autograf.hr

Suicid je tema od koje, kao društvo i pojedinci, ne smijemo bježati. Suicid je samo željena, autorizirana, potpuno intimizirana smrt ljudskog bića koje se našlo izvan povijesti, vremena i društvenih relacija. Svjesno dokidanje sebe samoga zbiva se izvan svih relacija. Oni koji su se, makar malo, čak na razini predrasude, susreli s filozofijom, znaju da […]

Evo me u ljetnom ugođaju na Hvaru. S čuđenjem i nevjericom konstatiram da od 1974. ovdje ljeti boravim po mjesec dana, a od umirovljeničkog statusa i puno češće i duže. U mojoj uvali nema previše turista, automobilske registracije otkrivaju odakle su. Željela bih uživati u moru, a ipak se ne mogu odvojiti od informacija i […]

Stigao nam je prvi svibnja/maja, dan te ambivalentne stvarnosti koja se naziva ljudski rad. Dan kada se na osobit način obilježava i reflektira ljudski čin ili zahvat u ovaj svijet. No tko to od silnih radnika ovoga svijeta ima uopće vremena i slobodne volje da o tome reflektira? To je, čini se, bio i ostao […]

Pojedinci djeluju kao subjekti, oni animiraju i određuju ritam vlastitog života koji je neodvojiv od materije, poznate kao tijelo, sve što jesmo, zbiva se zahvaljujući našoj biologiji. Čovjek je u sebi, religijskom terminologijom, duhovan, on ima povlašteni uvid u vlastiti vrijednosni svijet, u ono što mu je bitno i bez čega njegov život ne bi […]

Često se pitam o društvenoj ulozi profesionalaca u mentalnom zdravlju, pružajući usluge pojedincima u potrebi za savjetovanjem, psihoterapijom, pomoći, u edukaciji profesionalaca i superviziji njihova rada. Jedna budistička priča kaže (nailazim na zgodnu priču u N Totton, 2006.: The Politics of Psychotherapy – New Perspectives):

U ambulante psihologa i psihijatara sve se učestalije javljaju za pomoć osobe mlađe životne dobi ispunjene nesigurnošću, napetošću i depresijom. Slabljenje obiteljske kohezije, dominacija suvremenih komunikacijskih tehnologija koja je zamijenila bliskost, i urušavanje društvenih i moralnih normi, humanim vrijednostima pretpostavilo je opsesivne preglede mreža i lajkove njihovih sadržaja i influencera.

(Valjda bi to Francuzi kazali société niée pa bi neki prestižan izvor i strani jezik, posebice sadašnjim poniženim Hrvatima, naslov djelovao privlačnije. Doduše, Hrvati sve manje čitaju i preferiraju engleski do mjere koja sablažnjuje iole kultivirane turiste, ali to ćemo valjda spomenuti u nekom sljedećem navratu.)

Kada sam početkom devedesetih na Radio Splitu u eter sočno opsovao niko, ali baš niko, mi to nije uzeja za zlo, budući je slušatelj u programu uživo ispričao do zla boga tužnu priču. Ukratko, taj pegulani slušatelj se po duši izjadao šta mu se dogodilo u samo jednom danu. Najranije ujutro je od likara saznao […]

Tokom onih pandemijskih godina, koje su nam pojele dodatne izolacije među ljudima, fizičke i one socijalne, kada smo se raspolutili na stranu koja veruje u postojanje i potentnost globalnog virusa kao i one koji su sve negirali i koji su bili spremni da se izlažu opasnosti po svoj i tuđi život, neki mladi ljudi u […]

Često se pitam koji je vrag s ovim našim društvom, da ne kažem državom. Iako nas političari uvjeravaju da ”svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo”, meni se ta sintagma čini jednako neuvjerljivom kao i kad sam ju prvi put čula (dakle – u vrijeme Juge).

Svaka generacija mojih studenata čula je, naime, bar neku verziju izjave poput ove: ”Svi imate srebrna zvonca u glavi. Moj je posao zanjihati ih i učiniti vaše iskustvo ugodnim i korisnim. Da bih to učinio, potrebna mi je vaša dobra volja da me pratite kroz kolektivno, znanstveno i praktično iskustvo profesije. Ja ću pak uložiti […]

Mnemozofija je hermetičan termin za išta. Meni je služio da objasnim i imenujem mjesto idealne teorije baštine, one koja mijenja svijet ili toj promjeni doprinosi. Moć i značaj selekcije društvene, javne, memorije osnova su svega razvoja, posebice njegove humanističke strane.

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo, zbog spriječenosti autora zbog bolesti, jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013.).

Nedavni slučaj izjave o Srbima kao bubama koje treba istrijebiti podsjetio me je na to kako sam negdje devedesetih godina prošlog stoljeća razmišljala o ljudima koje sam znala ili su bili javne ličnosti, a koji su me nakon uspostave samostalnosti RH začudili naglom promjenom u izražavanju svojih političkih stavova. Kažu i da je autorica spomenute […]

Prije nekoliko dana regiju je zatresla vijest o stravičnim ubojstvima u Gradačcu u Bosni i Hercegovini, gdje je još jedna žena u nizu izgubila život od partnerove ruke, koji je potom ubio još dvoje ljudi, ozlijedio troje i na kraju počinio samoubojstvo. I Hrvatska se posljednjih godina nagledala sličnih ubojstava cijelih obitelji, toliko ekstremnih da […]

Prije nekoliko dana govorila sam o psihološkoj traumi jednoj grupi profesionalaca i aktivista (iz različitih organizacija) koji pružaju psihosocijalnu pomoć širokom spektru (ranjivih) korisnika. Bila je to dobra prilika za razgovor stavljajući u širi kontekst pojave kojima se bavimo, kao i same sebe kao pomagače.

Ljudi vole jednostavnost. Vele si: čemu kompliciranje? Zašto si razbijati glavu cijelim vidljivim spektrom, kad se sve može svesti na dvije ne-boje: crno i bijelo? Jednostavnost u pristupu primjenjuje se i kod prebacivanja krivice na drugog ili na opće, kolektivno. U svim situacijama i okolnostima.

Tretman žena u obitelji, u društvu, u svim do sad napisanim svetim knjigama, u značajnom dijelu literature, u psihijatrijskim bolnicama, na psihijatrijskim odjelima i unutar psihijatrijskih teorija, pratio je povijesni razvoj općih društvenih odnosa i prevladavajuće kulture življenja.

Ako je polarizacija društva na fantomsko ”mi” nasuprot omrznutom ”oni” došla do točke u kojoj se javna rasprava o temeljnim društvenim pitanjima svodi na pokazivanje srednjeg prsta, onda nije suvišno zapitati (se) zaslužuje li takvo društvo uopće postojati u XXI. stoljeću.

Hrvatsko društvo u osnovi je duboko podijeljeno i konfliktno. No te podjele, sve dok ostaju zarobljene unutar granica utemeljujućeg mita o državi, formiranog početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nisu u stanju biti izvorom društvenih i političkih promjena. Politička pozicija i opozicija uspostavile su odnos koji sliči trajno povezanim sijamskim blizancima koji ne mogu opstati jedan […]

Put u pakao popločan je najboljim namjerama… Imali smo najbolje namjere. Nismo ih htjeli gledati ponižene, zaleđene u pognutom stavu, glupava izraza lica ispred ploče, školske ploče na koju nisu znali napisati formulu vode, riješiti kvadratnu jednadžbu, nacrtati elipsu ili odgonetnuti koje je godine, potpisivanjem kapitulacije (čije?!) okončan Prvi svjetski rat. Bilo nam je možda […]

Poduže vrijeme ponavljam zapažanje kako narod koji živi u Republici Hrvatskoj (ali i na području bivše Jugoslavije), dok živi ovdje, doprinosi kaosu i neredu kao i korupciji, a kad odu u inozemstvo, točnije na zapadni dio kontinenta, tamo žive po pravilima tih država i poprilično su uzorni.

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).

Većina će nas se vjerojatno usuglasiti da u našem društvu itekako nedostaje istinskoga dijaloga. No neće nas u dijalog uvesti jadikovanje i kritiziranje drugih kojima nedostaje dijaloga. Izuzeti sebe same iz kritike znači, zapravo, ni ne željeti da do dijaloga zbiljski dođe.

Kad neki čovjek stotinu puta javno ponovi da voli Srbiju, a ne voli BiH, onda ga, osim ako nisi jednako kao i on fanatiziran, kušaš gledati i slušati hladno kao da govori kako voli Island a ne voli Madagaskar, i tek se pokatkad zapitaš što je s njim, je li dobar u glavi.

Povjerenje i vjera u društvo pa shodno tome i u čovjeka, po prirodi stvari podrazumijeva određenu blizinu ostalih i mene, svojevrsnu bliskost mi i ja.

Već uobičajena i mnogo puta preslušana Orwellova krilatica ”svi su jednaki, ali neki su jednakiji od drugih” u ovo vrijeme u Hrvatskoj doživljava pravu aktualizaciju i svojevrsnu renesansu. Naravno, nikada ona u Hrvatskoj nije prestala biti aktualna, ali sada je njena aktualnost došla do potpuno nove razine.

Zahtjevna su ovo vremena, teško prohodna i pomalo okrutna. U neku ruku čine se teža i od onih ratnih.

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).

Povijest jest kriza, gibanje, spirala u kretanju uzbrdo do prevratničke točke, do krize. ”Svaka kriza nas nečemu uči.” Istina je, koronavirus prisiljava nas na disciplinirano pridržavanje sigurnosnih i preventivnih mjera, na racionalno ophođenje sa svim neizvjesnostima i nepredvidljivostima, potiče nas na solidarnost i suzbijanje potrebe otarasiti se nagomilanih afekata na leđima ukućana.

Nedavno sam sudjelovao u jednom neformalnom druženju gdje se govorilo o hrvatskom zdravstvenom sustavu. Raspravi su prethodila izlaganja. Neslužbeni zaključak bio je kako su dijelovi zdravstvenog sustava odijeljeni jedni od drugih kao da nisu dio iste cjeline. Postoji koordiniranost između manjih jedinica unutar sustava, ali je u svakom pogledu manjkava.

Za kraj uvijek treba zamisliti neku jednostavnu priču i zaključiti kratkom poukom. Pisanje i jest nekakva igra. Prvo će vam pasti na pamet da se radi o igrama moći  ili možda igrama gladi. Uostalom, naslovi odgovaraju hrvatskoj političkoj i društvenoj sceni, ali ne, ja pojam igre koristim bez scenarističkog predloška, stavljajući naglasak na aktere jer […]

Samopoštovanje i doživljaj vlastite vrijednosti konstrukti su koji u bitnome određuju kvalitetu našeg bivstvovanja. Arhitektura naše osobnosti, kao i tragovi koje ostavljamo našim djelovanjem u društvu i povijesti, proizlaze iz tog konstrukta.

Nedavno je u jednom intervjuu reis-ulema Kavazović ”nacrtao” BiH kao kuću liberalne i građanske demokracije s evropskim vrijednostima, na kojima su izgrađene evropske države i na kojima su postale poželjne za život. Da ta poželjnost nije plod iluzija ili propagande pokazuju svjetski trendovi kretanja stanovništva, pa i našeg.

“Kud svi Turci, tud i mali Mujo” simpatična je izreka iz vremena bivše države u kojoj je i mali Mujo bio jedan od istih. “He who hangs around with wolves, learns to how” kaže i stara engleska i potvrđuje poznatu “S kim si, takav si”. I kao da smo svi svjesni sklonosti utapanja pojedinca u […]

Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i […]

U jedanaest sati jedanaestog dana jedanaestog mjeseca 1918. potpisivanjem primirja završen je Prvi svjetski rat. Na stotu godišnjicu, 11. studenog 2018., u Parizu će se okupiti državnici i najviši predstavnici svih zemalja koje su sudjelovale u tom sukobu, a u isto vrijeme u zagrebačkoj katedrali će, s početkom u 10 sati, biti služena misa za […]

Što nam znači Dejtonski sporazum danas kada se vodi žestoka kampanja protiv opstanka Bosne i Hercegovine, kada se želi pokazati i dokazati domaćoj i svjetskoj javnosti nemogućnost opstanka države i potpuna urušenost društva?

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).

(Opaska uredništva: prof. Ivo Komšić nam je poslao reagiranje na tekst prof. Mirjane Kasapović u tjedniku Globus kojim je žestoko napala izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Objavljujemo ga, zajedno s prepiskom prof. Komšića i glavnog urednika Globusa, jer se prof. Komšić nalazi u nezavidnom položaju, on kaže i oklevetan, te zato jer cijenimo da […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Imajući u vidu iskustvo Jugoslavije u kojoj su periodi diktature bili duži od perioda demokratije; zatim, populistički karakter legitimiteta u najdužem razdoblju istorije Srbije (Nikola Pašić, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević);

Argumenti kojima je Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata u Petrinji pokušala objasniti svoje protivljenje održavanju Festivala ojkače vrlo su neuvjerljivi. Ali, to nije razlog da ih odbacimo kao glupe i odgovaramo na njih psovkama, jer to je kapitulacija vjere u razum, misao i riječ.

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * U analizi modela mobilisanja društvenih slojeva u Srbiji za vreme Slobodana Miloševića, Zoran Đinđić je nalazio “frapantnu sličnost sa elementarnim modelom komunizma”. U oba slučaja, radi se, po njemu, o ruralnoj restauraciji (Marks bi, kaže Đinđić, rekao, “ruralnoj kontrarevoluciji”) u kojoj je komunizam […]

Prije točno četrdeset godina (1978.) najpoznatiji sovjetski pisac, nobelovac i disident Aleksandar Solženjicin (1918. – 2008.) je po prvi put u svom prisilnom izbjeglištvu odlučio javno nastupiti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Riječ za najviši i temeljni pravni akt, za ustav ne bez razloga vuče porijeklo od ustave, dakle – brane, pregrade, prepreke. Svrha, bit ustava na temelju kojeg nastaju svi drugi zakonski akti jest biti prepreka, ograničenje vlasti. No, kad ti je vlast ograničena, za glupost vjerodostojno i […]

Gospođu Desu Baković i njenog supruga Jerka upoznao sam prije dvadesetak godina. Počevši od kasne jeseni 1995. aktivisti Građanskog odbora za ljudska prava obilazili su opustjela sela i gradiće na Kordunu i Baniji i raznosili hranu, odjeću, kućanske potrepštine i lijekove.

U našoj svakodnevnici puno je straha. Kao roditelji bojimo se za vlastitu djecu, hoće li uspjeti savladati prepreke koje im život nanosi, od škole do radnih mjesta.

Bilo mi je sedam ili osam godina. Najviše devet. Ne sjećam se točno dana. Ali jako dobro pamtim kako je izgledala prva haljina koju sam u toj dobi obukao. Zapravo, radilo se o kompletu koji se sastojao od do poda dugačke crne suknje i bijele čipkane tunike kao gornjeg dijela te kombinacije.

Danas je točno 5 godina otkako je započeo pontifikat pape Franje. Naime, kardinalska konklava izabrala je Jorgea Maria Bergoglia, nadbiskupa Buenos Airesa, za papu (266. po redu) 13. ožujka 2013. godine, ali je dana 19. ožujka inauguriran kao poglavar države Vatikan i Katoličke Crkve. Službu je preuzeo na blagdan svetog Josipa, zaštitnika Crkve.

Riječ za najviši i temeljni pravni akt, za ustav ne bez razloga vuče porijeklo od ustave, dakle – brane, pregrade, prepreke. Svrha, bit ustava na temelju kojeg nastaju svi drugi zakonski akti jest biti prepreka, ograničenje vlasti. No, kad ti je vlast ograničena, za glupost vjerodostojno i vječno spremna, ni ustavna ograničenja ne pomažu.

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

VI.Blasfemijski preokret u postratno-tranzicijskoj pustinji regije: solidarno izručenje ”vražjim krugovima smrti” Baš kao i druge religiozne institucije u južnoslavenskim društvima, još uvijek duboko obilježenim postratnim i tranzicijskim traumama, Katolička je Crkva u prvom redu sučeljena s problemom naglog gubljenja društvene relevantnosti i oblikovanja ljudskog a time i vjerodostojnog diskursa o Bogu.

Kakve su nijanse svjetonazora ateista može se vidjeti iz nedavno objavljene knjige Drage Pilsela “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. Kao teološki školovan novinar i publicist Pilsel priprema još jednu knjigu koju će ispuniti razmišljanja vjernika o njihovoj vjeri, a obje knjige zajedno bit će poziv na raspravu i aktualno svjedočanstvo o […]

Da hrvatsko društvo još uvijek nije razriješilo svoj odnos prema Drugom svjetskom ratu jasno je manje-više svima. Stoga je posve razumljivo da takvo društvo teško može na primjeren način obilježiti Dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Usred smo važne ekumenske molitvene akcije. Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga […]

Na zidu stare zgrade u Maastrichtu, odmah do rijeke, piše grafit: ”Zašto dopuštate komedijašima da budu slavni (celebrities)”. Ne mislim se upuštati u filozofski doseg i dubinu te rečenice, samo primjećujem da je pojava javnog ekscentričnog ponašanja planetarna, da ludiranje ne poznaje granice.

Predrag Lucić preminuo je tmurnog dana, punog južine koja već danima puše u Splitu, najavljujući upravo ovakve tužne vijesti. Bilo je nažalost pitanje dana. Otišao je divan čovjek, glas otpora i Ferala, ali i nekog drugog Splita kojeg opća destrukcija nije ni u čemu pokolebala.

U prva dva dana nove 2018. godine pojavile su se dvije vijesti ili medijske teme, iz kojih se dosta toga može iščitati vezano za odnos prema prošlosti. Jedna je novogodišnja čestitka drugog čovjeka HDZ-a, Milijana Brkića u kojoj on, pored toga što pada s Marsa i otkriva sveopće rasulo koje je upravo njegova stranka proizvela, […]

Pred nekoliko mjeseci, imao sam prilike razgovarati s jednom mlađom zagrebačkom znanstvenicom koja se istraživački bavi kulturom devedesetih. Riječ je o osobi u kasnim dvadesetim godinama života, pripadnici generacije koja na devedesete nema osobnih sjećanja, osim maglovitih i dječjih.

Ako ste pomislili da sam malo pretjerala u prošloj kolumni tvrdeći da je hrvatsko društvo sve više kastinsko društvo, te da je šator 100% za Hrvatsku posve istisnula faraonska piramida, evo vam novog dokaza: 

Budući da svaki europarlamentarac ima pravo potrošiti 60 do 70 tisuća eura za promicanje ideja političke grupacije kojoj pripada, Jozo Radoš je dio tog novca odlučio potrošiti na organizaciju Liberalnog foruma. Nevelikom skupu u Zagrebu predsjedavali su, osim Joze Radoša, predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, predsjednik IDS-a Boris Miletić i predsjednica stranke Glas Anka Mrak […]

U nastavku donosimo govor koji predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nije održao u srijedu, 29. studenog 2017. godine, nakon što je Žalbeno vijeće Haaškog tribunala donijelo pravomoćnu osuđujuću presudu u predmetu ”Prlić i drugi”:

Populizam je tema dana. S razlogom. Logika populizma je demagogija i njegovo prirodno tlo nije demokracija. Je li populizam vlast naroda, ideologija sloge i solidarnosti? Nije. To je način i tehnologija manipulacije radi postizanja političkih ciljeva.

Cijenim psihologe, psihijatre i psihoterapeute. Svećenici rade sjajan posao dajući duhovnu utjehu. No bolest trenutka je depresija. Čitam: ”Traumatski događaj, kao i genetski i okolinski utjecaji mogu učiniti osobu ranjivom za razvoj svih vrsta psihijatrijskih poremećaja, uključujući i psihozu, a kao važan psihološki mehanizam u reakciji na traumu Britvić navodi nesposobnost integracije traumatskih sjećanja, povezivanja […]

”Povijesno uspješna istražna povjerenstva zahtijevaju kombinaciju upornosti, marljivosti stručnog osoblja, oštrog ispitivanja, podršku javnosti i nešto sreće. Uspješno istražno povjerenstvo provodi opsežna istraživanja pozadine  i usmjereno je ocjenjivanju dokaza  i ispitivanju svjedoka.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

Prekosutra, u srijedu 11. listopada, zaokružit ćemo 4 godine od pokretanja ovoga portala. Od 11. listopada 2013., kada smo ga simboličnim udaranjem u tipku enter Zdravko Zima, Josip Štilinović i ja pustili u pogon na press konferenciji u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva, nije prošao ama baš ni jedan dan da nismo objavili svježe, vrlo kvalitetne […]

Hrvatska javnost predstavlja ogledni primjer na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom može dovesti do toga da one počnu predstavljati nešto posve normalno.

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).

(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).

U intervjuu francuskim katoličkim novinama La Croix 16. svibnja ove, 2016. godine, papa Franjo je na upit: što misli o povećanoj zabrinutosti dijela kršćana zbog širenja islama u Europi, odgovorio je kako svatko ima pravo prakticirati vjeru koju je odabrao. ”Sekularna država, za razliku od države s jednom religijom koja se svima nameće, može svakome […]

Prenosimo obraćanje predsjednice Republike Hrvatske koje je Kolinda Grabar-Kitarović uputila u ponedjeljak putem nacionalnih televizija: ”Hrvatice i Hrvati i svi hrvatski državljani, Obraćam vam se odavde, iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske, s mjesta gdje su donošene najvažnije odluke o stvaranju moderne hrvatske države. Svjesna svoje odgovornosti za stabilnost države i očuvanje temeljnih vrijednosti Ustava, odlučila […]

Ugledna mirovna aktivistkinja iz Osijeka, direktorica i jedna od osnivačica osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, liječnica u mirovini, dr. Katarina Kruhonja, dobitnica je ”alternativnog Nobela” za mir (1998. godine dodijeljena joj je, zajedno s Vesnom Teršelić iz Antiratne kampanje Hrvatske, Right Livelihood nagrada).

(Opaska uredništva: Ponovno objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, odnosa morala i politike, Ivo Jospović održao kao Predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je baš na ovaj dan potrebno progovoriti o ovoj temi).

U subotu sam, dijeleći na Trgu bana Josipa Jelačića letke naše koalicije, odnosno stranke ”Naprijed, Hrvatska – Progresivni savez Ive Josipovića” imao prilike osjetiti bilo građana. Mnogi su izražavali simpatije, drugi sam nam govorili da nismo njihova opcija, neki su nas ignorirali, što govori o nedostatku interesa većeg broja sugrađana za politiku, možda i o […]

Riječ cinizam vuče korijen iz starogrčkog termina kojim se opisuje lavež, glasanje psa. U hrvatskoj varijanti za ponašanje koje podrazumijeva bezočnost i krajnju drskost zato se uobičajio i izraz psina. Cinizam je obično simptom potpunoga razočaranja u život i tendencije ka inerciji: on je antipod svakom idealizmu i masovna je pojava u medijima modernoga doba.

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Predani govor pape Franje na susretu s mladima

S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

Oko tri ujutro stajala sam ispred kuharskog šatora. Uz zvuke muzike Boba Marleyja i Tracy Chapman slušam kuhare koji govore o ljubavi dok miješaju hranu u velikim kazanima zagrijanim na plinskim plamenicima. Ta hrana, ljubavlju začinjena, uskoro će biti servirana u plastične posude i podijeljena grupama izbjeglica koji pješice prelaze granicu Srbije i Hrvatske.

Jedno mora biti jasno na samome početku: ne, Guillermo del Toro filmom Crimson Peak neće nastaviti dojmljivi slijed nagrada i priznanja u kakvom su kroz prošle dvije godine uživali njegovi kolege Alfonso Cuarón i Ajelandro Gonzáles-Iñárritu. Da, njih trojica su vršnjaci, Meksikanci i dobri prijatelji; da, bila bi prava priča za laku noć kad bi […]

Činjenica da se o toleranciji mnogo govori, ali premalo zna, potakla me na ponovno razmatranje tolerancije u svakodnevnom životu svakoga od nas i društva u cjelini. U proteklih desetak godina pokazalo se da se tolerancija i dalje često spominje, ali rijetko primjenjuje u svakodnevnom životu pojedinca, obitelji i društva. (Mirjana Krizmanić) Tolerancija u obitelji, na […]

Ugovori između Svete stolice i Republike Hrvatske kreirani su i sklopljeni u vrijeme ratnih i poratnih zbivanja u Hrvatskoj kad su osjećaji vjerske pripadnosti te emocionalni naboji nacionalnog identiteta bili korišteni za isticanje razlika između Hrvata-katolika prema vjerama te vjeroispovijedima drugih naroda u bivšoj SFRJ i samoj Hrvatskoj.

Sjećam se kako sam bio šokiran izjavom jednog mog studenta da je Hitler, ”navodno zločinac”, učinio mnogo dobroga za svoj narod, a uostalom zamalo pobijedio u ratu. Nije me toliko iznenadila ta izjava mladog čovjeka, koliko tiho slaganje drugih koje sam osjetio u zraku.

Neugodno mi je. Na cesti mi prilaze ljudi i grubim riječima govore o sudstvu. Njima je lakše kad kažu nekoliko standardnih psovki, pokažu nevjericu u pravdu, te s podsmijehom pitaju kakve to pravnike obrazujemo. Još i dodaju aluzije o tome da postoji zavjera šutnje prikrivena frazom o ne komentiranju sudskih postupaka.

Zamislite da štrajkaju političari i dužnosnici. Okupljeni na Trgu svetog Marka s parolama ispisanim flomasterom na kartonu, sa zviždaljkama i papirnatim šiltericama. Šuker bi govorio na megafon, Dragica Zgrebec bi pozivala na mudrost, a ja, jer imam zvonki glas i širok struk, vikao bi ”stisnite remen, bando lopovska”!

Njemački suvremeni filozof (Arnold Gehlen), čije su misli dosegnule zrelost sredinom 20. stoljeća, napisao je jednom prilikom kako su iščezli svi stabilizirajući sadržaji oko kojih bi se mogle fiksirati mase. Pritom je mislio na institucionalnu strukturu kao bazu svake društvene izgradnje i nadogradnje.

Jedan moj prijatelj iznio je zanimljivu tezu. Tvrdi da je ludost sastavni dio politike i da pravi vođa treba biti bar malo zaražen nekom duševnom bolešću. Tvrdi da pravi lider uvijek u sebi nosi zrnce paranoje. Takav čovjek uvijek oko sebe vidi zavjere, sumnja i u najbolje prijatelje, oprezan je i prema odanim obožavateljima. Kao […]

Pozvavši se u naslovima svojih jučerašnjih dvaju apostolskih pisama na Isusa kao “blagog suca” i naglasivši ulogu biskupa ne samo kao suca nego i kao liječnika, papa Frane je jasno obznanio da jučerašnje izmjene u proceduri kanonske parnice za proglašenje ništavosti ženidbe vidi ponajprije kao milostiv lijek za situaciju koja se već dogodila, za ozljede […]

Šaljivdžije s portala News Bar kažu da je papa Franjo zbunjen: ”Nije mi jasno (kaže po njima Papa), traže da proglasim Alojzija Stepinca svetim jer je između ostalog spašavao srpsku, židovsku i romsku djecu. Ali, od koga ih je spašavao? Od Marsijanaca? Pa od ustaša! A u isto vrijeme slave, rehabilitiraju i podržavaju ustaške pozdrave, […]

Najveći uspjeh Vlade Zorana Milanovića objavljen je prije nekoliko dana. Objavio ga je Općinski sud u Sesvetama kada je životnoj partnerici biološke majke dodijelio skrb nad djetetom. U Hrvatskoj se prvi put dogodilo da je istospolni partner biološkog roditelja dobio skrbništvo. Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola na snazi je nešto više od godinu […]

(Opaska uredništva: Intervju prof. Snježane Kordić ostavljamo i ovaj tjedan zbog velike čitanosti i reakcija naših čitatelja/ica). Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002.,

Tijekom putovanja otkrio sam da postoje očekivanja naroda, želja za promjenom – kazao je papa Franjo u Santa Cruzu u Boliviji, na susretu s predstavnicima pučkih pokreta svijeta. To je bio njegov vjerojatno najznačajniji govor o stanju u društvu i ekonomskoj situaciji tijekom pohoda, od 5. do 13. srpnja, trima državama Južne Amerike, Ekvadoru, Boliviji […]

Danas ću govoriti o fenomenu ubrzane revizije istorije 20. veka, koja se dešava od pada Berlinskog zida do danas, a koji je povezan i sa poricanjem zločina koji se dešavaju u recentnoj prošlosti. Istorija kao nauka se našla u paradoksu dvostruke igre. Sa jedne strane, identifikujemo svesno uništavanje velikih moralnih pitanja istorije, što rezultira intelektualnom […]

Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. […]

O veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Henriku Ofstadu šira javnost nešto je više doznala tek u zadnjoj godini njegovog mandata, zahvaljujući odgovoru koji je poslao na pismo predsjednika Hrvatske obiteljske stranke, stanovitog Mate Knezovića.  Podsjetimo, Knezović je Ofstadu poslao otvoreno pismo tražeći da ovaj izrazi žaljenje jer je prisustvovao skupštini Antifašističke lige,

1. POLITIČKI I DRUŠTVENI KONTEKST OD PRIKLJUČENJA EUROPSKOJ UNIJI Hrvatsko je društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom: nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine te prava sudionika rata. Navedene teme više su no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna, posebno u mjesecima prije predsjedničkih izbora, a nažalost, s tendencijom […]

“Priveden izgrednik”, “Ostojićev policajac”, “tri mlađahna i revoltirana pripadnika jednog krila Torcide”, “rukopis UDBA-e”, “Labrador 2.0”, “beogradska mafija”, ekskluzivne dojave iz nepotvrđenih izvora i tako dalje i tako bliže u posttraumatskoj igri “predložite počinitelja pa ću vam reći tko ste”. Paralelno pak teku nagađanja o ishodu: je li reprezentacija u predsoblju izbacivanja iz kvalifikacija, hoće […]

Izjava za javnost povodom kaznene prijave DORH-u udruge ”U ime obitelji” Nevladina organizacija ”U ime obitelji“ podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić iz ”Centra za mirovne studije” zbog ”javnog poticanja na nasilje i mržnju“. U demokratskoj državi svatko bi trebao moći bez straha izražavati svoje stavove i mišljenja pa […]

Izjava za javnost povodom kaznene prijave DORH-u udruge ”U ime obitelji” Nevladina organizacija ”U ime obitelji“ podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić iz ”Centra za mirovne studije” zbog ”javnog poticanja na nasilje i mržnju“.

Zar jedan hrvatski branitelj može biti barbar? Zar može biti terorist, militant i fašist? Ova je pitanja u vrlo službenoj prigodi i na najslužbenijem mogućem mjestu, u Vladi Republike Hrvatske, sjedeći sučelice hrvatskom premijeru i dvojici ministara, odjeven u svečanu odoru visokog policijskog časnika, izrekao Josip Klemm. Ni na jedno od tih pitanja Josip Klemm […]

Kao i prethodna dva teksta, “Amateri” i “Grupa” (oba nagrađena kao najbolji izvedeni tekstovi na Danima satire!), i “Dobitnik” se bavi sudbinama ljudi s periferije, periferije grada i života. U tipičnom kvartovskom kafiću okupljaju se takozvani stalni gosti. Ruka je kemičar bez posla, Ćuk je branitelj u mirovini, inače boluje od PTSP-a. U kafić počinje […]

U svijetu etablirane demokracije nepisano je pravilo da se svakom novom državnom čelniku ostavlja prvih sto dana mandata, da bi ga se tek nakon toga počelo ozbiljno analizirati i procjenjivati. Dakle, društvo – političari, mediji, analitičari, politolozi, intelektualci, komunikolozi, svi oni nakon tih famoznih prvih sto dana izlaze pred javnost sa svojom slikom novog državnog […]

Život sam proveo s glumcima, pričajući priče kroz njih. O njihovoj iskrenosti ovisila je vjerodostojnost svega što sam radio, i svašta sam s njima doživio, ali samo su me dvojica mimo moje volje uspjela uvući u svoju igru. U Beogradu 1975., u blizini Ateljea 212, zaorilo se: “Vojničeee!” Prepoznao sam glas i znajući što slijedi […]

Jedan od naših najvažnijih suvremenih pisaca, Edo Popović, u svom novom romanu “Mjesečev meridijan” pokušava pokazati koliko je zapravo malo potrebno za spokojan život, puno manje nego što bismo mogli pomisliti.

”Nikad neću dozvoliti nikome da voli Hrvatsku više od mene.” Ivo Sanader ”Ako su oni 100 posto za Hrvatsku, ja sam 101 posto, plus onaj 21 gram.” Zoran Milanović ”Neka svatko voli Hrvatsku na svoj način, ali neka je voli. To je najmanje što su zaslužili oni koji su za nju dali život.” Tomislav Karamarko

Walter White nastavnik je kemije u jednoj državnoj školi. Na pedeseti rođendan dijagnosticiran mu je rak pluća i obećana još godina života. On to prešućuje ženi i šesnaestogodišnjem sinu, koji je prebolio dječju paralizu i hoda uz pomoć štaka. Nekoliko dana kasnije, kada im, ipak, kaže, žena, imenom Skyler saziva porodično sijelo, na koje dođu […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. UVOD Tekst pod naslovom “Uvod” sastavilo je uredničko vijeće “Koncila” Parlamenta svjetskih religija u Chicagu na temelju Deklaracije, sastavljene u Tübingenu, koja u daljnjem tekstu dolazi pod naslovom “Načela”. Taj uvod daje kratki sažetak Deklaracije i služi u publicističke svrhe.

Željko Ivanković, ”(Ne)mirna Bosna. Autograf – Kolumne”, Rabic, Sarajevo 2014. U razdoblju kasne moderne, kad spram ”velikih priča” (J. F. Lyotard) na tragu totalitarističkih katastrofa prošlog stoljeća s pravom vlada duboka skepsa, svoje dostojanstvo iznova zadobiva sve ono što je fragmentarno, nedovršeno, prolazno, smrtno i rubno.

Ovako nešto je u civiliziranim državama nezamislivo, ljutito je nakon jednosatnog čekanja prokomentirala ”košaricu” premijera Zorana Milanovića predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. I bila bi predsjednica u pravu, da nije jedne jedine sitnice. Naime, Hrvatska danas uistinu nije uljuđena država.

Na ovim brdovitim južnoslavenskim područjima javni istupi crkvenih velikodostojnika uvijek su izazivali posebnu pozornost. I to ponajprije stoga što su pojedinci iz crkvene hijerarhije – od najnižih: svećenika, sveštenika, hodža – do najviših: kardinala i biskupa, patrijarha i episkopa te reisūl-ulemâ uzimali sebi za pravo biti ne samo vjerski nego i nacionalni vođe.

Želim i moram pisati o svetkovini Uskrsa, ”najvećem kršćanskom blagdanu”, iako će se naći u Hrvata i doktor fundamentalne teologije koji će reći da tomu nije tako, već da je najveći blagdan onaj kada se Crkva spominje misterija utjelovljenja, kada je Duh Sveti oplodio Mariju. A slušamo religijski nepismene novinare, čak i svećenike, koji će […]

USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBAČKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA Draga braćo i sestre! 1. Cijeli se Veliki tjedan može promatrati u svjetlu dvaju velikih predanja. Tu je u prvom redu Isusovo predanje. Isus se predaje. On potpuno daje sebe iz ljubavi prema čovjeku i iz vjernosti nebeskomu Otcu. Istodobno tu je i Isus koji je izdan, predan […]

Slavoj Žižek, ”Islam i modernost”, Algoritam, Zagreb, 2015. ‘‘Islam i modernost” ekspresna je reakcija Slavoja Žižek na napad na Charlie Hebdo. Knjiga se sada može naći i u hrvatskim knjižarama zahvaljujući agilnosti nakladnika Algoritma i urednika Krune Lokotara. ”Elvis kulturalne teorije” i ”najopasniji filozof Zapada” nije propustio priliku za ekspresnu reakciju na teroristički napad na […]

Više od dva desetljeća svjedoci smo sustavnog poricanja, pa i demoniziranja antifašizma, njegovih tekovina i vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Napori za njegovo reafirmiranje, koji su poduzimani u razdoblju od 2000. do 2010., unatoč uloženoj energiji, donijeli su ograničene učinke.

Govor pape Franje biskupima iz Bosne i Hercegovine u povodu posjeta Vatikanu (ad limina), 16. ožujka 2015. Gospodine kardinale, draga braćo biskupi, duhovno iskustvo posjeta grobovima Apostola i susreta s Rimskim biskupom uvijek je snažan trenutak vjere i zajedništva. Želim vam srdačnu dobrodošlicu i zahvaljujem vam na iskrenim pozdravima vaših Crkava i naroda Bosne i […]

(Opaska uredništva: zbog tehničkih razloga i puta našega kolumniste u inozemstvo ovoga tjedna objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, odnosa morala i politike, održao kao Predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013.).

O starosti, umiranju i smrti – s razlogom. Donosimo razgovor sa sociologom religije prof. dr. Ivanom Markešićem sa Instituta Ivo Pilar i Hrvatskih studija koji je djelomice donešen u tjedniku Expressa a u cjelosti na portalu Prometej.ba.

Alen Kristić, Tiranija religijskog, Rabic, Sarajevo, 2014. Nakon knjige Religija i moć u kojoj se bavi upotrebom religije u društvenim odnosima, svejedno je li riječ o civilnoj ili duhovnoj sferi tih odnosa, teolog Alen Kristić objavio je knjigu koja je u neku ruku nastavak i produbljenje tih istraživanja. Osobito pak u religijskoj praksi naših prostora.

Tjednima smo pratili jeftinu meksičku sapunicu, klasični komad televizijske konfekcije o lijepoj, jednostavnoj ali plemenitoj djevojci sa sela koja odlazi potražiti sreću u bijelom svijetu, da bi se otamo – sve po kanonima žanra – trijumfalno vratila kao predsjednica države, i zločestoj sveučilišnoj profesorici, lukavoj i prepredenoj ministrici vanjskih poslova koja dvorskim spletkama spriječava svjetske […]

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, na poziv zahumsko-hercegovačkog i primorskog episkopa Grigorija Durića, sudjelovao je u petak, 6. veljače na otvorenju simpozija “Teologija u javnoj sferi”, koji je organiziran u sklopu proslave eparhijske slave sv. Ignacija Bogonosca u Trebinju.

(Pravovjerje, Concilium, 2014, broj 2, Ex libris [Rijeka] & Synopsis [Sarajevo], str. 186)   Teško da je nešto na provokativniji način od opsesije pravovjerjem tijekom prošlog stoljeća svjedočilo ne samo o stanovitoj duhovnoj srodnosti ”crnog“ i ”crvenog“ totalitarizma nego i Katoličke crkve koja je tada još uvijek bila društveno-teološki osigurana moćna institucijska utvrda koja je […]

Nijedno drugo osećanje nije tako sveobuhvatno kao što je strah. Nema zaraze ni epidemije koja se prenosi tolikom brzinom. Nema prirodne ili veštačke katastrofe čije se posledice mogu meriti sa onima koje za sobom ostavlja bezumni i nekontrolisani strah. Nijedan vladar nije moćan kao što je moćan strah, ali mnogi vladari opstaju upravo zahvaljujući strahu […]

Godina koja se bliži kraju biće upamćena po katastrofalnim poplavama čije su posledice još prisutne. Nešto se moglo popraviti uz međunarodnu pomoć, nešto nije. Višegodišnja nemarnost u održavanju nasipa, odvodnih kanala, nerazumne i nekontrolisane seče šuma, čija su posledica mnoga klizišta, učinila su prirodne katastrofu i većom i strašnijom te uvećale strah da se nešto […]

Alen Kristić, Tiranija religijskog, Rabic, Sarajevo, 2014.   Nakon knjige Religija i moć u kojoj se bavi upotrebom religije u društvenim odnosima, svejedno je li riječ o civilnoj ili duhovnoj sferi tih odnosa, teolog Alen Kristić objavio je knjigu koja je u neku ruku nastavak i produbljenje tih istraživanja. Osobito pak u religijskoj praksi naših […]

Povodom izjave gospodina Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, prema kojoj se “prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske”, a s ciljem što točnijeg informiranja javnosti, u nastavku vam prosljeđujemo sljedeće informacije.   Documenta – Centar za suočavanje s […]

Oprostili smo se od fra Luke Markešića, rođenog u Rami 23. prosinca 1937., u mjestu Proslap kraj Prozora. Krsno ime bilo mu je Mirko. Najveći dio života proveo je u Sarajevu, u kojem je i umro, u četvrtak, 7. kolovoza 2014. Njegova subraća ispunila su mu želju da bude ukopan u mjestu svoga življenja, u […]

Oprostili smo se od fra Luke Markešića, rođenog u Rami 23. prosinca 1937., u mjestu Proslap kraj Prozora. Krsno ime bilo mu je Mirko. Najveći dio života proveo je u Sarajevu, u kojem je i umro, u četvrtak, 7. kolovoza 2014. Njegova subraća ispunila su mu želju da bude ukopan u mjestu svoga življenja, u […]

Oprostili smo se od fra Luke Markešića, rođenog u Rami 23. prosinca 1937., u mjestu Proslap kraj Prozora. Krsno ime bilo mu je Mirko. Najveći dio života proveo je u Sarajevu, u kojem je i umro, u četvrtak, 7. kolovoza 2014. Njegova subraća ispunila su mu želju da bude ukopan u mjestu svoga življenja, u […]

Ovih dana oprostili smo se od fra Luke Markešića, rođenog u Rami 23. prosinca 1937., u mjestu Proslap kraj Prozora. Krsno ime bilo mu je Mirko. Najveći dio života proveo je u Sarajevu, u kojem je i umro u četvrtak, 7. kolovoza 2014. Njegova subraća ispunila su mu želju da bude ukopan u mjestu svoga […]

Piše: Heni Erceg   Slavenka Drakulić, hrvatska je književnica, vrlo plodna i angažirana autorica, čiji su romani, eseji i publicistika prevedeni na brojne svjetske jezike, pa se smatra najprevođenijom hrvatskom autoricom. U njenim romanima središnja je tema žensko tijelo, često izloženo radikalnom stradanju, boli, zlostavljanju, silovanju…   Slavenka spada u kategoriju hrabrih, politički osvještenih i […]

Dražen Lalić, ”Pet kriznih godina”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2014, 280 str.   Glavninu knjige Pet kriznih godina čine novinski i stručni tekstovi (ukupno 44) koje je autor Dražen Lalić u razdoblju od 2009. do početka 2014. godine objavio, uglavnom kao kolumne, u sedam tiskovina (tri dnevna lista, dva časopisa, jednom tjedniku i jednom mjesečniku) te […]

Pazite ovo. Najprije jedan skup u Brezovici, a onda drugi skup na Jazovki. Vijesti su bile tipično lipanjske, vrijeme kada se ideološko-logička besmislenost hrvatskog društva doslovno razgrana između blagdana i praznika. Upinjanje da me se uvjeri je li Brezovica logično vodila Jazovki ili je Jazovka Brezovičin vrhovni sud bili su naši i kokoš i jaje […]

Čovjek je na stanovit način prognan u svijet, a njegova čežnja za Bogom njegov je božanski zavičaj. Budući da je Bog nepoznat i nespoznatljiv, čežnja se ne može vezati ni uz kakav objekt te duša mora kušati prazninu u kojoj za utrošenu energiju naknade nema. Taj proces je nenaravan i bolan za čovjeka te je […]

Nekad davno, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme velike svjetske energetske krize, koje se svi najbolje sjećamo po dva detalja – kad se vozilo par-nepar i kad nije bilo kave, u jednom je malom provincijskom mjestu u Bosni, u jednoj od dvije ulice koliko ih to mjesto ima, zatvorena jedina knjižara. A zamalo da […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

Gornji naslov pozajmljen je iz istoimene knjige Mirjane Miočinović, teatrologa i prevodioca, objavljene 1997. u izdanju Beogradskog kruga.   Mirjana Miočinović poznata je, između ostalog, kao jedini profesor Beogradskog univerziteta koja je 1991. podnela ostavku na mesto redovnog profesora Fakulteta dramskih umetnosti u znak protesta protiv rata ”suočena sa užasnim razaranjem zemlje” i ”divljačkim rušenjem […]

Ima ljudi koji vole da prave spiskove drugih ljudi, a ima i onih koji se, bilo samim rođenjem, bilo nekom specifičnom zaslugom ili krivicom, na tim spiskovima počesto nađu, kao da im je, eto, takva karma da su pretplaćeni na to. Sigurnije je biti među ovima prvima, ali nije baš časno; zato je bolje biti […]

Kako govoriti o Bogu u našem dobu? Kako prenositi poruku evanđelja i otvoriti putove njegovoj spasenjskoj istini u često zatvorenim srcima naših suvremenika i u njihovim umovima koji su katkad otupljeni blještavilima društva?   Sam se Isus, kažu nam evanđelisti, u naviještanju Božjeg kraljevstva pitao o tome: “Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj […]

U jednom nedavnom intervju Saša Poljanec-Borić ukazala je na razliku između tranzicije i prisvajanja javnih dobara. Pa dok potvrđuje kako se kod nas nepobitno dogodila tranzicija, te kako je ona kod nas i završila, ističe da je prisvajanje javnih dobara, usprkos činjenici da se tranzicija završila, u toku. Iz toga slijedi da otuđivanje javnih dobara […]

Odmah po objavljivanju 1958. godine u Italiji roman je izazvao niz polemika i svrstavanja u tabore onih koji su u njemu vidjeli anakronizam, stilski i tematski, i onih koji su u njemu našli ono što je Italiji nedostajalo, “veliki nacionalni roman” koji se, naravno, bavi nacionalno važnim temama. Pola stoljeća kasnije polemike su više manje […]

Istraga o uticaju medija na “podsticanje zločina“ započela je u Srbiji pod pritiskom Haškog tribunala tek 2012., a do dana današnjeg, sada je kraj februara 2014., nema nikakvih rezultata istrage. Ovaj podatak zauzima istaknuto mesto u istoriji naših apsurda, nedoslednosti i dvoličnosti. Posebno ako se ima u vidu nepobitna činjenica da su mediji odigrali ključnu […]

Zbornik radova, nastao kao rezultat jednogodišnjeg rada dvanaestoro istraživača mlađe i srednje generacije humanista, moguće je razlučiti na konceptualne dijelove koji nisu nebitni pri njegovom čitanju ili smještanju unutar koordinata recentne znanstvene produkcije. Pored teme jugoslavenskog “domaćeg” socijalizma, dakle samoupravnog ili pred-samoupravnog, kojoj je jedanaest radova sadržanih u ovoj knjizi posvećeno, njezinu posebnost čini i […]

Piše: Drago Pilsel   Majka i otac Luke Ritza dobivaju medijsku pažnju kada se prigodom Međunarodnog dana tolerancije (16. studenog) dodjeljuje mirovna nagrada ”Nasilje nije hrabrost”, nazvane po njihovu tragično preminulom sinu Luki (rođenog 1990.) ili kada stiže državna nagrada Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja se daje svake godine 12. lipnja na godišnjicu Lukine […]

U klasičnoj ruskoj književnosti značajna je tema o ”suvišnim ljudima”. To su oni koji su zbog društvenih i političkih promena izgubili svoje zapaženo mesto u društvu, koji su se našli na margini, postali nepotrebni, suvišni. Sada smo i mi dobili čitavu armiju suvišnih koja se povećava iz dana u dan.   Za razliku od Rusa, […]

Roditelji jednogodišnjaka odlučili su svomu djetetu uskratiti sva cjepiva, a kad im je pedijatrica dala tražena objašnjenja o cjepivu, rekli su joj da nije kompetentna, piše Novi list.   Riječka pedijatrica dr. Jasna Žirovnik već mjesecima trpi napade i ponižavanja jednog roditeljskog para, koji je, po svoj prilici, bombardiran poluinformacijama s interneta, odlučio svojem djetetu […]

Igor Štimac danas predvečer (Maksimir, 18:00 sati) vodi utakmicu karijere. Već sutra otići će u Rusanovu sa štitom ili na njemu, ovisno o tome kako će njegov raštimani orkestar zasvirati protiv Belgijanaca. Zli jezici u internetskim komentarima već govore kako mu je propao zadnji taktički trik ‒ ono u srijedu, s pijanim vozačem autobusa ‒ […]