poslije    Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tog se dana prisjećamo svih […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

Kad bi netko jednom ozbiljnije analizirao jugoslavenski rokenrol, važno bi bilo istražiti kako je služenje vojnog roka utjecalo na muzičare, jesu li sve one jurnjave, urlanja, nesanice, prljavština i ponižavanje mijenjale njihovu osjećajnost, ukus i svjetonazor, koliko ih je i ljudski i umjetnički odredila ta mučna i teška godina, jer gotovo nema izvođača ili benda […]

Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Hrvatsko-slovenski odnosi ulaze u još jednu od svojih “najgorih” faza, kakvih je dosad bilo mnogo, i ni iz jedne nisu uspjeli izaći. Prvo je Slovenija svojim referendumom o nezavisnosti (u prosincu 1990.) praktički napustila ideju o konfederaciji (koju je Hrvatska tada još zagovarala) i Hrvatsku time natjerala da također organizira referendum (u svibnju 1991.), a […]

Nakon što je u požaru kafića Tri palme izgorio vlasničin sin, svi traže krivca, a krivac može biti samo jedan: mladi Rom koji je u kafiću radio kao konobar. On je prisiljen bježati jer njegova je krivnja za sve druge neupitna, njegovo lice vrišti sa svih naslovnica, te se mora sakriti, a to može samo […]

Antikomunistički manifest Tomislava Karamarka publiciran u ”Globusu” kao filozofsko-programatska najava bitka njegove buduće vlasti mogao je slobodno biti naslovljen parafrazom ”Moj obračun s vama”. No, preskočio je predsjednik HDZ-a prvih deset teza i odmah se okrenuo onoj najpopularnijoj, jedanaestoj koja glasi: ”Tuđman bi, da je živ, postupio isto kao ja: obračunao bi se s crvenim […]

Kao predsjednica Hrvatske imam moralnu obavezu učiniti sve kako bi se nacionalno zajedništvo, očuvalo i osnažilo – rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kao da se opravdava što se gura u Odbor za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i kao da je činjenica što je predsjednica razlog zbog kojeg bi ona išta radila […]

Koncem četrdesetih godina, u vrijeme kad još nije bila naslovna junakinja s Broadwaya nego supruga argentinskog predsjednika, Evita Peron vodila je karitativnu organizaciju pod nazivom Sociedad de beneficencia (Društvo za dobrobit). Po jednima, buduća plavuša iz mjuzikla koristila je tu fundaciju za krupno pranje novca za političku stranku svog muža Juana. Po drugima, bila je […]

KO JE UBIO ČOVEKA KOJI JE VOLEO LJUDE ?   Na pismu poslatom iz Šapca – moja adresa. U koverti desetak fotografija različitih formata. Na njima vojnici u stroju ili kako maršuju, a predvodi ih kapetan Velimir Čikarić. Čovek za koga nisam ni znao, dok ga u svojim sećanjima za DANAS, kao primer teškog ranjenika, […]

Šta je Ajnštajn hteo da dokaže kada je tvrdio:   Rat je kada se ubijaju ljudi koji se ne poznaju, po naređenju ljudi koji se dobro poznaju, ali se međusobno ne ubijaju!   To sam se pitao dok sam čitao tekst doktora Ede Jaganjca, hrabrog i slavnog ratnog hirurga, koji ni sam ne zna koliko je, […]

Prije tri dana, u Srbiji i Bosni i Hercegovini – vidjeli smo krajičkom oka u novinama kratku vijest – uhapšeno je petnaest ljudi odgovornih za ratni zločin u istočnoj BiH prije gotovo dvadeset dvije godine, kad su na jednoj maloj željezničkoj stanici u jugoistočnom korneru Bosne pripadnici srpske paravojske zaustavili vlak iz Beograda, izveli iz […]

Pod geslom ”Vukovar, mjesto posebnog pijeteta” u Vukovaru će se danas prigodnim komemoracijskim programom te Kolonom sjećanja u kojoj će na tisuće ljudi proći od vukovarske Opće bolnice do pet kilometara udaljenoga Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, na kojem će državna i druga izaslanastva položiti vijence i zapaliti svijeće, obilježiti 23. godišnica stradanja toga grada […]

Ja ne mrzim – na tako imenovanom Facebook profilu podrške Bojanu Glavaševiću, kreiranom neposredno nakon njegova nedjeljnog intervjua HTV-u, roje se tisuće lajkova i pohvala. Mladi pomoćnik ministra branitelja postao je točka okupljanja svih koji se “zalažu za toleranciju, dijalog i konstruktivnu budućnost”. Lice Hrvatske koja ne mrzi. A i tata bi se imao razloga […]

I bila je vojna parada u Beogradu. Prva nakon one kojom je još blagopočivša Jugoslavija obilježila četrdesetu obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu, zajedničke pobjede svih slobodoljubivih i antifašističkih snaga u svijetu nad najvećim zlom što se nadvilo nad tim svijetom u dvadesetome stoljeću. Bila je, dakle, vojna parada.   Ne za Putina, kako su […]

Imam svjedoka, vi ćete reći da je to nepouzdana stvar jer se radi o mojoj supruzi, koji zna da sam se onoga burnoga petka 19. veljače 2010., kada je u Uredu na Pantovčaku Ivo Josipović postrojio i predstavio osobe s kojima je kanio surađivati, pa sam se tako i ja našao u toj skupini kao […]

Reagirajući na navode Tomislava Karamarka o ”slučaju Jović”, predsjednik Republike Ivo Josipović je rekao kako se prof. Dejanu Joviću zahvalio na angažmanu glavnog analitičara u svom uredu jer se nisu temeljno složili oko važnog političkog pitanja, onog o uvjetima u kojima je proveden hrvatski referendum o izlasku iz Jugoslavije.   Predsjednik HDZ-a u Gospiću je […]

Odlučio Glas Koncila ispraviti nepravdu prema hrvatskom povjesničaru Mladenu Iveziću , autoru knjige ”Titov Jasenovac”, koja je – kako kaže ugledno crkveno glasilo – ”unatoč tomu što na gotovo 200 stranica donosi, u dosadašnjim historiografskim okvirima, gotovo nevjerojatne podatke, u hrvatskoj javnosti potpuno prešućena i marginalizirana”.   Stoga je kaptolski tjednik zamolio autora te ”potpuno […]

U četvrtak 17. Srpnja je obilježen Svjetski dan međunarodne pravde (International Criminal Justice Day), a ujedno je i bila godišnjica usvajanja Rimskog statuta kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud. Prenosimo priopćenje Documente:   ”Obilježavanjem 17. srpnja na simboličnoj razini se iskazuje solidarnosti sa žrtvama zločina protiv čovječnosti, genocida i ratnih zločina, a sve u cilju […]

Prolog   “Da hrvatska domovina, Republika Hrvatska, bude majka, da ne bude maćeha onima koji su se za nju borili i da ne dopustimo da ton toj hrvatskoj državi daju oni koji je nikad nisu željeli. Koliko god smo je mi voljeli i željeli jer nam je to teklo valjda u krvi i u mislima, […]

U ljetnim mjesecima tu je kao u Europskom parlamentu. Vraćajući se s plaže, s mokrim ručnicima i napuhanom gumenom zvjeradi pod rukama, gosti se dovikuju na češkom, francuskom, njemačkom, engleskom, švedskom i španjolskom, i sa svima Luka razgovara, premda, po duši govoreći, nije talent za jezike.   – “Šta ovi govori?” okrene se razrogačeno nakon […]

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, govoreći na proslavi Dana Vojske Srbije, izjavio je kako je opravdano da Srbija zahteva naknadu štete načinjenu nepravednim bombardovanjem Srbije od strane NATO-a. On je istakao i da je NATO bombardovanje necivilizacijski presedan ”za vjeki vjekov” i nešto čega bi se postideli i ”varvarski narodi iz prethrišćanskog perioda”. Da li bi […]

Početkom devedesetih svjedočili smo golemoj migraciji Hrvata iz socijalističke agende u jednu posve novu. Iako nam je to tada izgledalo ostvarenjem mitskog tisućljetnog sna o nezavisnoj državi, danas – četvrt stoljeća kasnije – gledajući širu sliku, znamo da smo bili samo dijelom velike seobe naroda, baš kao i ono hiljadu i pol godina ranije, kad […]

Otprilike dvije godine nakon što ga je medijska hajka prisilila na odstupanje s dužnosti predsjednika Savezne Republike Njemačke, nakon čega su slijedili i optužnica i sudski proces, Christian Wulff oslobođen je optužbe za korupciju i primanje mita.   Da bi slika bila jasna, evo samo nekoliko ključnih podataka: protiv Wulffa medijsku su hajku vodili bulevarski […]

Uspinjući se do svoje veličanstvenosti, po kojoj će ostati upamćen, osmanski silnik Sulejman Veličanstveni, pred polazak na Budim, makar samo i u sapunici, svome mlađem sinu, uvjeravajući ga kako ne čini nepravdu njegovu starijem bratu, princu Mustafi, kaže da je u svojoj pravednosti pazio da ni mrava ne zgazi. A onda mu, nekoliko kadrova potom, […]

Pada mi na pamet i drugi citat, iz istog vremena: “We need new mythologies” – kako je govorio Jim Morrison, mnogo prilježnije, prispodobnije za ovo stanje. Trebamo ih, nove mitologije – premda sumnjam da ćemo ih lako naći i stvoriti. Možda nećemo. Ali s umorom od pizdarija onoga doba, a s tolikom iritacijom spram sadašnjega, […]