autograf.hr

U demokraciji većina pobjeđuje, ta pobjeda je politička a ne etička i epistemološka. Istina i dobrota ne ovise o volji većine i politikama koje nastaju iz te volje. Uostalom, povijest nam je više puta, osobito tijekom ratova i poraća, kada se iz krvi i pljačke rađa nova klasa bogataša, pokazala da većinu ne pokreće želja […]

Govor Milorada Pupovca na ispraćaju Budimira Lončara, Krematorij, Zagreb, 9. rujna 2024. Svi mi, njegovi najbliži, prijatelji i poštovaoci, znali smo da ćemo se jednog dana ovdje okupiti da bismo ispratili Leku. Znao je to i Leko. Kao ni on tako ni mi nismo mislili da će to biti jedan od skorih dana, jedan od […]

Intervju zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, objavljen u Večernjem listu 14. kolovoza u dvobroju za Veliku Gospu, izazvao je mnoge reakcije. Nemam namjeru osporavati njegove stavove, ima ih pravo javno iznijeti, ali, isto tako, mora biti spreman i prihvatiti kritiku. Tako funkcionira demokratsko, pluralno društvo. Ono je bitno dijaloško, a dijalog podrazumijeva različite stavove, kritiku i […]

”Pružimo svi mi otpor, kada su u opasnosti ljudsko dostojanstvo i ljudska prava! Zauzmimo se zajedno i aktivno za demokraciju!” Ovim riječima završava izjava ”Narodski nacionalizam i kršćanstvo su inkopatibilni/nespojivi” koju su 22. veljače 2024. godine jednoglasno prihvatili biskupi na proljetnom zasjedanju Njemačke biskupske konferencije.

”Prezirem ta upozorenja. Ne mogu mi ništa. Krše Ustav i predstavljaju smrtnu opasnost za hrvatsku demokraciju. Neću poštivati odluku i radit ću ono što mi nalaže savjest. (…) Svetinja za sve nas u liberalnoj demokraciji je – ono što nije zabranjeno je dopušteno. Ja sam građanin!” Sve ovo izjavio je naš vrhovni komandant i bez […]

U ovome svijetu materijalne datosti, da bi se duhovno radikalno ostvarilo i uprizorilo, ono se mora utjeloviti. Znamo kuda može voditi “razduhovljeno” tijelo jer je prepuna naša povijest svjedočanstava pomahnitalosti materijalnog.

Dijalektika političke i medijske moći kreira naš javni život. Ne postoji bolji i za čovjeka dostojanstveniji oblik vladavine od demokracije, ali samo ako demokracija uistinu jest demokracija. Demokracija kao demokracija ili čovjek kao čovjek nisu apstraktne teme o kojima raspravlja filozofija, riječ je o prvorazrednom događaju naše svakidašnje prakse.

U isto vrijeme dok smo u medijima sve intenzivnije bombardirani, napose okupirani ratom u Ukrajini, Letom 3 i pokradenim glasovima na Euroviziji, poplavama u Obrovcu i Hrvatskoj Kostajnici… u laboratoriju vladajuće stranke, negdje na osami, duboko u noć, poput mladog znanstvenika Henryja Frankensteina iz istoimenog filma i njegovog vjernog pomoćnika grbavca Fritza, u napuštenom tornju […]

U demokraciji svatko ima pravo iznositi svoje političke stavove i tako utilizirati svoju građansku slobodu dok tom svojom slobodom ne ugrožava slobodu drugog mu sugrađanina ili sugrađanke. To je sigurno točno i to pravilo nema izuzetaka. To je kategorički imperativ demokracije.

Imenovanje novih biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj prilika je da se napokon dogode promjene koje će voditi prema ozdravljenju hrvatskog društva, ali i same, kako se to kaže, ”Crkve u Hrvata”. Dosadašnji nacionalistički model, konzumiran i besprizorno demonstriran od strane većine dosadašnjih biskupa, napravio je štetu državi i vjeri, građanima i vjernicima. Svi vjernici su […]

”Znamo kako demokracije umiru. Njihova smrt dolazi nečujno”, piše 32 laureata Nagrade za ispravno življenje (Right Livelihood ili alternativna Nobelova nagrada za mir) iz 27 zemalja u otvorenom pismu švedskim političarima koje je objavljeno 25. rujna 2022. godine, četiri dana prije prvog glasanja o novoj vladi nakon pobjede desnog bloka na parlamentarnim izborima u Švedskoj.

Umrla je kraljica Velike Britanije Elizabeta II. i, nakon skupih protokola i ceremonija koji su trajali desetak dana, napokon 19. rujna (2022.) sahranjena da počiva u miru. Prateći događanja od njezine smrti do sahrane te prisjećajući se povijesti i simboličke težine britanske monarhije, teško se oteti dojmu koliko sličnosti postoji između monarhije i ustroja Katoličke […]

Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006. ističe kako su akademske slobode i sveučilišna autonomija ključne za uspješno ostvarivanje funkcija sveučilišta, ali su istovremeno i pretpostavka svakog demokratskog društva.

Miljenko Jergović u ”Levijevoj tkaonici svile” spominje slučaj mladića hospitaliziranog na psihijatriji zbog toga što tvrdi da poznaje Antuna Gustava Matoša koji je umro davno prije njegovog rođenja. Jergović zaključuje kako će ga s psihijatrije pustiti tek kada ”tu stvar zadrži za sebe”. Ovo ponajbolje opisuje postignuti stupanj demokracije u Hrvatskoj. Demokracija u Hrvatskoj je […]

Je li psihijatrijski doprinos demokraciji i zdravom društvu psihijatrijska evaluacija javnih osoba, osobito onih na pozicijama društvene moći, tako da se niti jedan mućak niti jedna trula jabuka ne bi mogla provući u parlament, predsjedničke rezidencije ili sudove? Naravno da nije.

Javni prostor ne smije postati kaos informacija kada je riječ o COVID-19 pandemiji. Jednako je loše, ako ne i gore, kada postoji bilo koja vrsta zabrane informacija. No najgore je kada se utemeljene informacije ignoriraju i postaju neprepoznatljive. U moru informacija sve smo skloniji zanemariti ono bitno, dokazano. Često ih stavljamo i dovodimo u istu […]

Svi kao nešto sve ruše, a nitko ne zna tko koga ni zašto, važno je da se ruši. Naslov je izrekao Unamuno, neki njegovi slobodari drže skup u Madridu, dok falangisti ubijaju republiku. Kaže mu prijatelj: ”Uđimo!” ”Uđimo, ja sam protiv!” veli Unamuno. Ča je novega u svitu bilen? Štijen đornale, foje, naše i druge, […]

”Bog je uvijek tu. Ne ondje gdje ga tražim. Ali uvijek daje da ga nađem.” Ovom porukom započeo je nedjeljno bogoslužje župnik u austrijskoj župi južno od Beča. Naišli smo na njega gdje drugdje nego na televiziji. Budući da mise već mjesecima zbog pandemije COVID virusa pratimo online. Na televiziji smo pred mjesec dana gledali […]

Je li u Hrvatskoj moguće prepoznati prioritet trenutka? Ne znam, ali vjerujem da ga je moguće prepoznati kroz poznati ”hrvatski obrazac ponašanja”. U blagostanju svađa i prijepori, a u krizi glave su skupa. Čini se da je upravo sada jedan takav krizni prioritet trenutka. To je četvrti val pandemije.

”Carevo novo odelo“. U pitanju je jedna i ne baš klasična bajka, poznatog Hansa Kristijena Andersena, svakako poučna priča, koja nas uči ličnom usavršavanju putem samosvesti, pod uslovom da je imamo.

”Oko ‘Oluje’ svake godine isto”, kaže povjesničar. Ove godine pažljivo sam pratila događaje oko obilježavanja obljetnice vojno-redarstvene operacije ”Oluja”. Sadržaj, poruke i tonove, emocionalnu pratnju, neverbalne poruke, nastojala sam uhvatiti atmosferu preko ekrana gledajući i slušajući sudionike. Kao i u psihoterapiji, pokušavala sam prepoznati što se prešućuje, zaobilazi ili se ipak koliko-toliko naznači da stvarnost […]

Da je 1991. godine, kada smo odlučili jednopartijski sustav zamijeniti demokratskim građanskim uređenjem društva, u sve hrvatske škole uveden obavezni nastavni predmet Građanski odgoj i obrazovanje, danas bi svi građani Hrvatske, u dobi od 12 do 40 godina, znali koja su im temeljna prava i obaveze, što je zapravo osnova demokracije, što je korupcija, što […]

Neki su datumi veliki jer označavaju početak epohe, nekog izuzetnog događanja ili transformativnog procesa. Drugi su datumi značajni jer obilježavaju vrhunac ili završetak takvih događanja.

Lokalni izbori su iza nas, a ispred nas je ili magija kreiranja uspješnog života lokalnih zajednica ili odustajanje od ideala proklamiranih u kampanji.

Porazna spoznaja da u Hrvatskoj u 48 jedinica lokalne samouprave HDZ neće imati protukandidata na predstojećim lokalnim izborima nije dokaz da vladajući, bili oni, u ovom slučaju, iz redova HDZ-a, a ovo se odnosi i druge političke opcije, vladaju dobro, nego je to dokaz o nedostatku interesa i svijesti o političkoj bitnosti ljudi koji žive […]

Nikad mi nije bilo teže pretvoriti misli u riječi. Prezasićena sam. Misli se sudaraju jedna o drugu, gube smisao.

Zbivanja u Americi posljednjih su dana, koliko sam vidio, proizvela nebrojene asocijacije, a mišljenja i stavovi vezani uz njih premrežila su svijet.

Pravo na prosvjed je jedno od najvažnijih prava čovjeka koji živi u demokratskom sustavu. Dalo bi se raspravljati o tome koliko građani naše zemlje to shvaćaju, ali to i nije tema ovog osvrta.

Uživanje u blagodatima otvorenog, demokratskog društva, sa svim njegovim konceptima, omogućuju nam njegove fundamentalne tvorbe – institucije. Njihova važnost i uloga u odvijanju demokratskih procesa i širenju demokratskih vrednota je krucijalna jer one uspostavljaju pravila i brinu se da se ta pravila poštuju.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Ove godine se, raznim manifestacijama, obilježava trideset godina od pada Berlinskog zida. Prigoda je to da se susretnemo sa stvarnošću hrvatske nacije i sa stvarnošću hrvatskog nacionalnog subjekta.

Pripremam predavanja o demokraciji. Demokracija cvate u bogatim društvima. Propada i pretvara se u kulisu u društvima izvan kruga zemalja u kojima je nastala.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Malo me je sram što u 21. stoljeću moram započinjati starim citatom. ”Zamislimo državu u kojoj bi postojali strogi zakoni koji dozvoljavaju  ljudima da govore samo istinu i brane svaku neistinu.

Ima već dosta materijala o tome koliko je iskren Miroslav Škoro, koliko je čestit, koliko se možda futrao tuđim parama (vidi novi broj tjednika Novosti kojem Škoro najavljuje tužbu). Mene pak zanima jedna naoko ”manja stvar” za one koji mu češljaju imovinsku karticu i kojekakve poslove, jer mislim da je doista velika za osobu koja […]

Europa se danas nalazi pred radikalnim suočavanjem sa svojim lošim politikama i previdima. Prvenstveno onima koji se tiču socijalnih politika koje su trebale prevenirati puknuće i tektonsko raslojavanje u građanskom društvu kao posljedicu ekonomske globalizacije i liberalizacije tržišta koje je imalo puno dublji efekt od unaprijed predviđenog efekta na nižu radničku klasu.

Neki mi kolege iz akademske zajednice zamjeraju što se navodno nisam izjasnio o naivnom, ali stoga ne manje skandaloznom prijedlogu Muzičke akademije i (ne)ozbiljnoj nakani rektora Borasa da se Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat.

Iako je krizni susret na vrhu bio svojevrsna premijera, zajedničko ispitivanje savjesti, priznavanje djela i propusta, razmišljanje o odlučnom zaokretu i novoj praksi uslijedilo je razočaranje.

Martha C. Nussbaum promišljala je odnos demokracije i humanistike te je došla do zaključka kako kriza humanistike dovodi do krize demokracije.

Ono što je pravi problem politike u Hrvatskoj suhoparnim jezikom naziva se legitimnost, poetično, radi promidžbe naziva se vjerodostojnost, a sasvim jednostavnim jezikom naziva se povjerenjem u vlast.

Izbori za Europski parlament koji bi se trebali održati u svibnju ove godine označit će pobjedu ”iliberalne demokracije” izjavio je nedavno mađarski premijer Viktor Orban. Takav decidiran stav lidera jedne članice EU izazvao je oduševljenje protivnika liberalne demokracije koji bi htjeli vratiti kazaljke sata unatrag,

Rat je završio. Davno završio. Japan je kapitulirao u kolovozu 1945. godine. Dvadeset i sedam godina kasnije, 1972., čovjek, kasnije identificiran kao japanski vojnik Shoichi Yokoi, pronađen je u džungli. Nije znao da je rat završio. Živio je pećini koju je sam iskopao. Njegova dva supatnika umrla su koju godinu ranije. Tragično.

Od početka pokreta ”žutih prsluka” u Francuskoj, u studenom 2018., Katolička Crkva je vrlo diskretno prisutna u cijeloj toj društvenoj krizi. Nesumnjivo zbog jasno sekularne prirode te države, ali ne samo zbog toga. Radi se o društvenom pokretu i trebalo je nekoliko mjeseci da Crkva prepozna gdje bi mogla pomoći. Vjerojatno još uvijek traži odgovor […]

Kineski carevi duboko su poštovali svoje političke savjetnike. Ponekad bi im ležerno skidali glave, slali ih u progonstvo, ali uvijek su se bojali njihove izdaje.

Ono što je u Hrvatskoj jugonostalgičar, to je u Češkoj neomarksist. Premda etiketiranje izvire iz različitih pobuda, rezultat je isti. Pod nazivom neomarksist moralni čistunci i novoprobuđeni domoljubi u Češkoj podrazumijevaju vrlo raznorodnu skupinu ljudi koje smatraju najpoganijom ljudskom sortom.

Kroz povijest smo upoznali različite političke sustave. Demokracija je, već i po imenu, vladavina naroda, dok je autokracija vladavina jednoga. Birokracija opisuje vladavinu činovnika, plutokracija vladavinu bogatih, aristokracija plemenitih. U meritokraciji odlučuju zaslužni, u gerontokraciji stariji, u teokraciji pobožni, u tehnokraciji stručni, u kleptokraciji lupeži, ali ništa od nabrojanoga u stvari ne opisuje ovo u […]

Puzanje terora – to je pravi izraz. Evo, nasumce: Olivera Lakić. Hrvoje Bajlo. Vladimir Kovačević. Verica Marinčić. Parim Oluri. Dragan Bursać. Ema Branica. Aleksandar Trifunović. Hrvoje Zovko. Vojislav Mazzocco. Nedim Sejdinović. Dinko Gruhonjić…

Danas jedan značajan dio novinara prati Facebook statuse raznih političara i zvijezda reality showa – a Pernar, kao jedna prilično dobra smjesa i jednog i drugog, mnogima dobro dođe da napišu kakav članak kad već nema pravih vijesti.

Pouka ove priče je jednostavna. Prijelazom iz jednostranačkog u višestranački sistem preuzete su i neke mane nekadašnje Partije, preslikane u sve nove stranke i tako multiplicirane.

Bio je krasan dan, početak jeseni. Nedjelja. U takvim danima Zagrepčani rado odlaze na izlete, jedu u seoskim krčmama i ljute se na prometne gužve. Nije bio takav dan. Bio je rat i čula se tutnjava topova u daljini.

Kafić ”Paprika”, a potom i dom Borivoja Dovnikovića Borde u Dubravi proteklih tjedana bili su scenografija naših dugih, maratonskih razgovora o umjetnosti i politici, idealima i snovima. S tim vitalnim karikaturistom, animatorom, grafičkim dizajnerom i višestruko nagrađivanim autorom animiranih filmova nije bilo teško naći zajedničke teme. No teško je na kraju bilo ugurati naš razgovor […]

U ljeto 2017., na inicijativu tadašnje američke veleposlanice, organizirana je potraga za ostacima aviona i odavanje počasti američkoj posadi bombardera B-24 koji se 1944. srušio kod Visa. Toj komemoraciji prisustvovali su i hrvatski ministri obrane i branitelja g. Krstičević i g. Medved.

Nedavno je Javna ustanova Spomen područje Jasenovac izdala zbornik ”Jasenovac – manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam”, koji urednički potpisuju dr. sc. Andriana Benčić, dr. sc. Stipe Odak i dr. sc. Danijela Lucić, a o kojem razgovaramo sa sociologinjom Andrianom Benčić, zaposlenom u JUSP-u Jasenovac.

Meni je sasvim nepoznato tko je bio Saint Bernard Clairvaux (1150.), koji je napisao “L’enfer est plein de bonnes volontés ou désirs”. Put u pakao popločan je dobrim namjerama. Izreka se često koristi kao oprezno upozorenje da dobre namjere imaju i nepoželjne posljedice (R. Merton: The law of unintended consequences).

Ovako je prije nekoliko dana novinarima zborio Milorad Pupovac: “Kad bih ja znao gdje naći odgovor na vaše pitanje da ne bude gore, ja bih ga našao, ali ja se bojim da toga odgovora nema i da smo prisiljeni čuvati ovo što imamo, vjerujući da gore neće doći, iako su svi pokazatelji govore da gore […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.

Čitatelj će mi oprostiti, drugog prijevoda mimo srpskog nisam našao, ali sadržaj nam je svima blizak i jasan: “Ako je u demokratskim zemljama glavna snaga podstrek za proizvodnju profita koji imaju pojedini industrijalci, bankari i podmićeni političari (…) nama najveći podstrek daje saznanje miliona onih koji rade da se u ovom ratu vodi borba protiv […]

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova smoglo je snage da se u izjavi za medije desolidarizira sa SAD-om, predsjednikom Trumpom i njegovom objavom o napuštanju međunarodnog ugovora s Iranom o uporabi nuklearne energije u miroljubive svrhe.

Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac.

“Bez oružja, jer ako ga budeš imao glava će ti odletjeti kao da si u Siriji”, “I kolcem i lancem i bokserom u glavu za Dinamovu slavu”, “Na mom si tlu i život će ti postati pakao sada”, “Ne možeš mrdnuti bez moje dozvole”, “Tvoj život je odsad teror”, “Ti si samo sirijski doručak za […]

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

Znam da nije sasvim pristojno obraćati se ovim tonom i frazom. Istina, susretali smo se i popili kave, ali to nije dovoljno za direktnu familijarnost.

Danas nam u dvodnevni pohod stiže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Pozvala ga je, navodno iznenada, usred galame o Jasenovcu, kolegica Kolinda Grabar-Kitarović. Kažem navodno, jer se ovaj susret pripremao duže. Berlin, Washington i Bruxelles prisilili su KGK da ubrza proceduru,

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.

Predsjednica Republike neprestano ponavlja isto: demografska obnova, radna mjesta, manje birokracije, bolji život, lijepa naša Hrvatska. Cijela politička klasa u Hrvatskoj neprestano ponavlja isto.

Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda […]

Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.

”Ugroze na koje se ne možemo pripremiti i koje ne znamo kako preduhitriti, ljudi ne shvaćaju ozbiljno”, upozoravao je poslijeratnu Europu bečki filozof Guenther Anders, ”filozof samouništavanja čovječanstva” (rođ. 1902. u Wroclavu, umro 1992. u Beču).

Da smo demokratska država, sudili bi vam za veleizdaju i strijeljali vas! Lošu dosjetku o tuđim životima, smrtima, demokraciji i hrvatskoj državi ispalio je na Fejsu Hrvoje Marušić.

Ne razumijem kako mi je tako dugo trebalo da shvatim da postoji nepobjediva izborna strategija za ljude slabe inteligencije i skromnog znanja. Svašta sam prije govorio: da trebaju pošteni i pametni kandidati,  vizija, program, a dopuštao sam i da za poštene i zakonite izbore treba  odgovarajući model, tijela nadzora i otvoreni mediji.

Teško je zapravo biti ateist. Nevjera je svakodnevno na velikim iskušenjima. Evo, na primjer, kako shvatiti da je Donald Trump izabran za predsjednika Amerike, da će kovčežić sa šiframa za aktiviranje transkontinentalnih raketa s nuklearnim bojevim glavama doći u ruke jednog muškarca koji izgleda kao seksualni napasnik iz piano bara na kruzeru?

Govor počasnog predsjednika SABARH i bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića na nedjeljnoj komemoraciji za sve žrtve ustaškog terora i osobito logora smrti Jasenovac: ”Čast mi je obratiti vam se danas, prigodom komemoriranja obljetnice proboja jasenovačkih logoraša. S dubokim poštovanjem klanjam se uspomeni na sve one koji su nevini, a svi su bili nevini, pobijeni u […]

U ovoj su knjizi skupljeni, za ovu priliku nešto preuređeni i dopunjeni, neki od političkih tekstova Mate Kapovića, sveučilišnog profesora i političkog aktivista iz Zagreba, pisani za različite internetske portale i časopise između 2010. i 2014. godine.

U noći od petka na subotu, 13.na 14.studenoga godine 2015. svjetla su se počela gasiti u Evropi (nimalo slučajno koristimo frazu šefa britanske diplomacije s početka Prvoga svjetskoga rata). Na sedam lokacija u Parizu, glavnome gradu druge najznačajnije države Evropske unije, napali su teroristi, prema informacijama dostupnima u trenutku pisanja ovoga teksta, pripadnici tzv. Islamske […]

Ni Milanović, ni Karamarko neće biti premijeri, poručili su Božo Petrov i Drago Prgomet svoj, ne nužno i stav Mosta, za postizbornu suradnju. Budimo realni tražimo nemoguće… Petrov i Prgomet ispalili su kao preduvjet formiranja Vlade maksimalistički cilj koji od Mosta ne traže ni njihovi birači.

Možda se teško oteti dojmu da danas, 8. studenog 2015., na biračka mjesta ulazimo kao u kakav casino u kojem pravo ne poznajemo ni pravila ni strategiju igre, premda su nas ovih dana obasipali informacijama o mogućim rezultatima uglavnom građenima na diskreditiranju protivnika.

Možda se teško oteti dojmu da danas, 8. studenog 2015., na biračka mjesta ulazimo kao u kakav casino u kojem pravo ne poznajemo ni pravila ni strategiju igre, premda su nas ovih dana obasipali informacijama o mogućim rezultatima uglavnom građenima na diskreditiranju protivnika.

Johannes Brahms je tek u kasnom, 68. opusu predstavio svoju prvu, genijalnu simfoniju u c-molu. Skrupulozno je na njoj radio gotovo 14 godina. Kad je 1876. u Karlsruheu praizvedena, zlobnici su je, zbog neke daleke sličnosti glazbene građe zadnjeg stavka s IX. Beethovenovom simfonijom, nazvali Deseta Beethovenova

Ponuditi izbjeglicama da ostanu – o tome nitko ni da zucne. Danas se u Hrvatskoj čini posve nezamislivim nevoljnike koji bježe preko pola svijeta javno pozvati da ostanu ovdje živjeti, i objasniti im da Njemačka ili Švedska ne moraju ni po čemu biti bolje od Hrvatske, štoviše.

Moguće je da se ključna razlika između sadašnjega vođe HDZ-a i velikoga političkog uzora tiče njihovih ranijih života: Franjo Tuđman je Hrvatsku nastojao organizirati kao vojnu kasarnu, dok je Tomislav Karamarko ima namjeru pretvoriti u policijsku stanicu. Može doista biti da mladalački izbori imaju sudbinske domete i poput kletve utječu na kasniji razvoj karijere: jednom […]

Sjećam se kako sam bio šokiran izjavom jednog mog studenta da je Hitler, ”navodno zločinac”, učinio mnogo dobroga za svoj narod, a uostalom zamalo pobijedio u ratu. Nije me toliko iznenadila ta izjava mladog čovjeka, koliko tiho slaganje drugih koje sam osjetio u zraku.

U rujnu 1935. u Njemačkoj su uvedeni Nirnberški zakoni: prvi o državljanstvu, drugi o zaštiti njemačke krvi i časti. Prvim su zakonom Židovi u praktičnom smislu lišeni prava na njemačko državljanstvo, dok je drugi zakon regulirao koji se ljudi smatraju Židovima (te Romima i crncima). Sljedeće tri godine trajao je tihi teror, čiji je cilj […]

Povodom žestokih reakcija izazvanih objavom pjesme ”Lijepa naša haubico” u tjedniku Novosti razgovarali smo s njenim autorom novinarom Nikolom Bajtom. ”Ne radi se o satiri”, izjavila je Ingrid Antičević Marinović, zastupnica SDP-a, na vaše stihove, ”jer se ne izražavaju ruglu i podsmijehu neki ljudi ili neke skupine, nego u cjelini svi i na štetu drugih”. […]

Njemačka kompanija Mutanox, javljaju agencije, odbila je Madžarskoj isporučiti između 9000 i 10.000 koturova bodljikave žice, i to uz ovakvo obrazloženje: “Bodljikava žica namijenjena je sprečavanju krivičnih djela, ali djeca i odrasli koji se u izbjeglištvu pokušavaju dokopati spasa ne pripadaju kategoriji počinitelja.”

(Opaska uredništva: Portal Autograf.hr u potpunosti podržava inicijativu za uvođenje predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja te će se bezrezervno staviti na raspolaganju ne samo GOOD inicijativi već ćemo naš portal staviti u funkciji promicanje što kvalitetne rasprave oko potrebnoga kurikuluma). O čemu se radi u kampanji “Naučimo biti veliki”, koju je “GOOD inicijativa” pokrenula povodom […]

Saborski Big Brother. Eto tako bi se najjednostavnije moglo okarakterizirati jutro u sabornici otpočeto zahtjevom HDZ zastupnika da se raspravi “slučaj Linić” i moguća zloupotreba tajnih službi od strane vladajuće koalicije. Nagrada u ovom eliminacijskom realityju istina nije stotinu tisuća eura kao što je to slučaj na komercijalnim televizijama koje možemo pratiti, već izborni poeni.

Europa ima posla s tri problematična lidera koji se sve više pozivaju na svoju vjeru i oko nje grade svoju nacionalističku ideologiju. To su: pravoslavac Putin, kalvinist Orban i musliman Erdogan. Svi su oni populistički političari koji su korijene svoje nacionalne vjere otkrili u potrazi za moći, a u svojim su domovinama veoma popularni. Hvale […]

Ovovremena je Njemačka uistinu s teškom mukom zadobila ugled svjetski otvorene i demokratske zemlje. U njoj se sve do mirnog ujedinjenja Njemačke (1990.) živjelo s kompleksom manje vrijednosti (sindrom holokaust), pa se zadugo i poslije ujedinjenja prakticiralo rijetko kada samosvjesno ”nijemstvo”, jer je nepisani kodeks nalagao uzdržanost i obzire, posebice prema Židovima (i državi Izrael), […]

Znam, već i površni poznavatelji glazbe s pravom će upitati što povezuje brilijantnu ”Istarsku suitu”, skladbu našeg skladatelja Natka Devčića i genijalnu kasnoromantičnu skladbu ”Also sprach Zarathustra”, op. 30 Richarda Straussa.” Istarsku suitu” Natko Devčić je napisao 1948. godine u tzv. nacionalnom stilu koristeći istarski folklor.

O veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Henriku Ofstadu šira javnost nešto je više doznala tek u zadnjoj godini njegovog mandata, zahvaljujući odgovoru koji je poslao na pismo predsjednika Hrvatske obiteljske stranke, stanovitog Mate Knezovića.  Podsjetimo, Knezović je Ofstadu poslao otvoreno pismo tražeći da ovaj izrazi žaljenje jer je prisustvovao skupštini Antifašističke lige,

Izjava za javnost povodom kaznene prijave DORH-u udruge ”U ime obitelji” Nevladina organizacija ”U ime obitelji“ podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić iz ”Centra za mirovne studije” zbog ”javnog poticanja na nasilje i mržnju“. U demokratskoj državi svatko bi trebao moći bez straha izražavati svoje stavove i mišljenja pa […]

Izjava za javnost povodom kaznene prijave DORH-u udruge ”U ime obitelji” Nevladina organizacija ”U ime obitelji“ podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić iz ”Centra za mirovne studije” zbog ”javnog poticanja na nasilje i mržnju“.

Zar jedan hrvatski branitelj može biti barbar? Zar može biti terorist, militant i fašist? Ova je pitanja u vrlo službenoj prigodi i na najslužbenijem mogućem mjestu, u Vladi Republike Hrvatske, sjedeći sučelice hrvatskom premijeru i dvojici ministara, odjeven u svečanu odoru visokog policijskog časnika, izrekao Josip Klemm. Ni na jedno od tih pitanja Josip Klemm […]

Posve suprotno normalnoj logici da se uspjeh na izborima gradi na popularnosti i sviđanju javnosti, Tomislav Karamarko na vlast želi doći strahom, plašeći narod. Recentna kriza, jedan od najdramatičnijih trenutaka u četvrt stoljeća dugoj povijesti samostalne države, pokazala je da se njegove vlasti treba bojati. Cijela se Hrvatska u jednom času našla na plinskoj boci, […]

Zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, predstavnici i pripadnici naroda koji su bili istrijebljeni u Drugom svjetskom ratu (Romi, Židovi Srbi i drugi), koji su doživjeli milijunski egzodus od 1945. do danas (Nijemci, Talijani, Srbi i drugi) i koji decenijama sudjeluju u izgradnji tolerantnog i demokratskog društva i međunarodno afirmirane i evropski prihvaćene države, donijeli […]

”Crkva u Hrvata” posebno bi trebala paziti da se ne prometne u persiflažu antickog prorocista u Delfima. Naime, već sam jučer tumačio smisao zahtjeva branitelja kako ga je konačno obrazložio pater Ike Mandurić – branitelji ne traže poboljšanje njihova životnog standarda ili u najopčenitijem smislu rješenje njihovih životnih problema,

Ima jedna dobra knjiga. Zove se ”Anatomija jedne pobune“. Napisao je španjolski književnik Javier Cercas. Objavljena je 2009. godine, a u Hrvatskoj je lani prijevod Silvane Roglić izdala nakladnička kuća Fraktura. Zašto je nama važna ”Anatomija jedne pobune“? Riječ je o publicističkom djelu u kojem je vrlo temeljito opisan pokušaj državnog udara u Španjolskoj 23. […]

Prvi put u svjetskoj se povijesti za Libiju čulo 1912. godine, kada se Italija pridružila Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austro Ugarskoj i trima malenim balkanskim državama, u komadanju europskih i mediteranskih posjeda Otomanskog imperija. Prije te godine ovaj je teritorij bio poznat kao Tripolitanijski vilajet (Vilâyet-i Trablus garb) ili Tripolitanijsko kraljevstvo, kojim je, pod vrhovnom upravom […]

Ivo Barić, profesor je pedagogije i donedavni predsjednik Udruge antifašista Raba u dva mandata. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu temom ”Vrednovanje obrazovnih i kulturnih djelatnosti”. Radio je u Osnovnoj školi Rab, najprije u područnoj školi u Loparu. Osnivač je Narodnog sveučilišta i njegov prvi ravnatelj, osnivač Gradske biblioteke, ravnatelj Srednje ugostiteljske škole, voditelj osnovnog obrazovanja, […]

Tek mjesec dana nisam predsjednik, a silno nestrpljenje vlada u medijima: gdje ćeš, što ćeš… Sigurno je, ostajem u politici, iako će moj radni fokus biti na sveučilištu. Kao svoju glavnu zadaću vidim očuvanje građanskih vrijednosti i Hrvatske kao demokratske i socijalne države te promociju jedne nove generacije političara.

Postoji knjiga, dvije hiljade stranica debela, u kojoj je zapisan tajni plan za porobljavanje Hrvatske. Njen sadržaj zna samo nekoliko ljudi na svijetu, njeni autori su nepoznati: svaki Pisac radio je na svom poglavlju, ne znajući što je u ostalima i tko ih piše. Vidjeti Knjigu ne može svatko, pročitati je ne smije nitko: svega […]

Zajedno s autoriziranim intervjuom, Ivo Josipović poslao je, kako je napisao, i nekoliko prijedloga za naslove. Na primjer, ”Propali predsjednik o svojim nebuloznim planovima”. Zatim, ”Josipović kao kugina kuća, sam i napušten, ni supruga više ne kuha ručak”. Onda, ”Josipović na zid stavio Milanovićevu sliku i gađa je pikadom, drhte mu ruke od PTSP-ja pa […]

Tek mjesec dana nisam predsjednik, a silno nestrpljenje vlada u medijima: gdje ćeš, što ćeš… Sigurno je, ostajem u politici, iako će moj radni fokus biti na sveučilištu. Kao svoju glavnu zadaću vidim očuvanje građanskih vrijednosti i Hrvatske kao demokratske i socijalne države te promociju jedne nove generacije političara.

“Integrirat ćemo antifašizam u temelje hrvatskog društva, sustavno se suprotstavljati svim manifestacijama nacifašizma te javno zahtijevati da Republika Hrvatska dosljedno primjenjuje ustavne odredbe o pravnoj, demokratskoj, sekularnoj i socijalno osjetljivoj državi uz uvažavanje dostojanstva radnika/ca i ljudskog rada općenito”,

(Muzika: Bajaga i instruktori: ”Pada vlada”; Lloyd Webber: ”Fantom u operi”; The Beatles: ”Let it Be”; W. A. Mozart: ”Dies Irae” iz ”Requiema”, Maksim Mrvica – N. Rimski Korsakov: ”Bumbarov let”; Amira Medunjanin: ”Što te nema”). ”Pada Vlada” pjevaju talentirani Bajaga i instruktori!

Poštovana predsjednice Republike Hrvatske,   U ime organizacija civilnog društva koje čine Platformu 112 čestitamo Vam na izbornom uspjehu i preuzimanju dužnosti predsjednice Republike Hrvatske.  Želimo Vam uspješan rad od prvog do posljednjeg dana obnašanja ove važne funkcije. Nažalost, s pozicije zaštite ljudskih prava, moramo s Vama podijeliti svoju zabrinutost odabirom nekih od Vaših najbližih […]

(Napomena uredništva: Ovaj glasoviti članak s kraja 2007. Rafaela Seligmanna objavljujemo u povodu nedavne smrti velikoga njemačkoga predsjednika Richarda von Weizsäckera. Na slici: Konrad Adenauer)   Njemački narod zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Gotovo jednodušni izbor Berlina u Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda je novo priznanje zaslugama ove zemlje.

Posljednje godine života majka je provela na Facebooku. Otkriće društvenih mreža ne samo da je bilo posljednji veliki događaj u njenom životu, nego je tada, 2009. godine, u svojoj šezdeset i osmoj, nakon dva srušena braka, desetak rasturenih veza, jednoga neurednog i plitkog majčinstva i tolikih zapuštenih poznanstava i neuspjelih prijateljstava, pronašla idealan oblik svoje […]

Prije tačno godinu dana, mimo očekivanja političara i policije, pa dobrim dijelom i samih učesnika u “velikom buntu”, u većoj polovici Bosne i Hercegovine desilo se nešto što su optimisti proglasili ushićeno početkom mijenjanja svekolike brutalne realnosti.

Što se promijenilo godinu dana nakon prosvjeda u Tuzli i drugim gradovima Bosne i Hercegovine? Za početak treba reći da se “godinu dana poslije”, 7. veljače 2015., okupilo toliko malo prosvjednika u Tuzli, Sarajevu, Zenici i Mostaru da su skupovi nalikovali više na komemoraciju za pokojnika nego na prosvjede.

Piše: Dobroslav Silobrčić   Žižek je mit. “Enfant terrible” moderne svjetske filozofije. Mnogi ga obožavaju, neki mrze. Fenomenalan komunikator, ozbiljan istraživač, sjajno školovan i iznimno duhovit čovjek. U subotu 17. siječnja ima nastup u “Filozofskom teatru” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ako ga želite slušati i gledati, jer Slavoj Žižek je sam po sebi […]

Separatizam i unitarizam – i jedan i drugi vojnog karaktera – bili su načini da se izbjegne liberalizacija i demokratizacija Jugoslavije. Nezainteresirani za jugoslavensku 1989., lideri triju republika – Slovenije, Srbije i Hrvatske – odlučili su se da demokraciju prihvate samo tamo gdje su bili sigurni da imaju većinu. Sva trojica bili su (aktualni ili […]

Iako je Slovenija ipak bila najliberalnija post-jugoslavenska država, ni ona nije bila pošteđena nekih od rečenih trendova. Na čelu promjena – makar djelomično, u kohabitaciji – je bio također komunist, koje je doduše bio nešto više liberalan, ali samo kad se radilo o Sloveniji, odnosno o teritoriji na kojoj je mogao računati na sigurnu većinu.

Nekidan sam u Makedoniji održao razmjerno nezapaženo predavanje za studente novinarstva na sveučilištu u Skopju. Odmah na početku upozorio sam studente kako ih o našem tegobnom i prezrenom poslu nemam čemu posebno pametnom naučiti, osim možda dvije stvari: ako se ikad u životu nađu u prilici držati predavanje, da večer prije izbjegavaju kafane, a nađu […]

Predsjednički izbori ukazali su na središnju dvojbu svakog društva koje se nalazi u teškoj krizi: pouzdati se u politički mainstream i s mnogo strpljenja čekati evolutivni pomak ili potražiti nešto sasvim novo, ”treće” ili ”četvrto”?   Odgovor se nameće sâm po sebi: evolucija, izvjesnost i kretanje uhodanim putovima uvijek su manje zlo od spektakularnih prevrata, […]

Pobačaj je teška moralna dvojba za koju ću poraženo priznati da joj ne znam rješenje. Nekad sam bio slobodouman, nedvosmisleno pro choice, ali roditeljstvo me prije devetnaest godina pokolebalo. Drhteći od dotad nepoznate ljepote i straha, dok sam na ultrazvuku gledao sina, ne većega od jezgre badema, kako bubri u utrobi moje žene, učinilo mi […]

S političkim promjenama nastalim nakon 1989. međutim, okolnosti se mijenjaju. S jedne strane, uvodi se politički pluralizam, te se povećavaju slobode političkog djelovanja i organiziranja – makar inicijalno i, u slučaju postjugoslavenskih država, ne bez rizika i ograničenja. No, s druge strane, riječ ”autonomija“ postala je ”problematična“, a ideja autonomije neprihvatljiva predstavnicima većine.

U nastanku državâ koje njihovi narodi, zapravo, nisu htjeli treba tražiti uzrok trajne krize tih država. Takve države – kojih je karta svijeta prepuna – ostaju ”slabe“ ili ”polomljene“ od samog dana stjecanja nezavisnosti. Za njih često vrijedi ona gruba, ali ne i neistinita, latinska izreka (regula Catoniana): ”Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.

Treba doista imati podosta stomaka pa slušati minulih dana nebrojene rasprave u svijetu o nasilju i ekstremizmu definiranom akademski po raznim simpozijima, okruglim stolovima i međunarodnim konferencijama. Zima je planiranih rasprava na tu temu, i potrebe da se predviđeni budžeti za nevladina upozorenja, unaprijed zacrtana i isprovocirana nedopustivim i groznim nasiljem, realiziraju do kraja.   […]

Pred kraj ove godine, u studenom i prosincu, bilo je nekoliko konferencija kojima je obilježena 25-godišnjica 1989., godine koja u evropskoj novijoj povijesti ima veliki simbolički značaj. Nekako se uobičajilo da akademska zajednica slijedi kalendar jubileja i ”okruglih godišnjica“, pa je tako bilo i ovog puta. Centralno pitanje manje-više svih tih akademskih događaja bilo je: […]

Poruka Hrvatske biskupske konferencije o nadolazećim predsjedničkim izborima:   Draga braćo i sestre!   1. Povodom izbora za predsjednika/predsjednicu Republike Hrvatske, koji će se održati 28. prosinca ove godine, mi – katolički biskupi – želimo s vama, članovima Božjega naroda, ali i sa svim ljudima dobre volje, podijeliti svoja promišljanja te vas pozvati da, dajući […]

Populističko povlađivanje i nacionalističko divljanje, ljudi u crnom s ogromnim križevima na prsima blokiraju grad, jeftini senzacionalizam u tjednicima, dnevnim izdanjima novina, po portalima, grubo zadiranje u privatnost, neodgovorno etiketiranje i progon zbog  prezimena, porijekla, očeva, provala mržnji i isključivosti svih vrsta na društvenim mrežama – whatever – u Hrvatskoj su nadomjestak za demokraciju. Bolje […]

Đir oko Poljuda prošle subote, koju minutu nakon 17 sati, baš kad je Hajduku poništen regularan gol na utakmici (i to s klubom čiji navijači osnivaju novi klub jer im je svega i s pravom dosta), dakle na utakmici koja se igrala bez publike i navijača, ali, ispada, i bez igrača i strasti, bar s […]

”Stvar je u tome da je Bibi kukavica. Dobra stvar s Netanyahuom je to što se boji pokretati ratove. Loša je stvar da ne želi napraviti ništa što bi dovelo do dogovora s Palestincima ili sunitskim arapskim državama. On je zainteresiran jedino za obranu od svoga političkog poraza. Nema muda”. Tim je riječima neimenovani američki […]

U pozadini političkih zbivanja u Srbiji i apsolutne vlasti Srpske napredne stranke događaju se kulturni incidenti koji svedoče o pokušaju, i ne samo pokušaju, da se potpuno osvoji kulturni i informativni prostor Srbije i time zapravo uvede potpuna kontrola govora i mišljenja.   To nije ništa novo ako se ima u vidu da su ”naprednjaci” […]

Ja ne mrzim – na tako imenovanom Facebook profilu podrške Bojanu Glavaševiću, kreiranom neposredno nakon njegova nedjeljnog intervjua HTV-u, roje se tisuće lajkova i pohvala. Mladi pomoćnik ministra branitelja postao je točka okupljanja svih koji se “zalažu za toleranciju, dijalog i konstruktivnu budućnost”. Lice Hrvatske koja ne mrzi. A i tata bi se imao razloga […]

HRVATSKA KULTURA I EUROPSKA UNIJA: KAKO DO REFORMI U NOVIM OKOLNOSTIMA? Skica kulturnog razvoja RH mimo strateških odrednica i prijedlozi za reforme i suradnju s EU Drugi nastavak.

Završiti posjet Saboru prije nego li je i započeo te ne iskoristiti priliku da se nezadovoljstvo svojim statusom u društvu jasno izrazi u parlamentu politički je glup potez. Onaj tko ga je povukao sad se mora suočiti s guranjem braniteljskog prosvjeda među marginalne pokrete krajnje desnice koji ne priznaju demokratski izabrane institucije.   Kad je […]

HRVATSKA KULTURA I EUROPSKA UNIJA: KAKO DO REFORMI U NOVIM OKOLNOSTIMA? Skica kulturnog razvoja RH mimo strateških odrednica i prijedlozi za  reforme i suradnju s EU

Mnogopoštovanoj gospođi X Veleuvaženom gospodinu Y Najdražem, cijenjenome drugu Z   Kao što vam je poznato, javio sam se na natječaj koji je HRT raspisao za (samo Bog i glavonje na Prisavlju znaju koliko ih kane uzeti, vratiti, uhljebiti, što li već) radno mjesto novinara-mentora i bio pozvan da se ljetos pojavim u tzv. Bloku […]

Uhićenje Milana Bandića mi je ozbiljno ugrozilo privatnost. Telefon ne prestaje zvoniti, a primam i bezbroj drugih poruka koje me proglašavaju ”prorokom”, jer sam godinama ukazivao na kriminalno, manipulativno i religijski licemjerno ponašanje političara velikih ambicija, ali lišenog morala.   Početkom siječnja 2010. sam u cenzuriranoj, ali stoga naširoko citiranoj i komentiranoj kolumni progovorio o […]

Piše: Drago Pilsel   Među korisnim stvarima koje sam prije ljetnog dopusta učinio bilo je poslušati izvanredno predavanje muzeologa i stručnjaka za upravljanje baštinom prof. dr. Tomislava Šole (čovjeka impresivne znanstvene biografije i bibliografije; vidi u http://en.wikipedia.org/wiki/Tomislav), prvo u nizu od sedam susreta na temu ”Baština za društveni razvoj”, u Muzeju za suvremenu umjetnost, gdje […]

Kada je 1989. pao famozni Zid, rodila se nada da će liberalne vrijednosti postati dominantne i u Istočnoj Europi i da će, osim komunizma, s povijesne scene nestati i – još opasniji – nacionalizam. Otad je prošlo četvrt stoljeća i, čini se, dogodio se obratan proces. Istočnoevropska opsesija državotvornim nacionalizmom zarazila je Zapadnu Europu i […]

Od kostiju žrtava komunističkih zločina na Daksi i drugim stratištima Karamarko gradi ljestve prema vlasti   Berlinski je zid pao prije 25 godina, u raznim je bivšim komunističkim zemljama na različite načine i u različitim opsezima provedena lustracija, a u Hrvatskoj je počeo rat. Agresija je krenula iz Beograda gdje je na vlast zasjeo komunist […]

Najavu da Vlada konačno namjerava pokrenuti zakonsko uređivanje referendumske materije svakako treba pozdraviti. Konačno, jer ta je obaveza – prema odluci Ustavnog suda – stara već četiri godine. Nejasno je samo zašto se na isti način ne odgovori i zahtjevima za promjene izbornih zakona, što od Vlade, na isti način kao i u slučaju referenduma, […]

Piše: Heni Erceg   Slavenka Drakulić, hrvatska je književnica, vrlo plodna i angažirana autorica, čiji su romani, eseji i publicistika prevedeni na brojne svjetske jezike, pa se smatra najprevođenijom hrvatskom autoricom. U njenim romanima središnja je tema žensko tijelo, često izloženo radikalnom stradanju, boli, zlostavljanju, silovanju…   Slavenka spada u kategoriju hrabrih, politički osvještenih i […]

Teofil Pančić, ”Gost iz Galaksije”, Hena COM, Zagreb, 2014.   “Gost iz galaksije” devetnaesta je knjiga pisca, kolumnista, kritičara i novinara Teofila Pančića. U njoj su sabrani eseji i kolumne koje je tijekom 2013. i 2014. pisao za radijsku emisiju “Praskozor” i za novinski portal Autograf.   Teofil Pančić rođen je 1965. u Skopju, odrastao […]

Osnovno pitanje koje se postavlja na srpskoj političkoj sceni jeste: mogu li isti oni koji su svojevremeno zemlju doveli na rub propasti sada biti njeni spasioci? Samo dva meseca posle izbora za koje se govorilo da će doneti stabilnost državi nižu se afere, jedna za drugom, sve neprijatne po vlast koja je verovala da će […]

“Da ima Vlade, ovoga ne bi bilo”, tako je, negdje između rezigniranosti i ogorčenosti, mučnu 12-satnu sjednicu Glavnog odbora SDP-a na kojoj je iz stranke izbačen Slavko Linić komentirao jedan od stranačkih doajena.   Za svih 98 pristiglih članova Glavnog odbora (od ukupno 101) bila je to vrlo neugodna i dramatična sjednica na kojoj su […]

Sirijci su na izborima ponovo izabrali Bashara al-Assada za predsjednika svoje zemlje. On će biti po treći put na čelu države, a prvi put na izborima na kojima je bilo više kandidata, temeljem referendumske promjene Ustava iz 2012. godine i uvođenja višepartijskog sistema u zemlji. O tome je, tada, malo ko napisao i jednu riječ. […]

Utjecaj nenasilne akcije   Broj i opseg nenasilnih akcija eksponencijalno su narasli u 20. stoljeću. Nenasilne akcije su u odnosu na nasilne metode dobile na važnosti u industrijaliziranim društvima, jer se njima može intervenirati ciljano i ograničeno u živote procese, dok oružane metode ne nude tu mogućnost ako se radi o velikoj akciji.   Vlade […]

Metode nenasilnog djelovanja   Mnogobrojne su metode nenasilne direktne akcije. Gotovo svaki veći, produljeni sukob stvara sebi svojstvene oblike akcije. Nenasilne akcije se mogu dokazati u ranim pisanim dokumentima. U zadnjih sto godina je ipak došlo do eksplozije društvenih otkrića ovog tipa. Poznati primjer je ljudski lanac protivnika atomskog naoružavanja između Ulma i Stuttgarta, koji […]

Što je nenasilno djelovanje?   Nenasilna (direktna) akcija je tradicionalna metoda rješavanja sukoba. Za njom posežu različite strane u sukobu u situacijama u kojima se čini da je teško ili čak nevjerojatno na demokratski način uspostaviti konsenzus o pravednosti i promjenama koje su u skladu s pravednosti.   Nenasilna akcija ima kao cilj dramatiziranje sukoba […]

Robert Menasse (Beč, 1954.) ugledni je austrijski pisac, prevoditelj, autor više zapaženih romana, eseja i kulturno-teorijskih knjiga. Njegova knjiga ima i podugački podnaslov ‘‘Bijes građana i mir Europe ili Zašto poklonjena demokracija mora ustupiti mjesto izborenoj demokraciji“, i nastala je kao rezultat autorovog duljeg boravka u Bruxellesu. Menasseova promišljanja nude nam određenu dozu solidno argumentirana […]

Gruba je procjena kako Hrvata izvan domovine živi između pet i po i sedam milijuna i, ako mene pitate, to je dobro. Super je njima bez nas i, još više, nama bez njih.   Jer, da se to mnoštvo vrati u djedovski zavičaj, teško je i zamisliti kako bi ova zemlja izgledala, tko bi bio […]

Dva su pitanja politički relevantna nakon jučerašnje presude HDZ-u i Ivi Sanaderu. Prvo, je li HDZ još uvijek zločinačka organizacija? I drugo, hoće li HDZ-ovi birači napokon shvatiti kome daju glas?   Nije naime ništa novo da je HDZ zločinačka organizacija. Ta teška optužba javno je prvi put izrečena prije četrnaest godina, u vrijeme Tuđmanove […]

Nisam iznenađen apsolutno ni jednim detaljem storije o kaosu u Federaciji BiH. Bitno je ne previdjeti ovu činjenicu – u Federaciji, za sada ne i u Republici Srpskoj! Stvar je bitna za razumijevanje cijele priče, ma kako izgledala bizarna.   Što se iznenađenja tiče, zapravo sam u čudu kako se sve skupa nije dogodilo i […]

1. Ljudi se lako slože o tome što je za njih osnovno filozofsko pitanje – ono što ih se životno tiče. Od svih oblasti teorije, umovanja i ljudske prakse najviše ih brinu politička pitanja, jer konkretna politička praksa odlučuje o svemu što im je od neposredne životne važnosti, od ekonomskih pitanja do pitanja slobode. S […]

Pojam ‘‘politička korektnost“ novijeg je datuma i došao nam je zajedno sa svim drugim demokratskim novotarijama kojima nas tzv. uljuđeni svijet privodi ‘‘političkoj kulturi“. No, i on se, barem u nas, pokazao kao maska za još jedan oblik cenzure ili discipliniranja, tj. samocenzure.   Vlastiti primjer, zna se, nije primjer, ili nije najbolji primjer, ali […]

Predavanje predsjednika Josipovića na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj” održan 10. listopada 2013. na Papinskoj akademiji u Vatikanu.   ”Odnos politike i morala jedna je od najstarijih i najsveobuhvatnijih društvenih tema. Sigurno, uvijek je bila i jedna od najkontroverznijih,  naročito nakon što je Machiavelli napisao svoju knjigu Vladar, 1513. godine. Ove je godine […]

Ionako krhka, izložena premnogim iskušenjima i uglavnom pogrešno shvaćena, demokracija u Hrvatskoj bit će likvidirana, i to pukom činjenicom da je uopće moguć referendum kojim se jedan banalni pravni posao, zapravo imovinskopravni ugovor, želi uzdignuti na razinu takve ustavne definicije koja će ga određenim kategorijama građana učiniti nedostupnim.   Tim se referendumom dokida jedna od […]