autograf.hr

Davno sam napisao prve tekstove o odnosu Miroslava Krleže i Bosne i Hercegovine. Zapravo da budem precizniji: kao mladi dramaturg Drame Narodnog Pozorišta Sarajevo za jedan od prvih tekstova na ovu temu inspiriralo me pismo Bele Krleže, kao odgovor na moj poziv velikom Krleži da svojim prisustvom uveliča premijeru ”Golgote” u Kući na Obali. Tada […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teksta). U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih […]

Dođe, nažalost, vrijeme užasa i ozlijedi ljude i zajednice u njihovoj srži. Bosna i Hercegovina se ovih dana bori da shvati što se to uopće dogodilo početkom listopada. U obilnim kišama zbrisani su cijeli zaseoci, cijeli gradići, ceste, pruge, cijele obitelji. Dok se rijeke vraćaju u svoja ustaljena korita, ljudi su još uvijek otrgnuti iz […]

U jednom ogledu o istoriji iz 1961. godine, francuski istoričar i filozof istorije Henri-Irénée Marrou veli da je ”cilj i smisao istorije traganje za istinom za koju se unaprijed zna da je relativna”. Istorijska istina je relativna jer se ne pojavljuje kao konačna i neupitna datost već kao ispričana priča koju, na osnovu subjektivnih posmatranja, […]

Što znači biti uporan, dokazuje i mali primjer Drage Pilsela koji me puno puta već godinama potiče da pišem za Autograf. Napokon sam popustio, iako ne mora u ovom slučaju značiti da ”pametniji popušta”. Pomalo je dopridonijelo popuštanje i moje sjećanje da je Drago nekada radio puno za Bosnu i Hercegovinu pa čak i živio […]

”Glavna karakteristika hrvatskog nacionalizma je ta da njega stvarna, konkretna zemlja Hrvatska uopće ne zanima. Hrvatski se nacionalizam ne uzrujava kad netko gradi u parku prirode. To je nacionalizam koji će potpaliti požar i spaliti hrvatsko tlo”, veli Jurica Pavičić u Jutarnjem listu 17. avgusta ove godine. Ta se tvrdnja može još lakše i češće […]

Usvajanjem nacrta rezolucije o Srebrenici 23. svibnja 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda nedvosmisleno je zbivanja u Srebrenici iz ljeta 1995. okarakterizirala kao genocid i 11. srpnja označila kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Time je na međunarodnom planu istaknuta ideološka osnova rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.), koji je, planski, […]

Osnovne biografske podatke Ivana Markešića smo iznijeli u rubrici Odjeci u In memoriam. Tomu treba dodati, ne samo za one koje će ovo pročitati i odlučiti poći, da je ispraćaj i sahrana Ivana Markešića zakazana za ponedjeljak 11. ožujka u 11:40 na Mirogoju. Kolumnu mu posvećujem jer smo drugovali, niz godina, na različite načine (bio […]

Prošlo je četrdeset godina od održavanja Četrnaestih zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Kao neposredni sudionik ZOI s ove distance mogu odmah ustvrditi: bio je to događaj za nezaborav, događaj stoljeća za Sarajevo, u svakom pogledu. Sarajlije i dan danas žive u neobičnom olimpijskom transu, jer olimpijska bajka u venama je njihovim.

Nedavno sam u tuzlanskom Narodnom pozorištu iz ruku aktualnog direktora, Mirze Ćatibušića, primio najviše priznanje strukovnog, teatarskog karaktera, nagradu ”Radoslav Zoranović” za ”doprinos umjetnosti teatra”.

Prođoše dani rađanja dvije Jugoslavije. Dobar povod da se više nego obično priča o jednoj mrtvoj zemlji, a malo i o nama živima. Neko je odavno srećan što je više nema, neko se profesionalno svađa, neko se i dalje ponosi trobojkom i petokrakom… Najviše je ipak onih koji se bave vlastitim mukama.

Već danima političari – lokalni i nacionalni – ponovo na alarmantan način govore o ”novom udaru” migranata na Hrvatsku, a mediji pronose ”senzacionalne” priče o strahovima stanovništva pred ljudima u pokretu. Pravi problemi, međutim leže u sljedećemu: 1. Centar za migrante ne rješava migracijsku situaciju i ne jamči zaštitu ljudskih prava Vlada planira otvoriti centar […]

Šta se može reći o ubojitom nasilju nad ženama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u ostalim dijelovima temperamentne regije kojoj pripadamo, gdje šaka i metak lete brže od svjetlosti? Svašta se još može reći, nema tome kraja, jer se na dnevnoj osnovi redaju događaji u kojima neke žene ubiju, a neke ”samo” prebiju skoro, […]

Mislim da nema države u Evropi kao što je Bosna i Hercegovina sa šest potpuno nezavisnih akademija nauka i umjetnosti. Postojanje toliko akademija, četiri sarajevske te jedna banjalučka i mostarska, govori nam da su našu posljednju oazu razuma i pameti uspjeli presušiti prljave ruke politike i frustriranost mediokriteta.

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini, mons. Tomo Vukšić, u povodu obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici uputio je 10. srpnja svoju poruku sućuti koju i ovdje dajem u cijelosti.

(Opaska uredništva: Prenosimo besedu koju je patrijarh srpski Porfirije kazao u subotu 1. srpnja na groblju u Bratuncu kada je služio parastos za sve stradale Srbe Srednjeg Podrinja i Birča). Vaše preosveštenstvo, časna braćo arhijereji, poštovani gospodine predsjedniče, Vaša Ekselencijo veleposlaniče Ruske Federacije i svi po redu i rangu, dragi gosti, braćo i sestre. Naravno, […]

Od svih jugoslavenskih zemalja kao šampioni dominacije istorije nad sadašnjošću, kao i prevlasti strasti nad razumom izdvajaju se Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Poslije parlamentarnih izbora od 11. juna ove godine u Crnoj Gori, međutim, teoretski se otvara mogućnost da Bosna i Hercegovina ostane iracionalni usamljenik zaglavljen u prošlosti.

Aleksandar Trifunović pristojan je građanin. Jedan od sve malobrojnijih koji ima svijest ne samo o etničkim i vjerskim razlikama među građanima svoje zemlje, nego i o tome da nije dopustivo u moralnom ili u bilo kojem drugom smislu hijerarhizirati njezine narode.

Povodom Međunarodnog dana žena i priznanja za njihov međureligijski dobrotvorni rad u Livnu i okolici, za Vatikanski radio i Vatican News govore redovnica Blanka Jeličić i mualima Šejla Mujić Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini je redovnicu s. Blanku Jeličić i mualimu gospođu Šejlu Mujić, obje iz Livna, proglasilo ženama mjeseca veljače 2023. […]

Grad Sarajevo ne bi bio ono što jeste danas na zemljopisnoj i mapi duhovnosti da pod kapom nebeskom nisu egzistirala dva dobra i plemenita zadužbinara, odnosno ktitora. Gazi Husrev beg u šesnaestom, Adil beg Zulfikarpašić u dvadesetom stoljeću svojim su ktitorstvom i donacijama učinili grad podno Trebevića mjestom ugodnog življenja i za Sarajlije i za […]

Nevjerojatno me fasciniraju i vežu uz svoju atraktivnost stari bosanski i hercegovački gradovi poput Počitelja, Tešnja, Cazina, Gradačca… Svaki je od njih u mom emotivnom struništu ostavio dubokoga traga.

Meni je Bosna & Hercegovina oduvik bila, rekli bi oni: pravo lijepa. Na stranu brda, doline, planine, šume, jezera i rijeke, ali ljudi, e ti i takvi ljudi su mi uvik bili po guštu. Njihovu podjelu na raju i papke, i nepismeni može razumit. A raje, raje ka u priči. Di koji papak.

Povijest je tako ”htjela” ili tako se to namjestilo… Dva, ne samo za povijest bosanskohercegovačkog nogometa i sporta uopće, važna nogometna kolektiva osnovana su tačno prije stotinu godina. FK Velež i FK Željezničar izrasli su tokom stoljeća egzistiranja u nogometne kolose koji su i u negdanjoj Jugoslaviji i u današnjoj Bosni i Hercegovini postali nezaobilaznim […]

Tokom zatvaranja Festivala jugoslovenskog teatra u Sarajevu, aprila 1989. godine, ponosan što su prisutni glumački velikani u njemu prepoznali velikog jugoslavenskog glumca, Ljuba Tadić je kazao: ”Ja jesam Srbin po rođenju, ali ne i po zanimanju…”.

I ove godine, bivšu prijestolnicu kulture, pohodio je No Borders Orchestra, koji vodi dirigent Premil Petrović. Sjajan ansambl profesionalnih, mladih glazbenika, spreman na svaku vrstu umjetničkog izazova, ove je godine izveo program pod naslovom ”Prihvaćanje ranjivosti / Embracing Vulnerability”, što je ujedno i moto pod kojim je krenula čitava turneja s nastupima u Podgorici, Sarajevu, […]

Može se reći da Hrvatska ulazi u ovaj drugi semestar 2022. godine u strmom usponu što će reći s punim vjetrom u leđa, što se tiče Europske unije.

Jedina politički i moralno-logična odluka koju je moglo donijeti Europsko vijeće na svom zasjedanju od 23. lipnja 2022. bila je da dodijeli Ukrajini status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Svima je jasno da je to politička, što znači oportunistička odluka, a ne odluka u skladu s načelima na kojima je Europska unija izgrađena.

Prošlo je dvije decenije od početaka djelovanja Nevladine organizacije ”Gariwo” u Bosni i Hercegovini. Može se sa sigurnošću tvrditi da je ova nevladina udruga bila jedna od najuspješnijih u regionalnim, pa i europskim razmjerama, kada je u pitanju broj, veličina i ukupan zamah raznovrsnih aktivnosti u promicanju čovjekoljubnih djelatnosti iznimno širokoga spektra.

Kaže mi jedan prijatelj, k tomu i dobar novinar, k tomu i dobar poznavatelj srpskog pravoslavlja da me novinar K. Z. jako napao, među inim razlozima, jer sam ”Porfirijev podrepaš”. Hoću li to komentirati, kao i mnoge druge uvrede i podlosti? Ne, neću. Kao što se neću odviše osvrnuti na ponovljene optužbe I. V. na […]

Već smo više puta kritizirali Europsku uniju na ovim stranicama, ali smo istovremeno pozvali EU – čiji smo članovi, i mi građani kao državljani Hrvatske od 2013., da pokrene akciju za prekid ruske agresije i rata u Ukrajini.

Nije netačno reći da smo kao nacija, skoro pa bez prihvaćenih nacionalnosti, prilično kreativni. Ako izuzmemo komšije Srbe, sa suprotne strane Dunava, kao i nikad prežaljenu teritoriju Bosne i Hercegovine, čini se da smo mi treći po maštovitosti koja nam pada na pamet i koju, bez susramlja, aktivno prosipamo gde nam je volja u javnom […]

Teško je u istoriji čovječanstva naći strašniji, suroviji i nepotrebniji rat koji se mogao tako lako izbjeći, kao što je trenutni rusko-ukrajinski krvavi razvod. Teško je, takođe, pronaći rat gdje je za njegovo izbijanje presudniji bio strani faktor nego bilateralni nesporazumi.

Povodom tridesete godišnjice početka opsade Sarajeva razmišljamo o svojoj odgovornosti za potporu izgradnji mira u Bosni i Hercegovini i šaljemo apel javnosti i političkim akterima Republike Hrvatske.

Prije trideset godina, 29. februara i 1. marta, u subotu i nedjelju, održan je referendum o neovisnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. Tadašnja novorođenčad danas imaju trideset godina, vjerovatno se ne sjećaju rata, formirali su svoje obitelji i stabilizirali živote. Stasala je cijela jedna generacija, nalazi se u najproduktivnijim godinama, stekli zvanja i ostvarili karijere.

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Ima zemalja koje srljaju iz krize u krizu. Neke zemlje pokušavaju krizu pretvoriti u podsticaj i snagu da je prevaziđu. Najgore su one zemlje koje jednu krizu potpuno bezbrižno i bezidejno koriste kao upaljač za sljedeću krizu. Političke krize u Bosni i Hercegovini izbijaju vrlo često, mada bi tačnije bilo kazati da mi zapravo živimo […]

Po onom što znamo na osnovu one jedine njezine fotografije, šestogodišnja djevojčica Madina Husini bila je vrlo lijepa i šarmantna. Bila je ljepša nego što smo mi ovdašnji, jer je bila drukčija. Ljepota je uvijek drukčija od onoga što je obično. I kao takva, drukčija, ljepota pozitivno djeluje na zajednicu. Od Madinine nam je ljepote, […]

Profesor Žarko Puhovski je krajem jula ove godine, u razgovoru za bosanskohercegovačke medije, izgovorio jednu neugodnu rečenicu, nalik na preciznu liječničku dijagnozu, kojom je dao slikovit i upozoravajući opis Bosne i Hercegovine i stanja duha u njoj: ”Bosna i Hercegovina se nažalost ponaša nepunoljetno kao cjelina”.

Ne postoje zločinački i genocidni narodi ili religije. Postoje samo zločinačke politike i skupine koje zlorabe narodna i/ili religijska imena, kao pokriće za vlastitu nečovječnost. Zrelost nekog društva očituje se, među ostalim, u sposobnosti da takve politike i skupine imenuje, označi, od njih se distancira i kazni ih. To je bolan put društvene katarze, koji […]

Rijetki veliki ljudi malim gestima čovječnosti znali su snažno obilježiti istoriju, a brojni mali ljudi čiji tragovi smrde velikim nečovještvom neprestano zatamnjuju stranice povijesti. Tridesetak sekundi klečanja Willyja Brandta u Poljskoj, 7. decembra 1970. godine, ispred spomenika jevrejskim žrtvama varšavskog geta, zamijenilo je skoro trideset godina rada na pomirenju između Nijemaca i Poljaka.

U priči o kuhanoj žabi koja nije svjesna šta joj se dešava došli smo do pred sami kraj. Ona misli da je sve ok, nesvjesna da joj je još samo koji tren do kraja. Eto na to liči ludilo kojem smo se približili i na koje smo se navikli preuzimajući ga kao normalu. Pa i […]

Nakon što je kao pravomoćno osuđena osoba u više navrata prelazio državnu granicu, odlazio u arapske zemlje, tamo sređivao svoje poslove, obavljao tko zna kakve transakcije, zatim se vraćao u zemlju, pa opet odlazio i opet se vraćao, tako da ga nitko nikad nije zaustavio, Zoran Mamić manirom je rutiniranog kriminalca konačno napustio Hrvatsku, konačno […]

Selvedin Avdić, književnik i novinar: Prometej slavi desetogodišnjicu postojanja u najteže vrijeme za opstanak medija u Bosni i Hercegovini. U ratu se pokazalo da granate ne mogu razoriti redakcije niti ih mogu oslabiti nedostatak struje, vode i hrane. Čak i u takvim, najtežim uslovima rada, napisani su neki od najboljih novinarskih tekstova u istoriji ovdašnjeg […]

Jedva čekam kad će završiti rat u Bosni i Hercegovini i kad će novi ljudi početi vraćati potamnjelo dostojanstvo i čast ove države.

Minulih dana u moru očajničkih reakcija po medijima na sve ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini, tiho i nezapaženo prošao je na jednom portalu komentar anonimnog autora.

(Opaska uredništva: Prenosimo razgovor koji je fra Ivan Tučić vodio s nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije i administratorom Dubrovačke biskupije Matom Uzinićem za portal Polis.ba).

Maja 1993. godine bili smo prezauzeti nekim vlastitim nevoljama pa nam je promaklo da je ključnim izmjenama ustava završena trodecenijska separatistička kriza u Belgiji i da se izbjeglo odcjepljenje Flandrije. Kraljevina je tada postala federalna država, sastavljena od tri jezične zajednice (holandska, francuska i njemačka), odnosno tri autonomne regije (Flandrija, Valonija i Brisel) s određenim […]

Ne bijaše to tako davno, 11. prosinca 2020., kada je predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, u intervjuu HRT-u, u svom uobičajeno robusnom i – kad je Bosna i Hercegovina u pitanju – u najmanju ruku omalovažavajućem stilu ustvrdio da je njoj i njezinim građanima – kad je o unutarnjem ustavnom uređenju riječ – potrebno ”prvo […]

Obljetnica Daytonskog sporazuma povod je za razmišljanje o globalnom kaosu u koji srlja ovaj svijet. Prošlo je 25 godina od potpisivanja de facto mirovnog sporazuma – primirja – kojim je prekinut rat, ali u međuvremenu potpisnici tog sporazuma i njegovi sponzori nisu ništa poduzeli – ili, bolje reći, poduzeli su premalo toga da bi se Bosna […]

IZJAVA U POVODU 25. GODIŠNJICE POTPISIVANJA DAYTONSKOG SPORAZUMA Ocjenjujemo da je Daytonski sporazum, dogovoren krajem 1995. godine, poslije akcije prije svega SAD-a i nekih država EU-a, značio okončanje tri i pol godišnjeg rata u BiH. To je njegova historijska vrijednost. Međutim, tu je i pouka – da je slična odlučnost Međunarodne zajednice pokazana tri i […]

Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od […]

Gotovo svi problemi s kojima se danas u političkom i društvenom životu susreće država Bosna i Hercegovina proizlaze iz ustavnih rješenja Daytonskoga sporazuma kojim je, između ostalog, ukinuta Republika Bosna i Hercegovina i stvorena država Bosna i Hercegovina triju konstitutivnih naroda nastanjenih u dvama entitetima: Federaciji BiH i Republici Srpskoj, i u kasnije nadodanom Distriktu […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo veliki intervju koji je blakopokojni patrijarh srpski Irinej dao Dragi Pilselu za Božić 2017. jer je to sada opet potrebno čitati i jer iz toga intervjua stječemo prilično dobru sliku o ovom značajnom čovjeku i istinskom kršćaninu koji ostavlja zajednicu pravoslavnih u velikoj tuzi). Intervju s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejem, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora). Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara […]

Prošlog je tjedna objavljeno otvoreno pismo hrvatskog ministra vanjskih poslova, dr. Gordana Grlić Radmana, dr. Thomasu Bellutu, direktoru ZDF-a, Drugog programa njemačke televizije kao i dr. Peteru Freyu, glavnom uredniku toga istoga ZDF-a. U tom pismu, na gotovo deset stranica, artikuliranog u 11 točaka, naš ministar reagira na dokumentarnu seriju ”Balkan u plamenu: Jugoslavija – […]

U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih plemena. Nestao je jedan od bisera baroknog graditeljstva.

Imajući u vidu količinu brutalnog nasilja koje je pratilo prethodna dva pokušaja organiziranja bilo kakvog queer okupljanja u Sarajevu, ali i standardni arsenal prijetnji, pritisaka, ucjena, moraliziranja i histerije, koja se ukazala u javnom prostoru u travnju, nakon što je najavljeno i datumski utvrđeno održavanje prve povorke ponosa u tom gradu, postojala je realna bojazan […]

Pod senzacionalističkom naslovom ”Čak 150.000 turista u sezoni zatraži pomoć u bolnicama: Često su bezobrazni, nećete vjerovati koje su nacije najgore i ne žele platiti ni lipe pa ih policija hvata” – Slobodna Dalmacija ovih dana objavljuje ”crnu stranu turizma”.

Predsjednica Hrvatske najavila je stranu invaziju na Europu, pa prema tome i na Hrvatsku, ako Afganistan padne – zbog toga što bi se Hrvatska mogla povući iz Afganistana i tako otvoriti vrata za – ”sedam milijuna ljudi koji će krenuti prema Europi”.

Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara u javnosti, iz svakog tweeta i Facebook objave, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora). Naši političari obožavaju one teme koje skreću pozornost s realnih, životnih problema hrvatskih građana na konjunkturne, popularne i od javnih medija poticane diskurse koji šire optimizam i uvjeravaju nas da mi sve možemo ako to hoćemo.

Bosna i Hercegovina se od Daytonskog sporazuma nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Nakon općih izbora koji su održani prije devet mjeseci još se nije formirala izvršna vlast na državnoj i federalnoj razini. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlantskim integracijama.

Izbor hrvatske ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe nedvojbeni je uspjeh za Hrvatsku, a i za nju samu. Njen izbor predstavlja, po svim diplomatskim kriterijima, uspjeh za zemlju koja ju je kandidirala. Utoliko više što Hrvatska ne kotira kao zemlja visokih demokratskih načela i njihove implementacije.

Naši političari obožavaju one teme koje skreću pozornost s realnih, životnih problema hrvatskih građana na konjunkturne, popularne i od javnih medija poticane diskurse koji šire optimizam i uvjeravaju nas da mi sve možemo ako to hoćemo.

DEMOKRATSKOJ JAVNOSTI I SABORU REPUBLIKE HRVATSKE POVODOM DEKLARACIJE HRVATSKOG SABORA O POLOŽAJU HRVATSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI

U redovitom ceremonijalnom intervjuu za Večernji list – a jedino takve ministri u ovoj zemlji i daju – Nina Obuljen Koržinek rekla je, govoreći o medijskom zakonodavstvu, jednu važnu stvar, koja je zatim završila, istina kvrgavo interpretirana, i na naslovnoj stranici: “sloboda mišljenja i govora je sloboda osobe s imenom i prezimenom”.

Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.

Bosna i Hercegovina je lakmus papir za detektiranje stanja na području zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Europe. U svojem pokušaju bijega od Balkana, kojemu pripada geopolitički, a sve više i političkom kulturom, Hrvatska se na njemu sve dublje sidri.

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

(Opaska uredništva: prof. Ivo Komšić nam je poslao reagiranje na tekst prof. Mirjane Kasapović u tjedniku Globus kojim je žestoko napala izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Objavljujemo ga, zajedno s prepiskom prof. Komšića i glavnog urednika Globusa, jer se prof. Komšić nalazi u nezavidnom položaju, on kaže i oklevetan, te zato jer cijenimo da […]

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je […]

Godina je, mislim, bila 1997. ili 1998. kada je Bosna i Hercegovina ostvarila najveći gospodarski rast na svijetu. Daleko ispred Japana i Singapura, Njemačku, Kanadu, Brazil i slične zemlje Bosanci su ostavili daleko iza sebe, i samo im je nebo bilo granica. Tako su govorili statistički dijagrami.

Na pomolu je, vidimo, diplomatski mrak u balkanskoj krčmi. Započelo je dramatičnom vijesti da je haški ratni zločinac Vojislav Šešelj demonstrativno izgazio hrvatski barjak u skupštini Srbije. Hrvatska delegacija na čelu s Gordanom Jandrokovićem to nije vidjela, ali je čula, pa je naprasno odlučila prekinuti posjet Srbiji i vratiti se, neispunjena posla, u domovinu.

Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.

Postoji tih par ordinarnih stvari koje bi trebalo promijeniti i bili bismo sasvim pristojna zemlja. Čak nije ni mnogo. Stane u jedan tekst, šalabahter za vladajuće, članstvo i sljedbu. Od njih ima smisla početi jer su na vlasti. Živi se po njihovim pravilima. Ali ne bi bilo loše da uhvate par detalja prije nego izađu […]

Ili kako je bravar zabravio granice, a nasljednici s doktorskim titulama ne mogu naći ključ Nastavnik zemljopisa u Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” u Požegi bio je odličan i promućuran pedagog. Drug Miljević, kako smo ga zvali, nastojao je nama nemirnim pubertetlijama drmajućih hormona utuviti u glavu znanja specifičnim metodama. 

Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović predložio je sinoč da Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina osnuju fond za obeštećenje žrtava ratnih zločina.

Dok se premijer Andrej Plenković u Americi susreće s Donaldom Trumpom i drži govor na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović priprema se za put u Moskvu u prvi službeni posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

Svjetski etos u učionicama – sadržaj za učenje, odrastanje i življenje Čovječanstvo je u posljednjih stotinu godina napredovalo koracima ”u čizmama od sedam milja” na svim poljima, a pogotovo na polju nauke i tehnologije. Svijet u kome živimo gotovo u potpunosti je postao globalan. S jedne strane je to jako dobro, ali ima i onu […]

Priručnik se definira kao ”knjiga koja sadrži praktične obavijesti i upute o nekoj struci ili znanju“. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića za pojam ”etos” donosi značenja: moral, ćudoređe, karakter, običaj (usp. etika).

Intervju s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejem, bio je jedan od zahtjevnijih poslova protekloga vremena i, najiskrenije, pribojavao sam se da mu neka izuzetno provokativna pitanja neće prijati. Moram stoga pohvaliti gospodina patrijarha i njegove suradnike koji su pristali na intervju koji je sve osim protokolarno čavrljanje. Razumijet će čitatelji da nismo odmah mogli […]

Već sam nekoliko puta u javnosti rekao da svaka zemlja-članica, prema sadašnjim pravilima, može – s razlogom ili čak i bez ikakva razloga – blokirati, privremeno ili trajno, ulazak svake zemlje-kandidatkinje u Europsku uniju.

Recep Tayyip Erdoğan pripada u političare koji jednostavno i razumljivo kažu što im je na duši – pa je tako ovih dana jasno rekao da su mu na duši nekadašnje turske granice, iz doba Osmanskog Carstva: danas Mosul, sutra tko zna, možda i Solin, gdje je dugo bila ukopana sultanova kći.

(Opaska uredništva: Govor Drage Pilsela održan 23.10.2016. na komemoraciji nestalim hrvatskim vojnicima stradalima prije 25 godina, među kojima je i Dragin brat Branko Pilsel, u Doli, općina Dubrovačko primorje). Poštovani prijatelji, želim se u ime obitelji nestalih vojnika kojima danas odajemo počast zahvaliti u prvome redu gospodinu Nikoli Knežiću, načelniku Općine Dubrovačko primorje, njegovim suradnicima, […]

Ono što se dogodilo prošli tjedan ovdje u Stocu posljedica je višegodišnje politike u BiH, gdje su Hrvati bili diskriminirani, odnosno bili su konstitutivan narod, ali samo na papiru – rekao je Božo Petrov, potpredsjednik opozvane Vlade i kandidat za budućeg predsjednika Sabora tijekom boravka u susjednoj državi.

Europski parlament objavio je 14 studija različitih analitičkih centara i grupa (think thank) koje se tiču migrantske krize. To su promišljene, dobro argumentirane i sveobuhvatne studije. Iako se razlikuju prema osnovnoj političkoj orijentaciji, u mnogome upućuju na slične zaključke. (Vidjeti ovdje).

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Završni govor pape Ivana Pavla II. 

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Govor Pape Ivana Pavla II. na misi beatifikacije

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banjoj Luci, 22.06.2003.). Riječ pape Ivana Pavla II. u Međunarodnoj zračnoj luci Mahovljani u Banjoj Luci

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari – naročito zbog toga kako je organiziran i što je sadržavao – bio problematičan na više razina.

U knjigu je uvršten izbor iz tekstova koje je autor prethodno objavljivao na svojoj internetskoj stranici www.ivanlovrenovic.com i na drugim internetskim adresama (među kojima su jergovic.com i autograf.hr), te u nekim tiskanim publikacijama.

Na nedavno završenom Berlinskom filmskom festivalu Danis Tanović je i svojim najnovijim filmom ”Smrt u Sarajevu” oduševio međunarodni žiri na čelu s glumicom Meryl Streep te je opet nagrađen ”Srebrnim medvjedom”. ”Smrt u Sarajevu” prvi je film koji je Tanović snimio u Sarajevu, što je – kako nam je priznao – za njega bilo vrlo […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12.i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom opsade […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i. 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Svjedočenje života mlade osobe: Nadežda Mojsilović

Obrazloženja članova žirija Nagrade Mirko Kovač pročitana u Kazalištu Gandusio u Rovinju 3. listopada Dragan Markovina: “Između crvenog i crnog, Split i Mostar u kulturi sjećanja” Dragan Markovina dobija Nagradu Mirko Kovač za knjigu koju je naslovio “Između crvenog i crnog”, a u podnaslovu upućuje kako je u njoj riječ o Splitu i Mostaru u kulturi […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Svjedočenje života mlade osobe: Darko Majstorović

Nakon prekjučerašnjeg EU summita o izbjegličkoj krizi jasno je da je EU usvojila kratkovidnu i restriktivnu strategiju obrane i zaštite vanjskih granica koje su dovoljno daleko od srca Europe – onu između Grčke i Turske.

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Govor pape Franje na ekumenskom i međureligijskom susretu

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav episkopa Grigorija papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav reisu-l-uleme Kavazovića papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav kardinala Puljića papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu Tijekom ekumenskog i međureligijskog susreta u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu, 6. lipnja 2015., nadbiskup […]

Govor Edina Šarčevića na godišnjicu smrti fra Luke Markešića na komemorativnom skupu kojega je 7. kolovoza 2015. u Sarajevu organiziralo Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine. Edin Šarčević je profesor prava u Leipzigu (Njemačka) i direktor Centra za javno pravo (Sarajevo).

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Predani govor pape Franje na susretu sa duhovnim zvanjima u sarajevskoj prvostolnici Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, 6. lipnja 2015., susret pape Franje sa svećenicima, redovnicima […]

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Hrvatsko-slovenski odnosi ulaze u još jednu od svojih “najgorih” faza, kakvih je dosad bilo mnogo, i ni iz jedne nisu uspjeli izaći. Prvo je Slovenija svojim referendumom o nezavisnosti (u prosincu 1990.) praktički napustila ideju o konfederaciji (koju je Hrvatska tada još zagovarala) i Hrvatsku time natjerala da također organizira referendum (u svibnju 1991.), a […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav kardinala Puljića papi Franji na susretu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav i zahvala kardinala Puljića papi Franji na kraju mise

Ako je još tkogod dvojio o tome što su značenje i smisao posjete pape Franje Sarajevu – unatoč jasnom očitovanju njegova pastoralna poslanja u posljednje dvije godine pontifikata – to više ne bi trebao činiti čuvši Papinu propovijed izgovorenu za slavljenja svete mise na stadionu Koševo u Sarajevu. On je došao svima, „svim muškarcima i […]

Dragi Papa Franjo, duboko smo ohrabreni Vašom skorašnjom posjetom našoj državi. U njenoj najavi je naznačeno da dolazite da potaknete njegovanje dobra i pomognete konsolidaciji bratstva i mira, i zbog toga smo bili slobodni da Vam se obratimo.

Danas, prvih dana ožujka 2015. ime Selvedina Beganovića u Hrvatskoj savršeno je nepoznato. Ako bismo po zvuku, a zvuk imena najprije govori o vladajućim predrasudama u nekoj zajednici, Selvedin Beganović mogao bi nam biti epizodist iz novinske crne kronike, novinar balkanske Al Jazeere, perspektivni centarfor kadeta Bayer Leverkusena ili – što bi nam, vjerojatno, prvo […]

S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima rigidnih ideologija kolektivizma, potpuno i pogubno suprotnih elementarnim načelima slobode…”.   Dogodio […]

Odgovor na izjave Dr. Marka Attile Hoarea, pismo nekoliko bošnjačkih udruga i neke novinske tekstove objavljene povodom prikaza knjige Davida Gibbsa: ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”   Moj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”, kojeg je objavio politološki časopis ”Politička misao” u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih […]

Strože uzevši, od prvoga dana ”pobjede parlamentarne demokracije”, u novembru 1990., politički interesi i aspiracije u Bosni i Hercegovini nikada nisu bivali artikulirani i u pregovorima s kontrahentima nuđeni u razumnim oblicima, usmjerenim prema općoj koristi i postizanju stabilnog političkog rješenja, već uvijek kao izraz zakrinkanih želja o ”konačnom” ostvarenju partikularnih nacionalnih snova. Mutni su […]

Vatikanska informativna služba javila je da je papa Franjo u petak 22. studenoga u vatikanskoj apostolskoj palači primio u audijenciju predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevandu, koji se nakon toga susreo s državnim tajnikom mons. Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem.   Tiskovni ured Svete Stolice izvještava da […]