autograf.hr

(Opaska uredništva:  Nakon 200 objavljenih kolumni ”Imam pravo”, kolega Ivica Grčar donosi odlukui o prestanku objavljivanja u tjednom ritmu na Autografu. Od sada će se javljati po potrebi, barem jednom mjesečno. Mi i dalje upućujemo čitatelje da se s konkretnim poteškoćama u ostvarivanju svojih prava jave Ivici Grčaru, našem ”pučkom pravobranitelju”, čiji doprinos portalu Autograf […]

Skupina režimskih novinara okupljenih uz vodstvo Hrvatskog novinarskog društva podnijela je Plenkovićevoj vladi 8 zahtjeva u kojima se traži više novinarske slobode i zabrana cenzure, premda je cenzura odranije Ustavom zabranjena. Organiziran je i ”operetni” novinarski prosvjed.

Zatalasalo se malo zbog više od tisuću sudskih tužbi protiv novinara i medija te raznih drugih oblika cenzure.

Kao navodno slobodnom novinaru (i vjerojatno najstarijem registriranom freelanceru u Hrvatskoj) dostavljeno mi je rješenje Dražena Bošnjakovića, ministra pravosuđa, o odbijanju prigovora ”zbog neodlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama”.

Javilo mi se nekoliko čitatelja (podaci poznati redakciji) sa svojim doživljajima suđenja Jasne Zoretić Rendulić iz Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.

Objavi li se da se u akademskoj zajednici razmatra mogući etički prekršaj zbog sumnje u plagiranje, Vlada, sudstvo i većina dužnosnika zdušno uvjeravaju javnost da toga nema, osobito ne ako su za plagiranje osumnjičene utjecajne osobe, ministri, ”najviši hrvatski sudac”, politički istaknuti prorektor Sveučilišta, itd.

U prošlotjednoj kolumni analizirali smo nepravomoćnu presudu sutkinje Ivanke Birkić Šarić iz Općinskog građanskog suda u Zagrebu (poslovni broj: 31 – Pn – 3422/17 – 33 od 11. siječnja 2019. godine).

Prošli tjedan me zvao urednik, kolega Pilsel, da me upozori da je naslov teksta o hrvatskom sudstvu možda utuživ. No, nakon našeg razgovora taj tekst je ipak objavljen, ali pod naslovom: ”Ako kupleraju krene loše, treba mijenjati kurve, a ne plahte”.

Županijskom sudu u Rijeci, koji ima dva glasnogovornika (suci Zoran Sršen i Duško Abramović), postavio sam novinarsko pitanje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i do danas mi nisu odgovorili.

U Novoj 2019. godini, svjestan uzaludnosti, javnosti u Hrvatskoj želim obaviještenost bolju od dosadašnje u sada već protekloj 2018. godini.

U Glavnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu nedostaju isprave na osnovu kojih su dopušteni upisi privatnog vlasništva na zgradi Novinarskog doma na Rooseveltovom trgu u središtu Zagreba.

Ovih dana javnost je mogla pratiti kako režimski mediji i režimsko novinarstvo uslužno ”servisiraju” suce i sudačke dužnosnike kompromitiranog hrvatskoga sudišta da bi se u javnosti umanjile ”štete” od pravosudnih afera.

Nenaviknuti na novinare koji na ”mjestima događaja” istražuju i analiziraju trošenje poreznog novca u tzv. ”institucijama sistema” u Centru za socijalnu skrb u Zagrebu su organizirali sprečavanje informacija na ovaj način: terenskim socijalnim radnicima zabranili razgovarati (!?) s novinarima, a ”jedina ovlaštena” za medije govoriti je ravnateljica tog socijalnog centra, gospođa dipl. pravnica Tatjana Brozić […]

Unatoč svim pritiscima političkih i osobito sudskih vlasti Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tajnim glasanjem odlučilo je u srijedu, 21. studenog 2018. godine, većinom glasova da će posebno povjerenstvo ocijeniti i utvrditi je li prof. dr. sc. Ante Čović, protivno posebnom Pravilniku i propisima o znanstvenoobrazovnim djelatnostima,

(Opaska uredništva: Portal Autograf upućuje poziv čitateljima i pratiteljima velikih napora našeg kolumniste Ivice Grčara da dođete na promociju knjige ”Državom i pravom protiv akademske čestitosti (u navođenju izvora korištenih u znanstvenim radovima)”, koju je priredio kolega Grčar, danas,  utorak 20. studenog u 19:30 sati, u Knjižnjici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb).

(Opaska uredništva: Portal Autograf upućuje poziv čitateljima i pratiteljima velikih napora našeg kolumniste Ivice Grčara da dođete na promociju knjige ”Državom i pravom protiv akademske čestitosti (u navođenju izvora korištenih u znanstvenim radovima)”, koju je priredio kolega Grčar, idući utorak 20. studenog u 19:30 sati u Knjižnjici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb).

U utorak 30. listopada 2018. godine doprla je do mene informacija da je navodno Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, u maniri Andreja Plenkovića ili nekog drugog HDZ/SDP-ovskog aparatčika, ”javio da je sastanak Izvršnog odbora HND-a s odvjetnicima zakazan za 17 sati u Novinarskom domu zatvoren za javnost”.

Presuda kojom Hrvatsko novinarsko društvo mora platiti 350 tisuća eura, a zbog čega su protivno Statutu zatražene ponude dvije banke za hipotekarne kredite na Novinarski dom, pokušava se osporiti samo u revizijskom postupku, a ne i ostalim pravnim sredstvima, primjerice predlaganjem obnove parničnog postupka zbog propusta u stečajnom postupku iz kojega je proizašla spomenuta parnična […]

Čitam tako iz zapisnika da je na 16. sjednici Izvršnoga odbora Hrvatskog novinarskog društva u utorak, 2. listopada u 16 sati izviješteno ”da HND hitno treba izabrati prostor (Novinarskog doma) koji će se staviti pod hipoteku za kredit za obje banke” (u ostalim dokumentima spominju se Hrvatska poštanska banka i Sber banka).

Čitateljica (podaci poznati redakciji) je zamolila za pomoć u ”senzibiliziranju javnosti za molbu za hrvatsko državljanstvo” koju je podnio njezin nećak.

Često je u svojim mandatima predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić znao reći: ”Treba pričekati da zažive vladavina prava i pravna država”. A koliko dugo to treba čekati?

U donošenju presude/rješenja Županijskog suda u Zagrebu u korist ZABA-e, a contrario presudi Visokog trgovačkog suda u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava članova udruge Franak, sudjelovala je Tihana Marija Miladin, a sporno je da li je ona u tom trenutku bila imenovana sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu.

Objavljivanjem presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu (23. Gž-1224/2015-19 datirane 3. srpnja 2018.) još jednom je pozornost javnosti usmjerena na nekompetentne, moguće i koruptivne sudske odluke hrvatskoga sudišta u aferi s kreditima sa valutnim klauzulama u CHF u ZABA-i, PBZ-u, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitskoj i Sber banci.

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izreklo je mišljenje da je prof. dr. sc. Ante Čović, prorektor Sveučilišta u Zagrebu, opetovano kršio Etički kodeks Sveučilišta dok je bio na Filozofskom fakultetu i stoga Filozofskom fakultetu preporučilo razmatranje stegovne odgovornosti.

Zapliće se sve više afera sa spornim izborima i imenovanjima sudaca mimo bodovne ljestvice prema službenim mjerilima rezultata rada. Čini se da je upitna odluka Ustavnog suda o poništenja dva imenovanja samo pridonijela sudačkom nezadovoljstvu.

Prije tri godine (18. lipnja 2015.) objavio sam na Autografu tekst pod naslovom ‘‘Bankarska udba”.

Čitatelj (podaci poznati redakciji) dostavio je zapisnik s pripremnog ročišta kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu (Posl. broj 142 Povrv-3175/16-5).

”Daruj” uplaćene doprinose u 2. stup obveznog mirovinskog osiguranja ako ne želiš mirovinu umanjenu za 27 posto! Usporedno Ministarstvo financija godišnje provede oko 4 tisuće nepravilnih ovrha i godinama odugovlači povrat novca radi obustavljenih ovrha.

Strah od bankrota imućne čini sve bezobzirnijima prema manje bogatim suinvestitorima i sugrađanima. Nasilni su vlasnici nekad najpoznatijih shopping centara slično kao i vlasnici zgrada u središtu grada prema manjim suvlasnicima (”Velike ribe gutaju manje”).

Nazvala je čitateljica (podaci poznati redakciji) i rekla da je po ovoj vrućini već zaboravila kako je to jesti nepokvarenu hranu. Kaže ima hladnjak, ali ga ne može koristiti jer joj je već četiri mjeseca isključena struja (električna energija).

Čitatelj Željko Matijević iz Karlovca predložio mi je da kao novinar pratim 40. sjednicu Mandatno imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora održanu 11. srpnja 2018. godine.

Republika Hrvatska nakon 10. siječnja 2015. godine mora, prema Uredbi EU br. 1215/2012, kao članica Europske unije građanima ostalih zemalja Europske unije priznati prava koja svojim građanima krši.

(Opaska uredništva: Vode se rasprave o tome što Vlada može poduzeti da se pomogne blokiranima. Otprilike prije godinu dana smo objavili što Vlada mora poduzeti da se prestane diskriminirati građane Hrvatske u EU. I danas tema nije ”što Vlada može poduzeti da pomogne blokiranima”, nego što mora poduzeti da se građani Hrvatske izjednače u pravima […]

Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju umjesto dostavljanja dokumenta zatraženih na osnovu zaprimljene prijave sa Sveučilišta u Zadru zbog ”nekorektnog navođenja izvora korištenih u znanstvenom radu” stigla je obavijest odvjetničkog društva Mihočević-Bajs iz Zagreba da Odbor za etiku ”nema ovlasti” razmatrati pojedinačne slučajeve o (ne)etičnosti u ”navođenju ideja korištenih u znanstvenim radovima”.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Povodom najave ministra zdravstva Milana Kujundžića da se predlaže privatizacija kompletne primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj sve naglašenija su propitivanja mogućnosti povratka izvornim načelima dr. Andrije Štampara o razvoju socijalne medicine i organizacije zaštite narodnog zdravlja od 1919. do 1930. godine, te kasnije sve do lipnja 1958. […]

(Opaska uredništva: Ova rubrika povremeno donosi dokumente. Oni će, ovoga puta, zanimati sve blokirane građane RH. Radi se o sudskoj odluci koja se sastoji iz dva djela: rješenja i zaključka. Zanimljivo je da se radi o sudskom nalogu Fini da obustavi ovrhu nakon skoro tri godine blokade računa).

U Jutarnjem listu je 21. lipnja 2018. godine objavljen članak novinarke Ivanke Toma pod naslovom ”Profesor Miličić opet osuđen jer je o šefu Ustavnog suda pisao kao o plagijatoru”.

Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju umjesto dostavljanja dokumenta zatraženih na osnovu zaprimljene prijave sa Sveučilišta u Zadru zbog ”nekorektnog navođenja izvora korištenih u znanstvenom radu” stigla je obavijest odvjetničkog društva Mihočević-Bajs iz Zagreba da Odbor za etiku ”nema ovlasti” razmatrati pojedinačne slučajeve o (ne)etičnosti u ”navođenju ideja korištenih u znanstvenim radovima”.

Ako je bračni partner predmetnog suca (bio?) u poslovnim odnosima s privatnim tužiteljem, osnovano je sumnjati u pristranost suca (čl. 71, točka 7. Zakona o parničnom postupku).

I nakon što je Republika Hrvatska formalno preuzela predsjedanje Vijećem Europe na pola godine čitatelji su nastavili dostavljati pravno ništavna pisamca kojima su njihovi zahtjevi za zaštitu ljudskih prava Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašeni nedopuštenima protivno čl. 45 st. 1 Konvencije bez pisane i obrazložene odluke Suda (primjerice, broj zahtjeva: 34087/14 ili […]

Pravosudni reket u Hrvatskoj poprimio je prevelike razmjere i definitivno postaje nepodnošljiv. Dosad sam objavio zaista mnogo tekstova o nevoljama pojedinca nasuprot puno moćnijima vlastima i sudstvom. Uglavnom uzalud, ali čitatelji se i dalje javljaju.

Iz Vlade Republike Hrvatske predložili su Josipa Popovca za člana Vijeća za elektroničke medije. Zajebanti su ti predlagači iz Vlade.

Nisam baš neki revolucionar. Samo se trudim izgledati takav. U prosvjedima sudjelujem, volim vikati ”Dolje Vlada”, pišem protestna pisma, privatno i prostačim, na zgražanje žene i rodbine.

Sporna novinarska nagrada Ivani Petrović pokazuje da je dijelu članstva Hrvatskog novinarskog društva od neovisne novinarske djelatnosti postalo važnije agitiranje i propagiranje različitih političkih interesa.

Povodom najave ministra zdravstva Milana Kujundžića da se predlaže privatizacija kompletne primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj sve naglašenija su propitivanja mogućnosti povratka izvornim načelima dr. Andrije Štampara o razvoju socijalne medicine i organizacije zaštite narodnog zdravlja od 1919. do 1930. godine, te kasnije sve do lipnja 1958. godine.

Rješenjem Ustavnog suda U-III-546/2018, s potpisom Mate Arlovića, dostavljenim novinaru 13. travnja 2018. godine pokušava se pozornost javnosti sa izbjegavanja rasprave na sjednici svih sudaca o disertaciji Miroslava Šeparovića preusmjeriti na komplicirani i teško razumljivi pravni igrokaz ”nije meritorno, nego je procesno”.

Zamoljen sam kao novinar koji piše o sudstvu (domaćem i međunarodnom) da objavim apel 87-godišnjeg Emila Römera koji bi volio: ”…još za života dobiti konačnu presudu u sudskoj ‘trakavici’ koja traje već više od 40 godina”!

Ne prestaju reagiranja čitatelja na prethodne članke o organiziranim ovršnim bandama u Ministarstvu financija i Fini. Čitatelji upozoravaju i na ovršne strvinare, bezočne činovnike u službi ovrhovoditelja prisilnih naplata upitnih i spornih potraživanja koja Fina izbjegava provjeravati i koja se provode bez sudskog nadzora.

Više čitatelja je reagiralo na prošlotjedni tekst. Stigla je i urednikova e-mail poruka: ”Ova kolumna je čitana najviše dosad. ‘Ključ’ je u naslovu”.

Danas malo tko zna da su na Zrinjevcu (tadašnjem korzu) u Zagrebu odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata održane demonstracije protiv toga da i žene mogu odijevati hlače kao dotad neprikosnoveni simbol ”muškog identiteta”.

Prošli tjedan, uoči pisanja ove 150-te kolumne ”Imam pravo” na portalu Autograf, u telefonskom razgovoru čitatelj mi je prigovorio zbog toga što sam odbio zajedno s njim na galeriji sabornice pratiti najavljenu raspravu u Saboru o izvještaju o suradnji Republike Hrvatske s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Iz ZAMP-a su me prošli tjedan uvjeravali da sam član Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, pa da zbog toga moram pribaviti potvrdu Porezne uprave da sam ”u tzv. RPO”, jer da je ”od 01. siječnja 2017. godine na snazi zakon po kojem i autorski honorari, osim poreza, podliježu i obustavi doprinosa za zdravstveno osiguranje […]

Javila se čitateljica (podaci poznati redakciji) koja kaže da svoja loša iskustva s Poreznom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske želi podijeliti s javnosti, jer možda to nekome pomogne da izbjegne nešto slično.

Kada se javno kritizira hrvatsko pravosuđe, u strahu od sudskih tužbi zbog izgovorene kritike govori se isključivo načelno bez navođenja ”živih primjera”. U tom se smislu osobito pažljivo izbjegava govoriti konkretno o odnosu sudaca i odvjetnika i stanju u hrvatskom odvjetništvu.

Sve dok prošlog tjedna nismo objavili u cijelosti tekst mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju svi su se, kao u Andersenovoj bajci ”Novo carevo ruho” pravili da ne znaju za njegovu raspravu i mišljenje o (ne)etičnosti disertacije Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda.

Portal Autograf.hr prvi objavljuje u cijelosti izvorni tekst mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju od 23. studenog 2017. o postupku izrade disertacije Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Vlasti, sudstvo i korporacije stvari izokreću i u metežu nastalom zbog izokretanja pokušavaju podvaliti strankama u upravnim, sudskim i ostalim postupcima raspravu o ”usputnim” pitanjima umjesto o biti problema.

Unatoč objavljenim činjenicama većina od 13.115 hrvatskih građana, čija su ljudska prava prekršena na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (!?), jednostavno ne može prihvatiti da su njihove tužbe, protivno čl. 45. st. 1. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke, proglašene ”nedopuštenima” i to bez prava žalbe na takav protupravni postupak.

Prošli tjedan na više portala i u medijima objavljen je članak ”Ekonomist s Princetona objasnio kako su HDZ i SDP uništili Hrvatsku”.

Tek dio javnosti je začudilo to što su prosvjednici pred zgradom HTV-a zahtijevali cenzuriranje TV programa zanemarivši daljinske upravljače kojima se TV kanali (i programi) mogu brzo mijenjati.

Da je 15. prosinca 2017. godine prekinuto zasjedanje i raspuštena 59. skupština Hrvatskog novinarskog društva kao (slobodni) novinar upisan u Registar profesionalaca koji se oporezivo bave novinarstvom i član te udruge doznao sam u slučajnom uličnom susretu.

Pravnim zlouporabama i manipulacijama su, suprotno namjeni, u službu sprečavanja informacija stavljeni Zakon o pravu pristupa informacijama, Ured povjerenice za informacije i znatnim dijelom nadležni Visoki upravni sud.

Izjašnjavanje Republike Hrvatske u UN-u o Trumpovom priznanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela podsjetilo me na upozorenja čitateljice na navodnu vrlo intenzivnu suradnju Katoličke Crkve u RH (kao vjerske zajednice) s dijelom struktura (obavještajnih i političkih) u Izraelu, a nakon početka rada mješovite pravoslavno-katoličke komisije koja razmatra držanje Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata.

Javio se čitatelj kojemu Marijan Hmelina, pročelnik u Carinskoj službi Ministarstva financija, jedan te isti dug nastoji naplatiti dva puta.

Građani Republike Hrvatske i većine ostalih europskih tranzicijskih zemalja izgubili su iluziju i nadu da svoje pravne interese mogu rješavati efikasno i pravedno na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

U Hrvatskoj započinju prvi postupci zbog prisilnog stjecanja i preuzimanja prava gospodarskog (is)korištavanja izvora (hrvatskih) voda (kao kolateralama neplaćenih dospjelih međunarodnih dugova).

U prilogu objavljujemo tekst reagiranja Udruge Korektiv na napis objavljen 7. studenoga 2017. godine pod naslovom, ”Prevareni na Sudu u Strasbourgu, dođite u četvrtak u Novinarski dom”.

Na Okruglom stolu u Novinarskom domu u Zagrebu u nazočnosti svojeg šefa, Guida Raimondija, predsjednika Suda za ljudska prava u Strasbourgu, Ksenija Turković, sutkinja iz Hrvatske na tom sudu, objavila je da je ”od 2010. godine do 31. prosinca 2016. godine iz Hrvatske zaprimljeno 14.075 zahtjeva (tužbi) i da je razmatrano 960, a odbačeno 13.115 […]

U kolumni prošlog tjedna najavio sam da će u četvrtak, 9. studenoga u Novinarskom domu u Zagrebu na Okruglom stolu govoriti i Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava, treba sudjelovati na Okruglom stolu o Europskom sudu za ljudska prava koji će se održati 9. studenoga 2017. (četvrtak) u 16 sati u Novinarskom domu u Perkovčevoj ulici br. 2, Zagreb.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Prošlo je previše vremena od izbijanja afere ”Panama Papers und die Süddeutsche”, a da izvorni dokumenti i podaci o uslugama odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca prodane poreznim obveznicima iz Hrvatske još uvijek nisu objavljeni ni dostupni.  

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Najprije nisam obraćao pozornost na zahtjeve službenika Zagrebačke banke da provedu ”dubinske analize” mojih računa u toj Banci (u Zagrebačkoj banci imam poslovni račun kao registrirani slobodni novinar, te devizni i tekući kao i većina građana).

Oktroiranjem (nametanjem) Miroslava Šeparovića za suca u Ustavnom sudu iz Hrvatskog sabora izbačeni su moral i etičnost (ako ih je dosad uopće i bilo).

Za sutra, u srijedu 11. listopada 2017. godine, najavljeno ”vezano” glasovanje u Hrvatskom saboru o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i izboru predloženih kandidata za suce Ustavnog suda ima dvojbeni legitimitet.

Uoči izbora Miroslava Šeparovića za suca Ustavnog suda javnosti su nezakonito uskraćene informacije o raspravi o (ne)etičnosti Šeparovićeve disertacije na Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Čitateljica se javila jer su joj iz općinske službe Porezne uprave dostavili obrazac naslovljen: ”OBAVIJEST I POZIV OBVEZNICIMA POREZA NA NEKRETNINE za dostavu podataka o poreznom obvezniku i podataka o nekretninama prema Zakonu o lokalnim porezima” (velika i mala slova su doslovno prenesena).

Umjesto da se zajednički suprotstavljaju organiziranom sprečavanju informacija, Hrvatsko novinarsko društvo i urednici medija u Hrvatskoj iscrpljuju se međusobnim podvalama na najnižoj politikantskoj razini.

Doznao sam da je za četvrtak, 7. rujna 2017. godine, sazvana sjednica Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na kojoj se trebalo raspraviti jesu li Miroslav Šeparović i Snježana Bagić, dužnosnici Ustavnog suda, plagirali znanstvene radove (doktorsku disertaciju) i članke.

U isto vrijeme kada se već 17 godina ustrajno predlaže i odgađa uvođenje poreza na nekretnine, Vlada premijera Plenkovića dariva Crkvu nekretninom u javnom vlasništvu (vilom Idola iz austrougarskih vremena na Verudeli u Puli).

Poreza na nekretnine malo ima, pa malo nema, a onda iz Vlade opet oprezna najava: ”Vidjet’ ćemo”. Prihodi od poreza na nekretnine, međutim, ne mogu nadoknaditi manjak novca u državnom proračunu Republike Hrvatske zbog toga što su prihodi od gospodarenja hrvatskim prirodnim resursima preusmjereni u dividende globalnih korporacija, kao ni manjak prihoda zbog transferiranja u […]

Andrej Plenković, šef Vlade Republike Hrvatske, zatražio je da se provede istraga o tome ”odakle je i kako je u medije procurio dokument koji ukazuje na kršenja uvjeta (javnog?) natječaja u Ministarstvu obrazovanja”.

Državnom odvjetništvu su zbog ocjene osnovanosti sumnji u počinjenja kaznenih djela predane naknadno ”kompletirane” imovinske kartice Đure Sesse, novog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i po položaju šefa Državnog izbornog povjerenstva.

U Hrvatskoj prevladava sprečavanje informacija. Čak i u Zakonu o pravu na pristupu informacijama propisani su teško razumljivi brojni i dugotrajni komplicirani administrativno pravni postupci, u biti više kao prepreke novinarima i ostalim podnositeljima zahtjeva za pravo na pristup informacijama, a znatno manje kao olakšice za pristup informacijama.

Reagirajući na prošlotjednu kolumnu u kojoj sam svim ovršenicima čestitao 27. srpnja Dan ustanka, čitatelj (podaci poznati redakciji) je napisao: ”Nažalost, sve što pišete dira ovršene, a oni ako se i bore, bore se uzalud, novac im se oduzima. Neovršeni će samo pročitati tekst, možda ga ‘lajkati’ ili ‘šerati’, i zaboraviti bit/problem…

Čitatelj (podaci poznati redakciji) piše: ”Unatoč nauku Isusa Krista, čiji temelj je bratstvo, solidarnost i humanost, i usprkos tobože ‘velikoj brizi’ za narod, stoljećima je ‘toliko voljeni’ narod živio u siromaštvu i bijedi, a najglasniji ljubitelji naroda i vjerski ‘dušobrižnici’ živjeli udobno, pa i raskošno, od izrabljivanja svojeg ‘voljenog naroda’ i svojih ‘dragih vjernika’.”

Postupkom oktroiranja Đure Sesse za predsjednika Vrhovnog suda HDZ i ”sateliti” u Saboru opetovano krše (i Ustavom) proklamiranu neovisnost sudskih vlasti u Republici Hrvatskoj (trodiobu vlasti).

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je od Hrvatske odvjetničke komore tražio uvid u spis DS-52-2016 (predmet Disciplinskog suda Komore protiv Dubravka Veže, odvjetnika u Rijeci).

Da nije bilo boraca Narodnooslobodilačke borbe i njihovog maršala Tita, danas Hrvatska i Slovenija ne bi pregovarale o granici u Piranskom zaljevu.

Republika Hrvatska nakon 10. siječnja 2015. godine mora, prema Uredbi EU br. 1215/2012, kao članica Europske unije građanima ostalih zemalja Europske unije priznati prava koja svojim građanima krši.

Samo četiri čitatelja su komentirala izvještaj Hine 14. lipnja 2017. godine u Jutarnjem listu pod naslovom: ”Burna rasprava u Saboru o Zakonu o koncesijama”. Većina čitatelja, zaokupljena naklapanjima o besplodnim koalicijama, teme o koncesijama i ne primjećuje.

Ubojstvo trogodišnjeg djeteta u Puli medijski je zloupotrijebljeno. Odmah nakon te nesreće započeo je medijski lov na ”odgovorne zbog čijih propusta ubijeno dijete država nije na vrijeme zaštitila” (čitati: lov na veću tiražu).

Prošli tjedan me Drago Pilsel, urednik Autografa, pozvao da na dva skupa govorim o bankrotu Republike Hrvatske. Iznenadilo me je odbijanje slušatelja da, unatoč argumentima, prihvate činjenicu da je Hrvatska u bankrotu.

Nazvao je čitatelj iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Odmah je rekao da ne koristi računalo i da nije redoviti čitatelj portala Autograf.hr, ali su mu rekli da se na tom portalu objavljuju novinarski prilozi o kršenju ljudskih prava i diskriminiranju građana Hrvatske.

Damir Rogulja je ekolog i pčelar koji je kažnjen u kaznenom sudskom postupku zbog toga što je povrijedio ”čast i ugled” više prodavača opasnih pesticida objavivši na portalu Pcelinjak.hr tekst pod naslovom ”Tko ubija naše pčele”.

Čitateljica (podaci poznati redakciji) piše da je otac njoj i sestri darovao nekretnine koje su naknadno bile prinuđene prodati ”da bi zbog nezaposlenosti imale za životne troškove” (čitateljica je još uvijek nezaposlena).

Besplodnim raspravama o smjenjivanju pojedinih ministara ponovo su zasjenjena bitna pitanja. Primjerice, zasjenjen je odgovor na pitanje zašto se u Vladu i ostale ”institucije sistema” ustrajno postavljaju, imenuju ili biraju osobe koje umjesto razvoju pridonose više ekonomskoj stagnaciji u Hrvatskoj?

Radi odgode ili izbjegavanja (političkog) suočavanja s bankrotom Agrokora i Republike Hrvatske upriličena je zajebancija sa smjenjivanjem Mostovih ministara i predlaganjem opoziva HDZ-ovih ministara.

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je napisao: ”Ja sam djeda unuka koji je 2010. godine teško nastradao od kombiniranog MMR Priorix cjepiva. Zbog posljedica koje sada ima moj 8-godišnji unuk još nije krenuo u školu. Nadamo da će u školu uskoro ipak krenuti na jesen, ali uz pomoć asistenta u nastavi”, napisao je čitatelj.

Unatoč stvarnosti bankrot Republike Hrvatske u većem dijelu javnosti kao da i dalje ostaje nezamijećen.

Stota kolumna je prigoda za inventuru, ali protekli tjedan dva predavanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti nisu dala prostora za prigodničarenja.

Na tribini o novinarstvu u doba društvenih mreža i političkog marketinga, u knjižnici ”Bogdan Ogrizović” u Zagrebu, uz izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskog radija, u četvrtak, 9. ožujka 2017. godine, voditelj Leonardo Kovačević je sugovornike pitao ima li u Hrvatskoj tema koje novinari izbjegavaju objavljivati.

Dostavljeno mi je pismo iz zatvora u Lepoglavi. Pismo je datirano 17. siječnja 2017. godine, ali potrajalo je dok je stiglo do mene, a onda sam morao i sam zastati.

Čitateljica iz Rijeke (podaci poznati redakciji) piše: ”Mislim da je Ustavni sud mene prevario i doveo u zabludu. Imam napismeno sve proturječno, jer su donijeli tri različita rješenja o istoj stvari.

Medije je ”razveselila” najava da će od ove godine i Katolička crkva u Hrvatskoj (vjerska zajednica formalno registrirana kao neprofitna organizacija) morati plaćati poreze. To ”veselje” u medijima ukazuje na to da Katolička crkva u Hrvatskoj dosad nije plaćala poreze ili ih barem nije plaćala u mjeri u kojoj je bilo propisano da to mora, […]

Ustrajno se podmeće javnosti da bivša jugoslavenska Služba državne sigurnosti (poznatija po nazivu Udba) punih 27 godina nakon što je ukinuta i dalje kontrolira(ne)dostupnost građe u Hrvatskom državnom arhivu, osobito građe o Savezu komunista Hrvatske.

Piše čitatelj (podaci poznati redakciji): ”Dostavljam vam samo kao uvod manji dio materijala koji bi mogao podastrijeti o kriminalu u pravosuđu. Sve je to iz prve ruke, jer se to meni događa”, napisao je čitatelj.

Na 17. sjednici ekonomski marionetske hrvatske vlade premijera Plenkovića, održanoj 17. siječnja 2017. godine, kao druga točka dnevnog reda istaknut je Nacrt prijedloga zakona o koncesijama (EU).

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je razočaran napisao: ”Obraćao sam se uz molbu za pomoć, nisam dobio odgovor, pa mi nije poznato da li želite pomoći? Odgovorite da vam više ne smetam, nakon 12 bezuspješnih pokušaja za spas života, obitelji, imovine i pokojnika”.

Utorak, 10. siječnja 2017., oko 12 sati i 25 minuta, ulaz u ruiniranu zgradu Općinskog građanskog suda u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.

Proturječni prijedlozi i odluke ekonomski marionetskih hrvatskih vlada postaju sve providniji i svakodnevniji. I javnost se postupno privikava na marionetske vlade bez osmišljenih programa nacionalnog ekonomskog razvoja.

Blagdani su, a čitatelji i u blagdanske dane pišu o svojim nevoljama s ”tijelima vlasti” i osobito sudstvom, odnosno onim što nazivamo hrvatskim pravosuđem.

Novinar Hrvoje Mateljić preminuo je, prema službenom obdukcijskom nalazu, ”nasilnom smrću” 18. prosinca 2008. godine u 21 sat i 40 minuta u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu.

Šef Vlade je iznenađujuće jasno upozorio ministra unutarnjih poslova da kao član Vlade ne smije javnosti govoriti otvoreno o tome što misli o sadašnjem sastavu Ustavnog suda i opomenuo Vlahu Orepića da se ”tako neprimjerenim napadom narušava povjerenje građana u najviše ustavno tijelo države”.

Čitatelji su mi proslijedili ”videoprosvjed” Gerharda Ulricha iz Morgesa u Švicarskoj. Na tri strana jezika (njemačkom, francuskom i engleskom) Ulrich prosvjeduje zbog toga što mu je tužba Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašena nedopuštenom protivno članku 45. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke (Ulrichov ”videoprosvjed” pogledati ovdje).

Napomena autora: Još uvijek je otvoren rok za dostavljanje ”obavijesti” bez pisane i obrazložene sudske odluke o tobožnjoj ”nedopuštenosti” tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Temeljem tako skupljenih ”obavijesti” uputili bismo javni poziv za reviziju tako ”odbijenih” tužbi Europskom sudu u Strasbourgu.

Pozivam čitatelje čije su tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašene nedopuštenima bez pisane i obrazložene sudske odluke, a kojima je na taj način uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, da se organiziraju i zajednički zahtijevaju pravo pristupa sudu.

Svakih nekoliko godina tzv. poreznim reformama traže se, tobože, novi izvori poreznih prihoda. Uvijek dosad bez rezultata, osobito u smislu pronalaženja značajnijih i stabilnijih izvora poreznih prihoda.

Piše umirovljeni čitatelj (podaci poznati redakciji) da mu nije jasno na osnovi kojih brojki sam došao do zaključka da se ništa bitno ne može promijeniti nakon voluntarističkih niveliranja poreznih stopa. Pa da odgovorim čitatelju: ustvrdio sam da nekompetentno niveliranje poreznih stopa ne može bitno utjecati, primjerice, na činjenicu da je, prema studiji Svjetske banke, u […]

Zvao je čitatelj izazvan i uznemiren prijedlogom u okviru tzv. porezne reforme vlade premijera Andreja Plenkovića da se porezni limit za porezno povlaštenu nabavu cestovnih motornih vozila pravnim osobama poveća sa dosadašnjih 400 tisuća kuna na 750 tisuća kuna.

Presudom Suda Europske unije u Luxembourgu (u predmetu C-49/14) ozbiljno je ”zaljuljan” dvojbeni sustav prisilne naplate u Hrvatskoj i nacionalni Ovršni zakon.

Kada, primjerice, u Njemačkoj pojedinac pokrene radni spor protiv velike korporacije ili državni službenik protiv ”države” kao svojeg poslodavca, polazište suda je u svojevrsnom pretpostupku da se radi o neravnopravnim strankama, s jedne strane pojedinac i s druge strane puno moćnija stranka (korporacija ili državna služba).

Iz Ministarstva financija (carinske, porezne i ostalih uprava) umirovljenicima uvaljuju lihvarske ovrhe, odnosno lihvarske uvjete prisilne naplate (poreznog, carinskog i ostalog) duga, a ulizujući se (koruptivno) moćnicima bliskim vlastima istodobno otpisuju dugove, osobito za PDV.

(Opaska uredništva: Ispod ove kolumne pročitajte reagiranje čitatelja Roberta Jurčića i odgovor našega kolumniste). Čitatelj (podaci poznati redakciji) piše: ”Slažem se sa svime što ste napisali u članku ‘Od novog mandatara ne treba ništa očekivati’, ponajprije zato jer ste odgovornost za postojeće ekonomsko loše stanje u Hrvatskoj podijelili ravnopravno, na ‘kolonizatore’ i domaće ‘kolaboracioniste’. Ali […]

Nazvao je čitatelj i pita zašto opet ne prognoziram što mora raditi novi mandatar kao što sam to pisao 30. prosinca 2015. u tekstu pod naslovom ”Koje reformske zahvate mora provoditi Orešković”?

Teodor Antić, glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, uvodi u već poprilično razrađeni sustav sprečavanja informacija novi pravni pojam ”vlasnik informacije”. U tužbi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske protiv rješenja povjerenika za informiranje kojim je novinaru odobren pristup informaciji Teodor Antić

Županijski sud u Dubrovniku ”donio je presudu u vezi prostora na Širokoj ulici u Dubrovniku”, piše čitatelj (podaci poznati redakciji). O nekretnini o kojoj čitatelj kaže da je Županijski sud iz Dubrovnika ”donio presudu 7 Gž-250/16” pisali smo već ranije povodom onovremenih presuda.

Čitateljica (podaci poznati redakciji) se javila povodom više mojih napisa o tome kako razni ovrhovoditelji plijene dječje doplatke sa zbilja nezaštićenih računa (osobito samohranih majki) u poslovnim bankama u Hrvatskoj.

Prošlotjednu kolumnu ”Jesu li blesavi obveznici poreza ili Porezna uprava” čitatelji su nakon objavljivanja brzo komentirali. Ali nakon što smo objavili prvi komentar ne potpisavši komentatora, uz napomenu ”podaci poznati redakciji”, zamoljeni smo da komentar hitno ”skinemo” jer će poreznici sigurno prepoznati o kome se radi, a čitatelj želi ”izbjeći neugodnosti sa poreznicima”.

Već desetak godina čitateljica (podaci poznati redakciji) pokušava doći do svojeg novca koji poreznici iz Ispostave Centar područnog ureda Porezne uprave u Zagrebu drže ”bez pravne osnove” na računu Republike Hrvatske.

U utorak 9. kolovoza 2016. u Novinarskom domu objavljen je još jedan u nizu izvještaja međunarodnih novinarskih udruga o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima na novinare i medije u Hrvatskoj.

Nazvala je čitateljica o čijim smo problemima u slučaju Franak pisali u kolumni objavljenoj 5. srpnja 2016. godine. Zamolila nas je da joj pomognemo da se kao korisnica kredita u CHF obrati javnosti radi zaštite od vjerovnika.

Nije sporno da ima osnova pokrenuti postupak revizije presude Stepincu iz 1946. godine. No, nije jasno zbog čega je umjesto na procesno uređeni način preispitivanjem pobijane presude iz 1946. i sudski utvrđivanih revizijskih razloga sve degradirano na demonstraciju političkog nasilja na sudstvo i nakon samo ”deset minuta rasprave zatvorene za javnost” priopćeno da je presuda […]

Navršilo se 88 godina od rođenja Branka Horvata, hrvatskog ekonomista, čije su knjige i članci prevedeni na 17 jezika (rođen je 24. srpnja 1928. u Petrinji). Sjećanje na profesora Branka Horvata i danas ukazuje na sve promašaje u gospodarstvu, kao i na to što bi trebalo učiniti da se ponovo potakne ekonomski razvoj u Hrvatskoj.  

Čitateljica (podaci poznati redakciji), nezadovoljna učincima Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva, moli da ju javno podržimo u nastojanju da se stvore uvjeti u kojima mediji (vlasnici, urednici i novinari) više ne bi radili drugim obiteljima to što su radili njoj i njezinoj obitelji nakon samoubojstva njihova sina.

Objavljeno je da ”20 hrvatskih sudaca predstavljaju sigurnosni problem za Republiku Hrvatsku”, navodno u godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) ”dostavljenom predsjednici i premijeru”. Da Sigurnosno-obavještajna agencija ima ozbiljne informacije utemeljene na zakonitim dokazima da je”20 hrvatskih sudaca sigurnosni problem za Republiku Hrvatsku”, zakonski bi bila dužna prijaviti to Državnom odvjetništvu ili eventualno zahtijevali od nadležnih […]

Čitateljica (podaci poznati redakciji) moli da joj pomognemo da se kao korisnica kredita u CHF (”švicarcima”) obrati javnosti radi zaštite od vjerovnika Volksbanke d.d., odnosno Sberbanke d.d. iz Varšavske ulice 9 u Zagrebu.

Na TV apeliranje Vladimira Šeksa u kojemu je pozvao da se umjesto ”nesigurnih izbora” pristupi osnivanju ”kompetentne, odgovorne i politički stabilne vlade”, ni sugovornici u toj TV emisiji nisu se gotovo ni osvrnuli. Nije upalilo ni plasiranje prijedloga da Zdravko Marić, navodno poznati mladi financijski stručnjak, bude mandatar nove ”kompetentne, odgovorne i politički stabilne vlade”, […]

Čitateljica (podaci poznati redakciji), zaposlenica HEP-a, odnosno Elektre Karlovac, piše o svojim nedaćama nakon pravomoćno riješenog spora u svoju ”korist” protiv poslodavca!?

Raspad Vlade Tihomira Oreškovića blokirao je provedbu ”ambicioznih gospodarskih reformi” s izuzetkom provedbi reformskih ušteda u zdravstvu, obrazovanju, znanosti i kulturi, prodaji preostalih poduzeća (primjerice, Končara).

(Napomena Autografa: U međuvremenu su iz Financijske agencije (Fine) i iz PBZ-a dostavljeni bitno različiti odgovori na isto novinarsko pitanje o uskraćivanju doplatka za djecu. Ispod teksta kolege Grčara objavljujemo odgovore u cijelosti. Čitatelji mogu usporediti razlike u odgovorima i pročitati reagiranje Ivice Grčara na odgovor PBZ-a i FINE). Javila su se dva čitatelja. Prvi […]

Prvo Županijski sud (najčešće u Zagrebu) donosi presude, zatim ih Vrhovni sud potvrđuje, da bi na ”trećoj razini” Ustavni sud te iste (pravomoćne!?) presude ukinuo! A nakon ukidanja sudski postupci se moraju ponoviti! Da bi prethodno pravomoćno osuđeni mogli dokazati da je njihova osuda bila ”jedna konstrukcija”, izjavio je Ivo Sanader.

Tihomiru Oreškoviću, inače ”uspješnom kemijskom menadžeru iz Kanade i političkom novaku”, prema pisanju Die Neue Zürcher Zeitunga reforme radi izvlačenja ”Hrvatske iz duboke krize” nisu uspjele zbog toga što je uvaljen u ”hrvatski bazen s morskim psima”.

Nakon ismijavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović zbog njezine izjave da (će) se zalagati za slobodu medija, pokazalo se da (većina) javnosti uopće nije upoznata sa činjenicom da se medijske slobode i neovisno novinarstvo u Hrvatskoj ograničavaju radi sprečavanja informiranja javnosti o podmićivanju i  “rastrajbavanju“ javnog novca, a ne kao što se nastoji prikazati zbog ideoloških podjela.

”Oslobađanje od kreditne ovisnosti” glasio je naslov elektronske poruke čitatelja (podaci poznati redakciji). Poruku poslanu s čitateljeva iPada objavljujem u cijelosti, jer izvrsno ilustrira (ne)moralni metež u hrvatskom bankarstvu:

Prema službenim informacijama na dokumente ”Panama Papers” o legalnom ili kriminalnom izbjegavanju poreza u Hrvatskoj trebat će pričekati, navodno, do kraja svibnja. Mnoštvo od 11,6 milijuna različitih dokumenata dotad treba učiniti dostupnim za računalno pretraživanje.  

Prema službenim informacijama na dokumente ”Panama Papers” o legalnom ili kriminalnom izbjegavanju poreza u Hrvatskoj trebat će pričekati, navodno, do kraja svibnja. Mnoštvo od 11,6 milijuna različitih dokumenata dotad treba učiniti dostupnim za računalno pretraživanje.  

Prošlo je previše vremena od izbijanja afere ”Panama Papers und die Süddeutsche”, a da izvorni dokumenti i podaci o uslugama odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca prodane poreznim obveznicima iz Hrvatske još uvijek nisu objavljeni ni dostupni.  

Čitateljica (podaci poznati redakciji) se javila zbog toga što je karlovačka Porezna uprava njezinoj svekrvi dostavila rješenje o ovrsi radi naplate duga za doprinose od 10.940,58 kuna (glavnica bez kamata). U ovršnom rješenju (Klasa: UP/I-415-o1/16-01/6 Urbroj: 513-07-25-03/16-01 od 11. ožujka 2016.) koje je potpisala Mirjana Belančić, voditeljica Ispostave Područnog ureda Porezne uprave Karlovac, prijeteći se […]

Čitatelji ne prestaju postavljati ”obična” pitanja iz svakodnevnih suočavanja s državnim službama ni dok se u ovoj rubrici objavljuju ”značajne” teme, primjerice o tome kako hrvatske vlasti u zamjenu za slobodno i neovisno novinarsko informiranje podmeću ”informiranje u funkciji zaštite nacionalnih interesa”.

Zbog brojnosti prevladavaju poslušni medijski zaposlenici koji umjesto neovisnog i slobodnog novinarskog informiranja pristaju šutke izvršavati naloge vlasti i poslodavca i baviti se agitacijom nespojivom s novinarstvom. Premalo je neovisnih i slobodnih novinara koji ne pristaju da im vlasti ili poslodavci ograničavaju slobodu izražavanja.

Upozorenja ”da borbu Hrvatskog novinarskog društva za slobodu javnog izražavanja i protiv pritisaka na novinare i medije podržava i Međunarodna federacija novinara u ime 600 tisuća novinara iz cijeloga svijeta” vlasti u Hrvatskoj ignoriraju.

O tome kako se nekažnjeno u tzv. ”vlasničkim knjigama” u Hrvatskoj mogu krasti nekretnine čitateljica Sofija Zekanović je napisala: ”U svezi s problemima izrade lažnih isprava, uskrate originala stranci, uništavanja originala i podmetanja krivotvorine u isti spis (i to pod istom klasom, urudžbenim brojem i nadnevkom),

Čitatelji u svojim javljanjima ustraju na temama o kršenju prava na nepristranu sudsku zaštitu i prava pristupa (osobito međunarodnim) sudovima, zajamčenih Konvencijom o ljudskim pravima. Prevelik broj zahtjeva međunarodnom sudstvu, međutim, ukazuje na loše stanje u nacionalnim pravosuđima.

Javila se čitateljica (podaci poznati redakciji) da Porezna uprava rješenjem osporava autorske honorare zaposlenika i vanjskih suradnika ustanovi u kojoj je zaposlena. Čitateljica je zaguglala problem osporavanja autorskih honorara i, između ostalih, prikazao se i novinarski prilog koji sam o toj temi napisao u poslovnom tjedniku Lider još 3. svibnja 2012. godine. Čitateljica pita ima […]

Središnje mjesto za prikupljanje podataka o građanima i stvaranje raznih registra umjesto obavještajnih službi i nekadašnje Udbe postalo je Ministarstvo financija, uz Finu kao paradržavnu službu, ”naše banke u stranom vlasništvu”, odvjetnike, računovođe, knjigovođe, revizore i ostale doušnike u Republici Hrvatskoj.

U ispolitiziranoj i dijelom šovinistički ostrašćenoj hrvatskoj javnosti gotovo potpuno nezapaženi su pozivi stručne javnosti (objavljeni, između ostalih, i u biltenu Instituta za javne financije) da se napokon moraju usuglašeno i žurno početi provoditi ekonomske reforme.

U srijedu 20.. siječnja mi je Ministarstvo pravosuđa poštom dostavilo ”djelomični odgovor” (!?) na novinarsko pitanje postavljeno 18. ožujka 2015. godine (djelomični jer su cenzori zacrnili čak 11 od mogućih ukupno 26 podataka).

Tihomir Orešković će biti prvi predsjednik hrvatske vlade kao istaknuti menadžer svjetske farmaceutske industrije. Prema dosad objavljenim imenima kandidata za ministra zdravstva, međutim, ni jedan nije školovan za ministra zdravstva.

Stizala su proteklih dana pisma čitatelja za ovu rubriku. Uglavnom bez želja za vesele blagdane. Pišu čitatelji koji imaju razne nevolje, uglavnom kao slabiji pojedinci u sporu s puno moćnijom političkom i državnom birokracijom, istaknutim stranačkim vođama, sudstvom, policijom, poreznicima, ovrhama iz Fine, javnobilježničkih i odvjetničkih ureda, kao i sa svim ostalim, svakim danom sve […]

Nekoliko čitatelja pita kakve se reforme mogu očekivati od novog mandatara – reformatora? Logično, jer o predstojećim reformama mandatara – reformatora malo se objavljuje. A zaključuje li se prema većini napisa iz (opozicijskih) medija, riječ je o ”tehnokratu bez političkog iskustva” ili ”tehnokratu bez političkog legimiteta”.

Čitatelj (podaci poznati redakciji) piše: “Ponovo vas kontaktiram da upitam jeste li imali kakav nastavak akcije nakon organizacije Okruglog stola: Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu” (koji je održan još svibnja 2013. u Domu novinara u Zagrebu).

U reagiranjima iz novinarskih udruženja, Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, nastoji se zataškati ili umanjiti značaj revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 u sporu Nataše Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom. Ta revizijska presuda Vrhovnog suda, međutim, utjecat će puno šire i izvan odnosa medijskih zaposlenika i njihovih poslodavaca,

Nada Pavlinić i D. Gajić iz Ovršnog odjela zagrebačke Porezne uprave i ja dobro se zabavljamo na račun obveznika poreza izrugujući se financijskom i pravnom poretku Republike Hrvatske. Prve su počele poreznice.

Branko Hebrang je kao čitatelj reagirao na prošlotjednu kolumnu o cenzuriranju novinara i Hrvatskog novinarskog društva pogrešnom presudom Visokog trgovačkog suda (Pž-7598/11) i revizijskom presudom Vrhovnog suda Hrvatske (Revt-342/13). Branko Hebrang je napisao da sam u prethodnoj kolumni nepovezano označio Hrvatsko novinarsko društvo, jer da se ne radi o profesionalnom novinarskom udruženju, nego o udruženju […]

Još od 2. rujna 2014. godine u ladicama Hrvatskog novinarskog društva leži revizijska presuda Vrhovnog suda (Revt-342/13). Cenzuriranje novinara moguće je na osnovi te sudske odluke prikazivati kao zaštitu isključivih prava komercijalnog iskorištavanja novinarskih autorskih prava stečenih na temelju ugovora o radu kojima su se zaposlenici lišili svojih autorskih prava prenijevši ih na poslodavca.

Čitatelji i dalje za ovu rubriku redovito pišu o svojim svakidašnjim problemima s državnim službama i službenicama kao da nema značajnih izbora zakazanih za 8. studenoga 2015. godine. Premda uzročno povezane, svakidašnje teme čitatelja na prvi pogled nisu podudarne sa značajnim predizbornim temama.

Tema prošlotjedne kolumne bila je nevjerodostojnost tzv. vlasničkih knjiga, odnosno prikaz pravno nesigurnih uknjižbi vlasništva otetih nekretnina u svim državnim tvorevinama na prostoru današnje Hrvatske nakon formalnog ukidanja kmetstva.

Otkada pišem ovakve kolumne, premda nisam vodio statistiku, nedvojbeno najviše čitatelja se obraćalo zbog nevolja nakon što su im oduzete, otete ili ukradene nekretnine. Čitatelji kojima su ukrali nekretnine obraćaju se novinarima nakon što su prethodno uzalud ”iscrpili sva pravna sredstva” u domovini i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Čitateljica (podaci u redakciji) piše da je samohrana majka 11-godišnjih blizankinja: ”Primam dječji doplatak na račun Zagrebačke banke. Prije dva mjeseca sam htjela podići novac ali na računu nije bilo novca od dječjeg doplatka. Rečeno mi je da je banka interno blokirala moj račun i da je automatski povukla i novac od dječjeg doplatka (zbog […]

Slavoj Žižek je u svojoj analizi izbjegličke krize objavljenoj na portalu London Review of Books pod naslovom: ”The Non-Existence of Norway” postavio tezu da je nužno ”radikalno redefinirati nacionalni suverenitet i razvijati nove metode globalne suradnje i donošenja odluka”.

Većem broju ljudi je u proteklih nekoliko tjedana Porezna uprava poštom dostavila lažne opomene. U tim se opomenama prijeteći pokušava iznuditi ”na brzinu” plaćanje poreza u upitnim iznosima ili tobožnjih poreznih dugova za koje uopće nije sigurno da postoje.

Javio se čitatelj iz Australije (podaci u redakciji). Piše da je 1997. i 1998. godine imao štand u Rovinju koji je kao tzv. mali obrt radio isključivo ljeti, dvije godine po tri i pol mjeseca. Posao nije baš ”cvjetao”, pa se čitatelj s obitelji iselio u Australiju.

U Vladi računaju da mogu bez posljedica kršiti ljudska prava ako jako zakompliciraju administrativne postupke izigravanja presuda Ustavnog suda koje im ne odgovaraju. Pojednostavljeno, administrativne upravne komplikacije normalni ljudi uopće ne mogu razumjeti. A ako ne razumiju, neće ni znati da im Vlada krši prava zajamčena Ustavom i Konvencijom o ljudskim pravima.

Nakon što su banke ustrajale u odbijanju svih predlaganih (i sudskih) nagodbi s korisnicima kredita s ugovorenim otplatama u švicarskim francima, te nakon neuspjele presude Visokog trgovačkog suda (Pž-7129/13-4), Vlada je objavila da priprema zakon kojim bi do kraja rujna ove godine trajno riješila problem kredita s otplatama vezanim uz švicarski franak.

Čitatelj Ivica Steiner je 29. kolovoza 2014. godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH-u) podnio kaznene prijave protiv poreznika i Porezne uprave Ministarstva financija, te nekoliko popratnih zahtjeva za žurne postupke zaustavljanja štete i požurnica. A iz DORH-a, unatoč žurnosti, do danas “ni bu, ni mu”.

U prethodnoj kolumni objavio sam da je Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, usporavala i pokušala zaustaviti novinarsko istraživanje arhivske građe. Pokazalo se, međutim, da arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu nerijetko nije dostupno ni ostalim korisnicima, a ne samo novinarima.

Iznimno veliko zanimanje čitatelja izazvale su prethodne dvije kolumne o prisilnom iseljavanju ljudi iz njihovih domova radi utjerivanja dospjelih neplaćenih dugova (nerijetko se prodajom ovršene nekretnine dug ne može u cijelosti podmiriti). Na zaista slobodnim tržištima i vjerovnici bi morali bankrotirati zbog loših plasmana kreditnog kapitala. Ali bankrot vjerovnika se izbjegava; dosljedno se primjenjuju jedino […]

U prethodnoj kolumni objavio sam javni poziv građanima da se solidarno organiziramo i prije nego nas jednog po jednog silom otjeraju iz doma (deložiraju) te zajednički srušimo Ovršni zakon ili barem izborimo suspenziju dijela tog zakona kojim se propisuju deložacije iz nekretnina koje služe isključivo za stanovanje.

Na osnovi usporedne analize pravnog položaja kmeta u feudalnoj državi i položaja suvremenog dužnika kojega se prisilno iseljava (deložira) zaključiti se može da je kmetstvo (formalno ukinuto 1848. godine) u Hrvatskoj Ovršnim zakonom obnovljeno.

Javilo se nekoliko čitatelja zaposlenika Ine (podaci poznati redakciji s obzirom na to da se u toj tvrtki stalno sastavljaju nove liste otkaza, premda je dosad već otpušteno više od 4000 ”inaša”). Čitatelji su zabrinuti jer su, kako kažu, u dnevnom tisku izašli novinski članci o tome da Ina ubrzano (ras)prodaje svoje nekretnine (hotele, stanove, […]

U vrijeme najveće nezaposlenosti novinar Boris Dežulović je medijskom vlasniku i poslodavcu Marijanu Hanžekoviću 20. lipnja 2015. napisao: ”Prisiljen sam vam otkazati radni odnos sa mnom”. U nastavku pisma o otkazu Dežulović je objasnio da otkazuje ”radni odnos”, jer u Slobodnoj Dalmaciji kao zaposleni novinar više ne može ”reći istinu i nazivati stvari pravim imenom: […]

Javio se Dean Mišić, čitatelj čiju obitelj hrvatsko sudstvo zlostavlja 22-godišnjom sudskom trakavicom. Pokušavajući ”pohvatati konce” trenutne faze tog sudskog zlostavljanja, postavio sam novinarska pitanja glasnogovornici Trgovačkog suda u Zagrebu u kojemu se vodi stečaj jedne od dviju tvrtki zbog kojih je i započela 22-godišnja sudska trakavica (prva od tih dviju tvrtki je ranije u […]

Najprije nisam obraćao pozornost na zahtjeve službenika Zagrebačke banke da provedu ”dubinske analize” mojih računa u toj Banci (u Zagrebačkoj banci imam poslovni račun kao registrirani slobodni novinar, te devizni i tekući kao i većina građana).

Prošli tjedan je Institut za javne financije objavio ”Analizu financijskog položaja trgovačkog društva Imunološki zavod d. d. i opravdanosti njegove privatizacije ili zadržavanja u državnom vlasništvu”.

Među sedam pisama čitatelja dobio sam i kratki upit: ”Zanima me, s obzirom na to da već imam zaštićeni račun, a trebao bih dobiti uplatu za honorar za članak, da li mogu zaštititi i iznos tog honorara“?

Sudeći po komentarima u elektroničkim porukama čitatelja, presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak očito je i dalje vodeća tema. Zanimljivo je da ima i čitatelja koji, kao i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda Hrvatske, zaokupljeni socijalnim kontekstom ovog spora, smatraju da su korisnici kredita morali biti svjesni kakav ugovor potpisuju i da sada […]

  Samo nekoliko dana uoči 9. svibnja 2015., Dana pobjede nad fašizmom, prof. Dejan Jović je izjavio da partizani nisu oslobodili Jugoslaviju 1945. godine. Sudjelujući u emisiji 3. programa Hrvatskog radija rekao je: ”Partizani su se svakako časno borili protiv fašizma, protiv okupatora, borili su se za očuvanje i zaštitu nacionalnih manjina, osobito Srba u […]

U hrvatskim medijima ustrajno se izbjegavaju teme o kršenju ljudskih prava, osobito prava pristupa sudu. Ljudska prava u Hrvatskoj najčešće se krše u pravosuđu, djelatnostima raznih obavještajnih službi, te Ministarstvu financija (osobito Poreznoj upravi) i ostalim službama državne uprave. Pojednostavljeno, hrvatska država najviše krši ljudska prava hrvatskih građana. A odskora se hrvatskim građanima uskraćuje zaštita […]

Zaredale su ovih dana proturječne odluke hrvatskih sudova zbog spornih kreditnih odnosa između banaka i korisnika kredita. Usporedno se u medijima oprečnim izjavama o istim kreditnim odnosima nadmeću guverner HNB, bivši i sadašnji ministri financija i ostali političari. Sav taj metež pokazuje da više ne prolaze priče o ”nezrelim” dužnicima i ”zrelim” bankarima s neupitnim […]

Dr. Andrija Štampar je u Hrvatskoj ostvario javnu zaštitu narodnog zdravlja i unaprijedio socijalnu medicinu do mjere da je model iz Hrvatske 50-ih godina prošlog stoljeća postao uzorom Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a dr. Štampar osobno počašćen i izborom za prvog predsjednika Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije. Bitno je na to danas podsjetiti hrvatski birački korpus kako […]

(Opaska uredništva: Rubrika ”Imam pravo” će tragom pisma čitatelja upozoravati na slabosti sustava u cijelosti i na taj način poduprijeti pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s puno moćnijim državnim službama, velikim bankama, ovršnom mafijom, u slučaju kršenja ljudskih prava u kompromitiranom pravosuđu, itd. Pozivamo čitatelje da nam se javljaju. Kontakti ispod teksta. U trećem napisu […]

(Opaska uredništva: Rrubrika ”Imam pravo” će tragom pisma čitatelja upozoravati na slabosti sustava u cijelosti i na taj način poduprijeti pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s puno moćnijim državnim službama, velikim bankama, ovršnom mafijom, u slučaju kršenja ljudskih prava u kompromitiranom pravosuđu, itd.