novinarstvo s potpisom
Govor Milorada Pupovca na ispraćaju Budimira Lončara, Krematorij, Zagreb, 9. rujna 2024. Svi mi, njegovi najbliži, prijatelji i poštovaoci, znali smo da ćemo se jednog dana ovdje okupiti da bismo ispratili Leku. Znao je to i Leko. Kao ni on tako ni mi nismo mislili da će to biti jedan od skorih dana, jedan od […]
(Opaska uredništva: Zbog aktualnosti teme ponavljamo govor tadašnjeg Predsjednika RH u Jasenovcu 2010.). Govor Predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. godišnjice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., Jasenovac
Svijet je mislio da je fašizam pobijeđen 9. maja 1945. godine. Međutim, tada je toj aždaji odsječena samo glava, a ostali su živi repovi. Ti repovi nas mlate i danas. To mlačenje nije nasumce, nije sporadično i nesinkronizirano, što znači da su repovi još vezani za glavu, da je glava živa.
(*grop je čvor, uzao…) Istarski interetnički sukob, nerijetko strovaljen u nacionalistički, rasistički sraz zakrvljenih neprijatelja, produbio se u ponor, u metaforičku fojbu između lokalnih Slavena i Romana poslije Prvog i Drugog svjetskog rata, uz odgovarajuće razvijanje lokalnih mitomanija, predrasuda, stereotipa.
Hrvatska je, u političkom smislu, država bez budućnosti, naprosto zbog toga što o budućnosti gotovo nitko i ne razmišlja. Budućnost nije predmet našeg interesa, nas zanima revizija prošlosti.
Obraćajući se prisutnima na Trgu Gaje Bulata, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, u prigodnom govoru u povodu Dana antifašističke borbe, splitski gradonačelnik Ivica Puljak je obznanio da će se dječjem vrtiću na Marjanu vratiti ime splitske heroine, Palmine Piplović. Riječ je o 22-godišnjoj djevojci, ilegalki, koju su fašistički okupatori, zajedno s ilegalcem Nikolom Zavoreom i suradnikom […]
Dana 22. juna leta Gospodnjeg 2023. godine (svim horoskopskim Rakovima srećan rođendan), na usijanih sisačkih 34°C, nekolicina naroda, uz narodnosti na biciklima iz Pakistana, Filipina i Bangladeša, obeležilo je Dan antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica. U pitanju je neradni dan vezan za osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke jedinice u Hrvatskoj (čitaj Jugoslaviji) i […]
Prekrajanje povijesti, umanjivanje ili uvećavanje razmjera zločina i iskrivljavanje činjenica o Drugom svjetskom ratu, posebice kroz posljednjih trideset godina, ostaje veliki izazov. Zbog iskrivljavanja činjenica i prekrajanja povijesti već smo izgubili generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Republici Hrvatskoj.
Prilikom predstavljanja knjige ”1944.: Oslobođena Dalmacija/Antifašizam danas” govorio sam o čovjeku kao povijesnom biću. Povijest nije samo prisjećanje, ona ima, budući da sadrži i vrednovanje događaja, i moralno značenje, u smislu da razotkriva našu temeljnu moralnu orijentaciju. Koje ćemo događaje iz prošlosti smatrati povijesnim događajima, i kako ćemo te događaje vrednovati, neodvojivo je od onoga […]
Iza Dubrovnika i Dubrovčana je obljetnica oslobođenja grada, ali i ubojstava na otoku Daksi, kojega su počinili partizani u listopadu 1944. Kako ukazuju povijesni podaci, nakon ulaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik, na spomenutom su otoku 24. listopada likvidirali 53 građanina zbog sumnji na suradnju s fašističkim okupatorom. Pobijeni su bez ikakvog suđenja.
Najnovijom, barbarskom devastacijom Partizanskog groblja Mostar je, za nadati se neželjeno za većinu svojih stanovnika, dospio, kao jedna od vijesti, na stranice novina, portala i u informativne emisije elektronskih medija. Ta vijest je na ovdašnjim prostorima negdje objavljena kao udarna, negdje kao sporedna, a negdje je potpuno prešućena. Naravno, ovisno o diskursu dominantne politike u […]
Uspešno smo preživeli još jedan najduži dan u godini, letnji solsticij ili ti dolazak leta na severnoj hemisferi naše planete pod nagibom (21. juni). Za one koji ne žele da znaju više u pitanju je dan kada i naša Domovina (uključujući i Herceg-Bosnu) prima više sunčeve svetlosti nego bilo kog drugog dana u godini, ali […]
Ako promatramo na koji način se naši političari odnose prema antifašizmu, posebno prema obilježavanju Dana antifašističke borbe, razvidno je da među njima možemo razlikovati bića osmišljenog vremena skrbi o životu od besmislenih bića kojima vrijeme služi kako bi mogli producirati smrt i nepravdu.
Hrvatska vrda između antifašizma i fašizma, ali ako je namjera kopirati Tuđmanovu zaljubljenost u Francovu Španjolsku, jedinu polunacističku državu koja je izbjegla međunarodne antifašističke sankcije, to nije moguće jer Evropa, bez obzira na sve mane, koncept mekog, “demokratskog” fašizma ne bi mogla podnijeti UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, […]
Polaganje vijenaca i paljenje svijeća podno spomenika IX. bojne HOS-a ”Rafael vitez Boban”, upriličenog u nedjeljno jutro 10. travnja, u središtu Splita, u povodu 31. obljetnice osnivanja te paravojne jedinice ponovo je snažno izbacilo grad podno Marjana na naslovne stranice novina, udarne minute radijskih i tv emisija te na naslovnice informativnih portala.
Dobili smo, dobio sam, kao glavni urednik Autografa, godišnju nagradu Udruge za vjersku slobodu u RH jer kažu da, među inim stvarima, ”jačamo kapacitete dobra”.
U 21 lekciji za 21. vek Juval Noa Harari napisao je da se pojam fašist “našao u opasnosti da se degeneriše u opštu uvredu za svaku priliku”. U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini taj pojam već se degenerirao u opću uvredu za svaku priliku.
Krajem prošle godine kod donošenja Zakona o praznicima i spomendanima Saborski odbor za ratne veterane predložio je da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan).
Posvećeno utemeljitelju i počasnom predsjedniku Antifašističke lige u RH, Jurju ”Đuki” Hrženjaku. R.I.P. Umro je Juraj Hrženjak. Bilo mu je 103 godina (stotu je zaokružio u petak 10. ožujka 2017.). Ovog ponedjeljka u 19 sati u Novinarskom domu u Zagrebu će se održati komemoracija.
– Baš je sve bilo kako si napisao – kaže mi drug. Nažalost. A baš sam priželjkivao da ne budeš u pravu. Antifašisti kozaračkog kola jednokratno su i jeftino upotrijebljeni, izmanipulirani, umislili sebi da su važni i da rade neku svjetsku misiju i onda – nestali.
Kaže mi drug kako je malo falilo da se on i Mido naljute na mene jer sam ih preskočio u čak dvije posljednje kolumne. Znamo Mido i ja da to nije istina, ali vidim ja da mi nema druge nego platiti turu pića i sve će opet biti kao nekad.
Antifašizam se naprosto živi i mora biti svakodnevna brana svim budućim recidivima fašizma. Ne može biti tek demokratski ukras, kaže 77-godišnji istraživač baštine požeškog kraja Borivoj Zarić UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM […]
Ideološke, vjerske, navijačke skupine objedinjuje psihologija krda, stada, mase, uniformnost, militantnost, redukcija mišljenja, parole, bučnost, sveopći kič.
Bavim se već neko vrijeme puževima golaćima. Ima ih na stotine, odvratni su, ljigavi i žderu sve što posadim u divnu zemlju, bogato nahranjenu zahvaljujući trudu prevrijedne prijateljice Hele koja je sa svoje istarske farme doteglila gomilu kašeta s prvorazrednim gnojem.
Bleiburg je samo nekome potreban simbol. Zločini nad zarobljenicima, vezanim uz Bleiburg, događali su se izvan Bleiburga, na putu natrag (prozvanim Križni put), kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, nakon što su Britanci Titu predali ”njegove”, kako je zaključeno na susretu velike trojice (svakome njegovi!).
DEKLARACIJA MEĐUNARODNE KONFERENCIJE: FAŠIZAM I ANTIFAŠIZAM U EUROPI DANAS Sudionici Međunarodne konferencije, predstavnici antifašističkih, odnosno veteranskih udruga i organizacija raspravljali su, na poziv Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, 20. i 21. veljače (februara) 2020. u Zagrebu o temi “Fašizam i antifašizam u Evropi danas”. Slijedi tekst Deklaracije:
DEKLARACIJA MEĐUNARODNE KONFERENCIJE: FAŠIZAM I ANTIFAŠIZAM U EUROPI DANAS Sudionici Međunarodne konferencije, predstavnici antifašističkih, odnosno veteranskih udruga i organizacija raspravljali su, na poziv Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, 20. i 21. veljače (februara) 2020. u Zagrebu o temi “Fašizam i antifašizam u Evropi danas”. Slijedi tekst Deklaracije: Svjesni ozbiljnosti trenutka i ne samo potencijalnih […]
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.
Odnos prema antifašističkoj baštini hrvatskog društva sve više podsjeća na famozni sindrom kuhane žabe. Znate tu priču, koja vuče korijen iz eksperimenta provedenog 1882. godine. Kad žabu bacite u kipuću vodu, ona će refleksno iskočiti van jer se u njoj osjeća nepodnošljivo i zna da u tim uvjetima ne može preživjeti.
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.
U Dresdenu je prošlog tjedna Gradsko vijeće proglasilo ”nacistički alarm” posebnom rezolucijom kojom se osuđuju svi oblici pojave neonacizma u gradu koji je u kolektivnoj memoriji Nijemaca označen kao ”mučenička Firenca na Labi” zbog savezničkog bombardiranja koji je razorio grad u noći s 13. na 14. veljače 1945.
”Jedinstveno društvo je fašistički mit” naslov je članka koji je nedavno napisao češki politolog, publicist, direktor Njujorškog sveučilišta u Pragu Jiří Pehe. Reagirao je na sve češće jadikovke da su mnoga zapadna, općenito europska društva beznadno podijeljena.
U ovih sam pet dana razgovarala sa preko četrdeset ljudi. Sa sinovima partizana iz bunkera, s unucima partizana, sa kćerima i unucima onih koji su zbog pada bunkera ubijeni. Razgovarala sam sa profesorima, autorima knjiga o NOB-u i Dalmaciji, sa ljudima od skoro devedeset godina koji su pokušavali postati ilegalci pa su već i zbog […]
U sridu! Slobodno bismo mogli alkarskim pokličem okarakterizirati nedjeljni nastup kod Stankovića kandidata sinjskih korijena – koji za sebe ipak opravdano kaže da je ponajviše Zagrepčanin.
(Opaska uredništva: Donosimo govor Dejana Jovića na komemoraciju u Banskom Grabovcu, 29. srpnja. Autor je govor dopunio, pa ga ovdje donosimo u proširenom obliku, kako ga je objavio najprije na svom Facebook profilu, a zatim na portalu Novosti).
U subotu 27. srpnja se dogodila antifašistička proslava diljem Lijepe naše. Dan ustanka naroda Hrvatske protiv fašizma, 27.7.1941., u Srbu obilježavao se uzduž i poprijeko. Odjeci slavlja i partizanskih pjesama stizali su čak iz BiH, gdje su na isti način obilježavali zajednički Dan ustanka protiv fašizma. Pjesma se širila čak preko Plješivice i Dinare na […]
Posvećeno akademiku dr. Petru Strčiću, velikom povjesničaru hrvatskog antifašizma. R.I.P. Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško služio je u subotu, 22. lipnja, misu kod Jazovke, na Žumbreku. (Radi to Crkva namjerno, svake godine – služi zadušnicu ustaškim žrtvama i neće se nikako pojaviti u šumi Brezovica, kod Siska, na Dan antifašističke borbe, čime pokazuje čiji su […]
Nije moguće izbrisati kriminalnu,tamnu prošlost HDZ-a, ali minuli europski izborni ciklus u mnogočemu je kadar odrediti budući smjer stranke koji bi bio prihvatljiv europskom, a još nužnije i potrebnije hrvatskom društvu.
Volim stare fotografije. Osobito one bezimenih lica koje je kamera uhvatila u nekoj stotinki sekunde običnoga života. Neke su postale kultnima u svijetu, kao simboli svoga vremena. Tako mi se u sjećanje ucijepila jedna fotografija iz Hrvatske, iz godine 1941. Jedan lik na njoj poznat: Ante Pavelić u odori, nasuprot njemu tri bezimena Cigana s […]
Skup sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre i Dalmacije, koji iz izazvao gnjev u Sloveniji i ljutljivu zbunjenost u Hrvatskog, održan je u pograničnom selu koje Talijani zovu Basovizza.
Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.
Jugoslavija je pripadala ”istočnom djelu polutke” i socrealizmu u umjetnosti – no Krleža je već 1929. kritizirao ždanizam i inzistirao na pravu umjetnosti i kulturnjaka na individualne i vlastite puteve, na regionalne i lokalno divergentne tradicije i eksperimente sa stvarnošću.
Monografija ”Jasenovac” Ive Goldsteina od gotovo hiljadu stranica, koju je upravo objavila nakladnička kuća Fraktura, zbog obilja arhivske građe i priča o odnosima konkretnih ljudi, čuvara i žrtava, unikatno je djelo o ovom zloglasnom ustaškom logoru. To je bio povod za razgovor s autorom knjige, povjesničarom i profesorom zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
“Kud svi Turci, tud i mali Mujo” simpatična je izreka iz vremena bivše države u kojoj je i mali Mujo bio jedan od istih. “He who hangs around with wolves, learns to how” kaže i stara engleska i potvrđuje poznatu “S kim si, takav si”. I kao da smo svi svjesni sklonosti utapanja pojedinca u […]
Kako kaže povjesničarka Olivera Milosavljević: ”Svaki oblik ekskluzivnog nacionalizma, ksenofobije, rasizma, antisemitizma, militarizma… uključujući i pravdanje kvislinštva, a svjedoci smo da se javljaju, nosi u sebi neki od elemenata koji u povoljnim uslovima može prerasti u fašizam. Ti opći uvjeti mogu biti vezani i za ekonomsku krizu i za ideološku promjenu odnosa snaga u Europi […]
Kolinda Grabar-Kitarović naravno nije objavila na društvenim mrežama svoj govor izrečen neki dan u društvu izraelskog kolege u Jasenovcu. Jasno je i zašto. Kao što mulja kada novinaru Deutsche Welle kaže da ne pamti Thompsonove ”sporne pjesme”, ama, sačuvaj Bože, nikada nije ništa sporno čula iz usta njenog najdražeg pjevača (to, da joj je MPT […]
Smeta me nešto što je naizgled detalj i verbalna ekvilibristika. Ne prihvaćam i zapravo me smetaju objašnjenja da su Hrvati zdušno prihvatili antifašizam, da su otišli u partizane jer su dobro računali i da smo se tako našli na pobjedničkoj strani. Kaže se da je Hrvatska postala moguća jer smo se našli na strani pobjednika.
Dan antifašističke borbe kao državni praznik odličan je povod da se kao društvo zapitamo što nam antifašizam danas uopće predstavlja i možemo li barem na ovom civilizacijskom pitanju postići minimalan društveni konsenzus?
Jučer, u nedjelju 24. lipnja 2018. u 18.35 sati, obavijestio sam predsjednika Antifašističke lige u Republici Hrvatskoj, organizacije kojoj sam suutemeljitelj i koju sam pomagao od samih početaka, otkako smo na poziv Jurja Hrženjaka počeli raspravljati o potrebi takve organizacije i o njenim načelima, odnosno o Povelji koju smo izglasali, da me izvoli izbrisati iz […]
Poziv na svečano obilježavanje i proslavu Dana antifašističke borbe 22.lipnja u 19,30 na bivšem Trgu maršala Tita u Zagrebu Na taj dan obilježavamo 77. godišnjicu početka oružanog otpora fašističkoj okupaciji zemlje, otpora koji je prerastao u daleko najveću oružanu borbu na tlu okupirane Europe, a protiv vojski nacističke Njemačke, fašističke Italije i njihovih lokalnih saveznika ustaša […]
Ovih dana Bleiburg i ono što se događa oko njega udarna je tema većine austrijskih medija. Razlog tome su brojna priopćenja za javnost Katoličke Crkve u Koruškoj, austrijskih europarlamentaraca, premijera Koruške (ekvivalent župana), austrijskog kancelara, gradonačelnika Bleiburga…
Ovih dana Bleiburg i ono što se događa oko njega udarna je tema većine austrijskih medija. Razlog tome su brojna priopćenja za javnost Katoličke Crkve u Koruškoj, austrijskih europarlamentaraca, premijera Koruške (ekvivalent župana), austrijskog kancelara, gradonačelnika Bleiburga…
Ti već davni dani jedni su od najvažnijih u našoj i svjetskoj povijesti, dani kad je pobijeđeno možda najveće zlo u povijesti čovječanstva.
HDZ je vratio pokroviteljstvo kada je došao na vlast, a na čelu Sabora bio je Željko Rajner. Inicijativa SDP-a neće polučiti rezultate. Situacija u parlamentu, ali i u društvu, je takva da se neće skupiti dovoljan broj ruku da takva inicijativa prođe, premda bi za takvu odluku bila dovoljna većina u Predsjedništvu Sabora. No, SDP […]
Gospođu Desu Baković i njenog supruga Jerka upoznao sam prije dvadesetak godina. Počevši od kasne jeseni 1995. aktivisti Građanskog odbora za ljudska prava obilazili su opustjela sela i gradiće na Kordunu i Baniji i raznosili hranu, odjeću, kućanske potrepštine i lijekove.
Eto nove svjetonazorske svađe. Predsjedništvo Sabora odbilo je pokroviteljstvo nad obilježavanjem Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom, koji se obilježava 9. svibnja, ustvrdio je na svom Facebook profilu SDP-ov saborski zastupnik Ranko Ostojić.
Ugledni hrvatski novinar, teolog i urednik portala Autograf.hr, Drago Pilsel, u intervjuu za Radiosarajevo.ba otvoreno govori kako je i zašto došlo do političko-društvene bure u Hrvatskoj izazvane Istanbulskom konvencijom o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici iz 2011. godine.
Postoji tih par ordinarnih stvari koje bi trebalo promijeniti i bili bismo sasvim pristojna zemlja. Čak nije ni mnogo. Stane u jedan tekst, šalabahter za vladajuće, članstvo i sljedbu. Od njih ima smisla početi jer su na vlasti. Živi se po njihovim pravilima. Ali ne bi bilo loše da uhvate par detalja prije nego izađu […]
Polemika koju su Beograd i Zagreb, Dačić u govoru u UN-u i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodili povodom sjećanja na holokaust, nastavak je ”rata drugim sredstvima” Srbije i Hrvatske.
Zlatka Hasanbegovića zasmetao je putokaz što pokazuje vozačima i pješacima smjer ka odnedavno nepostojećem Trgu maršala Tita. Taj inicijator ukidanja naziva trga kakav, ne bez razloga, imaju mnogi hrvatski i svjetski gradovi broji dane od donošenja odluke da Zagreb ostane bez Tita, pa kaže da je eto proteklo pedeset i šest dana otkad je trg […]
Hajde, mislim, sve bi to bilo podnošljivo, to šamaranje vremešnih partizana i nas, preostalih antifašista, samo da nema te grozne šutnje Crkve o zločinima ustaša, a koji su se dogodili pred očima ”hrabrog i neustrašivog Stepinca”. Šuti Crkva, naravno, i o zločinima Hrvata počinjenim i u tzv. Domovinskom ratu.
Netko je tamo na Trgu žrtava fašizma zeznuo antifašizam. Ima to neku kozmičku pravdu, da antifašizam u Hrvata propadne jer ga brane oni koji misle da se nalazi u simbolu neke tamo zastave Sovjetskog Saveza koja nikada nije imala veze s Hrvatskom.
Takvo što nije zabilježeno ni na najradikalnijem desničarskom skupu, za čije ekscese barem kakvo-takvo objašnjenje nudi pozamašna količina popijenog alkohola.
OTVORENO PISMO SABORU I VLADI RH Na Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima upućujemo otvoreno pismo i pozivamo Vladu RH i Hrvatski sabor na ulaganje u razvoj kulture pamćenja.
SDP kreće u pisanje novog programa, a što će novo on donijeti u pozicioniranju najjače oporbene stranke, razgovaramo s predsjednikom stranke Davorom Bernardićem, koji vodi radnu grupu za novi program.
Ljeto je puno opasnosti. Bilo bi fer kada bismo strancima koji sad dolaze rekli što ih čeka u Hrvatskoj. Postoje oni pametni savjeti da selfie s ruba litice može biti zadnja zgodna stvar prije nego otkriju radosti letenja, da japanke nisu obuća za planinske staze, da se na otoke ne ide na gumenim madracima i […]
Nikada još HDZ nije dobio na izborima u Zagrebu toliko malo glasova, a njihov kandidat za gradonačelnika doslovno je pretrpio potop i nestao. Ipak, hrvatski Frank Underwood, na kojeg i doslovno fizički nalikuje, Andrija Mikulić postao je predsjednik Skupštine, a cjelinu nove skupštinske većine čine još i hrvatska Marine Le Pen Bruna Esih i Zlatko […]
Vodstvo HDZ-a jako se vara ako misli da će upornim održavanjem Zlatka Hasanbegovića na infuziji riješiti problem ekstremne desnice u vlastitim redovima. HDZ-u treba stranka koja je desnija od njih, ali predsjednik HDZ-a Andrej Plenković trebao bi znati da HDZ-u može koristiti samo ona desnica koja diše samostalno, vlastitim plućima.
Super mi je kako aktualno vodstvo države i HDZ-a trgovinom, potkupljivanjem i trgovanjem pozicijama i koječim drugim uspijeva pacificirati najradikalnije slojeve društva.
Dobra je to fora, zamijeniti ploču s nazivom za par političkih ruku i vreću para, kako izgleda gradski proračun. I smisliti neko drugo rješenje kojemu se naizgled nitko neće suprotstaviti.
Sjedim na aerodromu Zaventem i čekam. Nekada bi jednostavno sjedio i o nečem razmišljao, možda razgovarao s nekim tko putuje kao i ja. Danas sjedim i tipkam po mom pametnom telefonu. Stižu me vijesti iz domovine, ljuti me Twittter, sajtovi s obaveznim djevojkama koje imaju što pokazati, dužnosnicima koji imaju što sakriti.
Kada sam posljednji put bio na zagrebačkom Trgu maršala Tita, otišao sam gutajući suze, dirnut, potresen, ganut ljepotom i zgrožen strahotom onoga što su mi tamo bez riječi, samo glazbom i govorom svojih tijela, ispričali požrtvovni vrhunski umjetnici Baleta HNK. Uhvatio sam posljednju ovosezonsku izvedbu baleta “Gospoda Glembajevi”,
Još jedna godišnjica Dana antifašističke borbe prolazi u bipolarnom ozračju. S jedne strane, izaslanici državnog vrha, kao i predstavnici lijevo-građanskog spektra, sudjeluju na skupu u Brezovici, gdje je 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, dok se na suprotnoj nalazi koloplet desnih stranaka, konzervativnih i vjerskih organizacija, koje bi, da mogu, rado izbrisale […]
Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik (2010-2015), jedan je od rijetkih političara u Hrvatskoj koji dosljedno i sustavno upozorava na sve agresivnije pokušaje revizije novije povijesti, osobito na negiranje hrvatskog antifašizma. Iako njegova stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez nije postigla uspjeh na prošlim parlamentarnim izborima, njegovi politički istupi, s obzirom na činjenicu da je bio […]
Bivši predsjednik države Ivo Josipović bio je na osnivanju Nove ljevice, a u pregovorima je i s novim šefom SDP-a. Otkriva vraća li se u SDP, ali i što misli o ploči u Jasenovcu, hrvatskoj vanjskoj politici, izboru ustavnih sudaca…
Nije glavna težina pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim pitanjem: kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: kako okajati krivnju, kako zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti […]
Poštovani antifašistički borci i antifašisti, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Okupili smo se u povodu jubileja koji bi, zajedno s nama, trebala slaviti cijela država. Na žalost – ne slavi. Ili se pravi gluha i slijepa, ili pribjegava povijesnom revizionizmu i “ponovo piše povijest”. Ne znam što više zaslužuje osudu.
Prenosimo obraćanje predsjednice Republike Hrvatske koje je Kolinda Grabar-Kitarović uputila u ponedjeljak putem nacionalnih televizija: ”Hrvatice i Hrvati i svi hrvatski državljani, Obraćam vam se odavde, iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske, s mjesta gdje su donošene najvažnije odluke o stvaranju moderne hrvatske države. Svjesna svoje odgovornosti za stabilnost države i očuvanje temeljnih vrijednosti Ustava, odlučila […]
Govor Zorana Pusića, predsjednika AFL-a RH, na Skupštini, u subotu 2. travnja 2016. u Novinarskom domu u Zagrebu. ”Na osnivačkoj skupštini Antifašističke lige prije godinu dana rečeno je da je ono što danas čini antifašizam aktualnim društveno okruženje u kojem se javno poricanje nekih od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna, […]
Govor Zorana Pusića, predsjednika AFL-a RH, na Skupštini, u subotu 2. travnja 2016. u Novinarskom domu u Zagrebu. ”Na osnivačkoj skupštini Antifašističke lige prije godinu dana rečeno je da je ono što danas čini antifašizam aktualnim društveno okruženje u kojem se javno poricanje nekih od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna, […]
U petak 11. prosinca navršilo se 20 godina otkako je preminuo Miko Tripalo, što je obilježeno promocijom knjige Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo ”Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku” koja sadrži važne eseje o Tripalu, te izabrane Tripalove intervjue, govore i članke (uredili Dario Čepo, Slaven Ravlić i Goran Sunajko).
(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.
Da je po meni, upute za izbore, život i sreću kao takvu davale bi časne, a ne biskupi. Časne mogu biti i bivše, one koje su promijenile odluku, izabrale drugi život. Pa čak i ako su u velikom traženju tog drugog života. Sve je to sasvim normalno.
U razgovoru za srpski tjednik Novosti, mirovna aktivistica iz Osijeka dr. Katarina Kruhonja se osvrće na pojavu košuljaša HDSSB-a Branimira Glavaša. Kako komentirate stvaranje ”Slavonske sokolske garde”, koju uvježbava Branimir Glavaš?
Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]
– Ma šta je ovo? – pitala je zainteresirano mlada majka gledajući gomilu ljudi koja se tiskala u velikoj sali bivšega hotela Krka, zapravo napuštenoj razvalini smještenoj uz šibensku rivu, pravom simbolu onoga što se dogodilo tom posrnulom gradu. – To ti je onaj komunistički festival – odgovorio joj je muškarac preuzimajući ruku dječaka.
Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.
Govor održan u Glini na komemoraciji žrtvama ustaškog terora, 29. srpnja 2015.: Glina, ove ulice, ovaj trg, ona zgrada podignuta na temeljima pravoslavne crkve, groblje, možda neke masovne grobnice u okolici, sveto je mjesto, “mjesto memorije”, mjesto koje treba čuvati i pamtiti, ali pamtiti na zdrav način. “Sveta mjesta” povezana su s obilježjima vjere, zavjeta, […]
Glina, ove ulice, ovaj trg, ona zgrada podignuta na temeljima pravoslavne crkve, groblje, možda neke masovne grobnice u okolici, sveto je mjesto, “mjesto memorije”, mjesto koje treba čuvati i pamtiti, ali pamtiti na zdrav način. “Sveta mjesta” povezana su s obilježjima vjere, zavjeta, hodočašća. Valjalo bi da mjesto crkve Presvete Bogorodice u Glini dobije značenje […]
Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović je u srijedu u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila ”najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.
U nedjelju 26. srpnja je u Srbu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), obilježen Dan ustanka naroda Hrvatske. Kako je podsjetio Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH, u Srbu se 27. srpnja 1941. dogodio masovni narodni ustanak koji nije bio potaknut prvenstveno ideološkim razlozima, već […]
O veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Henriku Ofstadu šira javnost nešto je više doznala tek u zadnjoj godini njegovog mandata, zahvaljujući odgovoru koji je poslao na pismo predsjednika Hrvatske obiteljske stranke, stanovitog Mate Knezovića. Podsjetimo, Knezović je Ofstadu poslao otvoreno pismo tražeći da ovaj izrazi žaljenje jer je prisustvovao skupštini Antifašističke lige,
Predsjednica Republike Hrvatske pojavila se, a očito nije ni mogla ni htjela prekinuti s tradicijom uspostavljenom u vrijeme dvojice svojih prethodnika, na obilježavanju obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda. Govorila je, kako protokol i nalaže, posljednja. Dakle čula je, ako je slušala, sve prethodne govornike. Ali, kao da ih nije ni slušala, ni čula.
Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi danas, 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Predstavljanje Antifašističke lige Republike Hrvatske u Rijeci Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja 2015., s početkom u 19 sati, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci održat će se predstavljanje Antifašističke lige RH.
“Priveden izgrednik”, “Ostojićev policajac”, “tri mlađahna i revoltirana pripadnika jednog krila Torcide”, “rukopis UDBA-e”, “Labrador 2.0”, “beogradska mafija”, ekskluzivne dojave iz nepotvrđenih izvora i tako dalje i tako bliže u posttraumatskoj igri “predložite počinitelja pa ću vam reći tko ste”. Paralelno pak teku nagađanja o ishodu: je li reprezentacija u predsoblju izbacivanja iz kvalifikacija, hoće […]
(Opaska uredništva: Forum.tm je donio a mi prenosimo, kao i kolege iz Foruma, u cjelosti, govor bivšeg predsjednika Stjepana Mesića s proslave obljetnice rođenja Josipa Broza Tita održane u Kumrovcu u subotu 23. svibnja 2015.). Dragi prijatelji, poštovani gosti iz Hrvatske i susjednih zemalja, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Formalni povod našega okupljanja je […]
(Opaska uredništva: ponavljamo prošlotjedni intervju s Olegom Mandićem zbog velike pažnje koju je izazvao ovaj razgovor s posljednjim muškim zatočenikom nacističkog logora Auschwitz, te zbog toga što je gospodin Mandić predan odgoju mladih za mir što je potrebno naglasiti i staviti kao prioritet i u danima sjećanja na žrtve partizanske odmazde nakon završetka Drugog svjetskog […]
Gotovo dvije godine nakon što je Njemačka napala Poljsku 1939., Drugi svjetski rat dodirnuo je i Kraljevinu Jugoslaviju. Za sukob nisu bile spremne ni političke elite, a ni vojska. Odlučnosti da se učini nešto imali su tek malobrojni, oni koji su željeli mijenjati kraljevski poredak, kojima je neprimjereno zvučala krilatica Vladka Mačeka, šefa HSS-a, da […]
Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.
Kolega Danko Plevnik u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji u povodu 70. godišnjice Pobjede nad fašizmom i Dana Europe piše: ”Ako se Miloševićeva agresija na Hrvatsku podvodi pod fašizam, ne bi li branitelji trebali biti u prvim redovima obilježavanja 70. obljetnice Dana pobjede? Drugi svjetski rat, barem u Hrvatskoj, završit će tek onda kada SDP […]
Ne tako davno činilo se da se o antifašizmu može razgovarati na svaki način lakše i, rekao bih, nekako “prirodnije”. Iz vrlo jednostavnog razloga. U svijetu je, uglavnom, postojao konsenzus o čemu se tu radi, odnosno šta je fašizam, šta je nacizam, šta su u tom kontekstu sile svekolike ljudske dekadencije. Oni koji su se […]
Opatijac Oleg Mandić jedan je od mojih uzora. S majkom i bakom je iz političkih razloga, u znak odmazde zbog antifašističkog djelovanja njegova djeda i oca, završio na najstrašnijem mjestu na kugli zemaljskoj, u nacističkom logoru smrti Auschwitz. Oleg ne prestaje odgajati za mir, za zrelo građanstvo, za pravilno shvaćanje antifašizma. Mladi ga jako vole. […]
Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.
(Opaska uredništva: zbog spriječenosti autora, koji se nalazi u inozemstvu ponavljamo govor koji je predsjednik Josipović održao 2010., na početku mandata, na mjestu toga ustaškog logora smrti Jasenovac). Govor predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., Jasenovac
Najvažnija poruka koja je s jučerašnje komemoracije u Jasenovcu upućena javnosti izostanak je predsjednice Republike s tužne svečanosti ispod Kamenog cvijeta. Obilježavanje sedamdesete obljetnice proboja logoraša iz ustaške tvornice smrti proteklo je bez šefice hrvatske države. Kolinda Grabar Kitarović nije objasnila svoj nedolazak, premda nema važnijeg mjesta, nema ga na cijelom svijetu, gdje je u […]
Otvoreno pismo Predsjednici RH, predsjedniku Vlade RH i predsjedniku Hrvatskog sabora Predstavnici najviših političkih institucija RH, prije svega Predsjednica RH, pozvani su na obilježavanje 70. obljetnice pobjede nad nacizmom koja se održava 9. svibnja u Moskvi. Poziv organizatora je odbijen i Hrvatsku će na tom obilježavanju predstavljati hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji. Pobjeda nad nacizmom […]
Ivo Barić, profesor je pedagogije i donedavni predsjednik Udruge antifašista Raba u dva mandata. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu temom ”Vrednovanje obrazovnih i kulturnih djelatnosti”. Radio je u Osnovnoj školi Rab, najprije u područnoj školi u Loparu. Osnivač je Narodnog sveučilišta i njegov prvi ravnatelj, osnivač Gradske biblioteke, ravnatelj Srednje ugostiteljske škole, voditelj osnovnog obrazovanja, […]
(Opaska uredništva: zbog spriječenosti autora, koji se nalazi u Turskoj gdje mu se upravo dodjeljuje počasni doktorat, a u povodu komemoracije u Jasenovcu, donosimo govor koji je predsjednik Josipović održao 2010., na početku mandata, na mjestu toga ustaškog logora smrti). Govor predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., […]
Premda se u osnovi slažem s uredništvom portala Autograf.hr u ocjeni pisma predsjednika Obiteljske stranke Mate Knezovića, objavio sam u studiji slučaja na mojoj web stranici o (anti)fašizmu u Hrvata i Knezovićevo pismo i odgovor veleposlanika Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, NJ. E. Henrika Ofstada, kao i izvješće s Osnivačke skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske […]
Kada bi se birao najveći Nijemac nakon 1945, Willy Brandt bi bio moralna, Konrad Adenauer nacionalna, Helmut Kohl ujedinjujuća figura, ali najveći je Grass. Posljednji put u europsku je zbilju intervenirao prije manje od dva mjeseca, kada je za Neue Westfälische izjavio da mu se čini kako je Treći svjetski rat već počeo. Ali to […]
Ma, pusti Pilsela, korisna je budala! To sam o sebi čuo nekoliko puta. Naime, da sam ili: a) osoba nesređenoga i/ili nejasnoga identiteta koji luta od svjetonazora do svjetonazora, pa se, kao i neki (pre)obraćenici (Zdravko Tomac je dobar primjer takvoga ponašanja), fanatički distancira od prijašnjega ponašanja da bi pak fanatički branio novoprigrljene stavove;
Poštovane uzvanice i uzvanici na Osnivačku skupštinu AFL, Vaše ekselencije, dragi prijatelji, AFL Republike Hrvatske zamišljena je kao asocijacija nevladinih organizacija i građana koji nisu nužno članovi ni jedne udruge. Interesi i područje djelovanja tih građana i tih udruga općenito su različiti.
“Integrirat ćemo antifašizam u temelje hrvatskog društva, sustavno se suprotstavljati svim manifestacijama nacifašizma te javno zahtijevati da Republika Hrvatska dosljedno primjenjuje ustavne odredbe o pravnoj, demokratskoj, sekularnoj i socijalno osjetljivoj državi uz uvažavanje dostojanstva radnika/ca i ljudskog rada općenito”,
Čitam na nekom od portala kako će hrvatska predsjednica s Pantovčaka deložirati Tita. Usprkos najavama u kampanji, ali i nakon izbora, kako će boraviti u skromnijem, teškim ekonomskim prilikama primjerenijem prostoru, spremno se naša nova predsjednica uselila u Vilu Zagorje, no u prostoru ne želi nikakvo sjećanje na njezinog prvog stanara – druga Tita.
Još se jednom vraćam (moram!) govoru predsjedničkog kandidata Milana Kujundžića održanog prilikom predstavljanja njegova programa u nedjelju 30. studenog u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski. Poslužit ću se člankom Krune Kartusa objavljenog 1. prosinca na tportalu: ”Između fraza Milana Kujundžića na predstavljanju njegova predizbornog programa u nedjelju u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski […]
Na poleđini ekrana mog laptopa jedan je natpis koji ljude obično zbunjuje, čini im se vjerojatno i hvalisava poruka: “This machine kills fascists.” Zar doista mislim da svojim kompjutorom ubijam fašiste? Ne mislim, naravno, odgovorim ja ljubazno. Miroljubiva sam osoba i nemam ni trun želje nikoga ubijati, pa ni fašiste. Da pisanje može oduzeti […]
Dva događaja u srpskoj prestonici u razmaku od samo nekoliko dana pokazala su da se Srbija teško oslobađa starih predrasuda i da je postojeće stanje duha slično onom s početka devedesetih, opterećeno političkim tenzijama i nacionalističkim nabojem. U jednom slučaju radi se o dugoročno usađivanoj mržnji, u drugom o ispoljavanju i veličanju opsesivne ljubavi. U […]
Ne vjerujte novinama u kojima piše da je živopisni projekt pomirbe mrtvih pod živima i živih nad mrtvima, zacrtan u glavi splitskoga gradonačelnika Ive Baldasara, neslavno propao. Jer taj projekt, nažalost, propao nije i teško da će uskoro propasti. Ono što mnogi nazivaju propašću, ustvari je uspjeh Baldasarove pomirbe. I to se sasvim lijepo […]
Kako to da pametni ljudi ovo ne vide? Kako je moguće da netko tako nešto može reći i objaviti? Zar doista misle da smo svi glupani i budale? I tako dalje… Već odavno nema smisla postavljati ovakva pitanja. Previše nam je godina već prošlo u iščuđavanju, zgražanju i osuđivanju, u ocrnjivanju i proklinjanju ili […]
Piše: Nikola Bajto Na internetu se još uvijek mogu pronaći videosnimke iz rata na kojima Marko Skejo, zapovjednik 9. Bojne, kojeg gradonačelnik Ivo Baldasar danas naziva antifašistom, u crnoj ustaškoj uniformi drži vatrene ustaške govore pripadnicima “Rafaela viteza Bobana” postrojenima pod slikom Ante Pavelića. Prvi zapovjednik bojne Jozo Radanović i njegov nasljednik Skejo razgovarali […]
(Nakon prozivanja gradonačelnika Splita Ive Baldasara u zagrebačkim antifašističkim krugovima se proširila vijest da splitski antifašisti nisu iskazali negodovanje zbog postavljanja spomenika neoustaškim formacijama HOS-a njihove 9. bojne ”Rafael vitez Boban”, a što je ”blagoslovio” Baldasar, što je pak izazvalo lavinu reakcija od kojih smo najvažnije prenijeli na ovom portalu. Prof. emeritus dr. sc. […]
Kao prvo, splitski spomenik poginulim pripadnicima Devete bojne HOS-a – što ja nekidan svečano otkriven na platou u Ulici Ruđera Boškovića – besprizorna je povijesna krivotvorina. Nijedan pripadnik Devete bojne, nigdje i nikad, ni u Domovinskom ratu ni poslije, nije nosio amblem s prepoznatljivim pleterom, šahovnicom i natpisom “HOS”, a da na njemu nije […]
POVELJA ANTIFAŠISTIČKE LIGE REPUBLIKE HRVATSKE Više od dva desetljeća svjedoci smo sustavnog poricanja, pa i demoniziranja antifašizma, njegovih tekovina i vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Napori za njegovo reafirmiranje, koji su poduzimani u razdoblju od 2000. do 2010., unatoč uloženoj energiji, donijeli su ograničene učinke. Djelovanja kojima se poriču tekovine i vrijednosti antifašizma suprotna […]
U petak, na Dan pobjede antifašizma, odnosno na Dan Europe, u Splitu je otkriven spomenik za 46 poginulih pripadnika 9. bojne Rafael Vitez Boban HOS-a (kasnije u sastavu IV. brigade a uoči ”Oluje” u sastavu 114. brigade HV-a). Pred postrojenim crncima na čijim se uniformama nalazi ustaški pleter i ustaški poklik ” Za dom, spremni” […]
Sreća što je Darijo Srna odabrao nogomet! Da je, nekim čudom, umjesto lopte zavolio knjigu, pa izabrao pravo i postao, recimo, sudac, hrvatski zatvori bi postojali reda radi, dok bi sudovi izdavali potvrde o emocionalnim poremećajima. U praksi bi to moglo izgledati ovako: dođe gospodin X doma, supruga, gospođa Y, ga zamoli da razgovaraju, […]
Nekoliko je razloga zbog kojih je današnja vlast u Hrvatskoj dužna spašavati novine koje su u većinskome vlasništvu Alberta Faggiana, čovjeka o kojemu, zapravo, ne znamo ništa, osim da je strastveni hobist i entuzijast, kolekcionar umjetnina. Prvo, i najmanje važno: Novi list, Glas Istre i Zadarski list važne su institucije lokalnih i mjesnih tradicija, […]