autograf.hr

Šta nam se sve više gomilaju godine onda sve rjeđe idemo u goste, a za pravo reći manje i zovemo neki dragi svit kod nas doma. Velika je to zajebancija za ono malo gušta jer sve te silne pripreme nas izuvaju iz papuča komoda u koji smo upali, a ne želimo iz njega izići. Ali […]

Razmišljam o nama na granicama. I kako je virusna opsada same čovjekove srži učinila smiješnim šengenske slobode, sjetim se nas, ratne djece Istre… Nije ovo suvisao zapis, ovo su tek bilješke o neprebolnoj sjeti. Baš pamfletski me zadesilo, dok bijesno lupam po tipkovnici mog laptopa, kao da je moja pisaća mašina, dragocjena Olympia koju će […]

U broju 7 od 4. travnja 1971. godine Glas Koncila izvješćuje o posjetu Josipa Broza Tita Papi Pavlu VI. od 29. ožujka 1971. godine (str. 3.) navodeći da je Tito, obraćajući se Papi, govorio hrvatski, da je Papi njegov govor prevođen na francuski, da je Papa govorio talijanski i da je taj govor prevođen Titu […]

Novi list i Jutarnji list javljaju (”U Sabor ušla nova stranka, potpredsjednik je nećak šefa ustaške Crne legije, pismo im slao Dario Kordić”) da je udruga Hrvatsko bilo (kojoj je na čelu Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava u kratkotrajnoj Vladi Tihomira Oreškovića) postala stranka, što smo znali, ne da je to i parlamentarna […]

Prođoše dani rađanja dvije Jugoslavije. Dobar povod da se više nego obično priča o jednoj mrtvoj zemlji, a malo i o nama živima. Neko je odavno srećan što je više nema, neko se profesionalno svađa, neko se i dalje ponosi trobojkom i petokrakom… Najviše je ipak onih koji se bave vlastitim mukama.

1.O Hrvatskome proljeću iz ”pera” nadbiskupa Frane Franića Mons. Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29.12.1912.  – Split, 17.III.2007.), nadbiskup metropolit splitsko-makarski, iznosi odmah na početku svojih ”Uspomena na neka crkvena događanja za vrijeme Hrvatskog proljeća i nakon njega” da ih on piše na zamolbu ondašnjega župnika župe Gospe od Otoka u Solinu, don Vinka Sanadera, koji […]

  Oduvik mi je bilo komično, a može i tragikomično, vidit nečije kancelarije ukrašene kipovima, poprsjima ili gipsanim, mesinganim ili kamenim glavama trenutnih vladara i to obično namištenim negdje na vidnom mjestu.

Bliže nam se, svakako ne ove već sledeće godine, parlamentarni izbori. To su oni četvorogodišnji ”festivali demokratije” kada masovno ne izlazimo na glasanje, ali o svemu imamo stav, uvek kontra te smo na sve teme p(r)ozvani da ih u masti i slasti komentarišemo. Na videlo izbija, šiklja, svo naše (ne)poznavanje materije i bez imalo stida, […]

– Zete, jesi li ti bija Jugoslaven? – Ma kaki! – A šta si onda bija? – Eskim. – Ne stvarno, šta si bija?

Dana 22. juna leta Gospodnjeg 2023. godine (svim horoskopskim Rakovima srećan rođendan), na usijanih sisačkih 34°C, nekolicina naroda, uz narodnosti na biciklima iz Pakistana, Filipina i Bangladeša, obeležilo je Dan antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica. U pitanju je neradni dan vezan za osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke jedinice u Hrvatskoj (čitaj Jugoslaviji) i […]

Rano jutros iša san joj čestitat njen najveći praznik, kojeg slavi u ilegali, 29. novembra. Pokuca san joj na vrata, a ona: – Ko je? – Ne znan?

Premda se nitko nije usudio imenom i prezimenom istupiti, na Kaptolu je očito zavladala velika ogorčenost što je u Rimu za zagrebačkog nadbiskupa izabran Dražen Kutleša. Naši crkveni moćnici uvrijeđeni su da ih se zaobilazi, da im se nameće nekakav, s oproštenjem, Hercegovac, koji osim toga ne voli Međugorje, a nisu mu zaboravili ni ružnu […]

Odličan serijal Roberta Knjaza ”Pametan kao vrana, hrabar kao jež” donio je pred nekih mjesec dana epizodu ”Jež” u kojoj se s različitih aspekata, vrlo poučno i zanimljivo, obrađuju biologija i životne navike ovog simpatičnog sisavca.

Kad je u svibnju hiljadu devetsto osamdesete umro drug Tito, u Jugoslaviji je, bogzna otkud i kako, valjda po partijskoj direktivi, došao običaj saditi nekakva stabla ili grmlje. Uz travnjake oko općinskih zgrada nicali su kestenovi, kod bolnica drvoredi platana, u parkovima oko domova umirovljenika cvale su magnolije, pored škola uz more rasle su masline, […]

Poslije Titove smrti kružila je anegdota kako se netko od naših vođa pohvalio Giancarlu Pajetti da će Jugoslavija opet biti jedinstvena – ako nas netko napadne. A Pajetta upita: A ako vas nitko ne napadne? Nitko nas ne napada još od 1941. godine, ali zato napadamo sami sebe kao nikad nijedan okupator, kojih ovuda nikad […]

U Beogradu postoji Ulica princeze Olivere. Nikada nisam bila u ulici koja je moga imena, niti sam znala da postoji. Princeza nisam, Olivera jesam. Ta ulica mi je jedno od beogradskih otkrića, ličnih i dragih. Na putu od našeg novog doma do posla na Kosančićevom vencu, kroz beogradske ulice družim se s Gandijem, Ivanom Ribarom, […]

Prateći moskovsko-carigradske posredne i otvorene sukobe počele su mi se po glavi motati ideje poput angažiranja posrednika ili čak crkvene inačice mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Posrednici bi mogli biti, primjerice, teolozi koji su čak doktorirali na grčkim učilištima, a visoko kotiraju u Moskvi. Takvih je vladika do invazije koronavirusa bilo i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, […]

Rijetko tko se, odrastajući i živeći devedesetih u Hrvatskoj, nije susreo s onom legendarnom izrekom ”Tito je krao, al’ je i nama dao”. Kako su svi bili svjesni da ni vlast prethodne države nije bila bez grijeha i poroka i da je itekako javni novac raznim mehanizmima preusmjeravala u privatne džepove, ovoj drugoj, vlasti koja […]

Aktuelni rat u Ukrajini je dodatno zaoštrio ionako velike rascepe unutar pravoslavnog sveta. Na čelu dvaju blokova, koji po mnogočemu podsećaju na hladnoratovsku podelu, nalaze se ”ruska” i ”grčka” Crkva.

Zlokobno bilo je ljeto 1972. U lipnju se, na planini Raduši blizu Bugojna, sjatila skupina hrvatskih emigranata, revolucionara i terorista, koji su malo prije preko Dravograda iz Austrije ušli u Jugoslaviju, uvjereni da će lako izvršiti prevrat u zemlji, da će Hrvate dići na ustanak i da će provesti nacionalno osamostaljenje, naravno u granicama NDH.

Bitni datumi iz razdoblja Drugog svjetskog rata uvijek su vruća tema u Republici Hrvatskoj (i u drugim državama nastalim raspadom SFRJ) koja svake godine sve intenzivnije dijeli društvo. Vjerojatno ste svi primijetili da se u Hrvatskoj rasprava o bilo čemu na društvenim mrežama brzo svede na raspravu o ustašama, četnicima i partizanima. Pri tom se […]

Na ovotjednom zadarskom simpoziju posvećenom obilježavanju stogodišnjice rođenja Franje Tuđmana, održao sam izlaganje o odnosu povijesti i utemeljujućeg mita. Povijest je govor o prošlosti, kada se tom govoru pridruži znanstvena metodologija, nad prošlošću se uspostavlja racionalna moć koja opisuje što se zbilo i razumijeva, pod vidom povijesnih procesa vođenih snagom kauzaliteta, zašto se nešto zbilo. […]

U ove dane užasa na istoku Europe, u provali zla što može emanirati iz jednoga čovjeka i njegove moći da zapali svijet, za što sve ponestaje riječi, meni bez povoda odjednom dođe pred oči gotovo zaboravljeni davni prijatelj.

Četvrtog veljače navršilo se pet godina od smrti akademika Predraga Matvejevića. Profesor rimske La Sapienze, pariške Sorbone i Sveučilišta u Zagrebu, ovaj je rođeni Mostarac, član Prodijeve Komisije mudraca za Mediteran, autor iznimnog i intrigantnog književnog opusa. U književnosti se najavljuje monografijom o Jean-Paulu Sartru 1965.

Uspomena jednog novinara na maršalovu turneju po Lici: Neka me i ustrijele ali ja ću svoju želju ostvariti, odgovarala bi partizanska veteranka Danica Brozović donjolapačkim drugovima kad bi je odgovarali od plana koji će te 1967. neustrašivo sprovesti u djelo UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF […]

Netko je rekao – brodovi su kao ljudi – imaju ime, imaju dušu i životni vijek. Svaki brod ima svoju priču: brodogradilište iz kojeg je porinut, putovanja na kojima je lomio valove pa ulazio u luke, ljude čiji su životi povezani s njegovim palubama, kormilima, brodskim motorima… Zato je nemoguće biti ravnodušan prema brodu.

Ponekad tako, autom oprezno zaobilazeći bicikliste po turopoljskim cestama, zavirujem im pod kacige, zagledam se u noseve i u sunčane naočale, pa u tim glavama i u lateks utegnutim tijelima, pokušavam prepoznati je li to – Ivo Goldstein (1958.). Jer je sasvim moguće da jest, on ovim drumovima biciklira, jednom me je, kaže, iz daljine […]

Poznato je da naš narod prezire i mrzi svoje ljude koji su se po ljepoti i snazi nekog svog izraza istaknuli, i time odskočili od prosjeka većine. On za takve ili ne želi čuti, ili ih trpa u neku svoju mašinu za mljevenje mesa i pravi od njih dobre i masne seoske kobasice, koje upravo […]

Velika ”nesvrstana” parada u Beogradu, uz 60. godišnjicu Prve konferencije nesvrstanih u Beogradu 1961.: Vučić kao wannabe Tito! Doduše, od svega što je ostalo nakon raspada Jugoslavije, Pokret nesvrstanih (koji još ”postoji”!) valjda je jedina prihvatljiva baština za baštinike nekad slavne zemlje. Isto je tako neprihvatljiv Vučićev pokušaj ”svrstavanja nesvrstanih” za potrebe vlastite promocije uz […]

”Šta je, mulac, opet si nas mislija zajebat? E, nećeš, tako mi svetoga Ivana Trogiranina!” Podižem pogled uvis, rukom zaklanjajući lice od prkosnog listopadskog sunca, kadli tamo, u visini naše balkonske mreže za komarce, na leđima Zvijeri levitira Djevica Marija, tegleći za sobom u verigama svezanog svetog Josipa, koji je odjeven u nekakvo kožno, sadomazohističko […]

Ako ste na godišnjem odmoru i umjesto na test na covida izaberete ići na test mazohizma nema bolje knjige za čitanje od Ćosićevih Dvanaest portreta. Tim više što sam to, po onoj latinskoj audiatur et altera pars, a nakon čitanja Latinke Perović, Slobodana Inića i Mirka Kovača, ostao sebi dužan.

Ovih dana Crnogorce su njihovi neprijatelji nazivali “izmišljenim narodom”. Biva, Tito i Titova klika, da bi napakostili Srbima, izmislili su Crnogorce. Otprilike tako, mislim sad ja, što su ih otkinuli od srpskoga debelog mesa. Stvar, međutim, nimalo nije šaljiva. Kad god se ovdje netko osjeti jakim, čim pomisli da ga je više, da ima više […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu autorice). Nema nama spasa sve dok relativiziramo i slavimo ono čega bi se čovjek trebao duboko stidjeti. Trideset godina indoktrinacije, žmirenja i uporne malograđanske reciklaže ustašluka uzetog sa smetlišta hrvatske povijesti urodilo je plodom.

Stvari mogu biti bezazlene. Recimo: Saša Kosanović na fejsu objavi onaj već sada čuveni filmić s YouTubea gdje sinjski alkari 1989. pjevaju Titu i Jugoslaviji pa se onda javi novinar Ilija Jandrić s N1, na široko poznat kao vodeći hrvatski ekspert za Euroviziju, koji kaže: ”Ovaj u bijeloj košulji je ok, kao Porfirije u Americi: […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu autorice). Nema nama spasa sve dok relativiziramo i slavimo ono čega bi se čovjek trebao duboko stidjeti. Trideset godina indoktrinacije, žmirenja i uporne malograđanske reciklaže ustašluka uzetog sa smetlišta hrvatske povijesti urodilo je plodom.

Dođe i ono besplodno i lijeno doba godine, u kojemu zrikavci i čelopek kolo vode, u kojemu nemilice i na sve strane curi freon, a po kamenjarima se ukazuju gospe. U to ljetno vrijeme ja ne podnosim nikoga, a najmanje sebe i vlastite misli. Jer od tuđih misli čovjek se još i može skriti, ali […]

Početkom pedesetih godina prošloga stoljeća nije bilo mnogih stvari za kupiti u onoj našoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. To je bilo i razumljivo. Nova država se tek stvarala. Prvo se porušena zemlja obnavljala, a tek su onda druge stvari potrebne za život dolazile na red.

Plemeniti ”nadotac” – ratni zločinac, despot i diktator. Između tih dviju krajnosti, put do primjerenog, realnog lika i položaja u povijesti pokojnog predsjednika SFRJ morao bi voditi preko iskustvene činjenice da je svaki čovjek biće s polaritetima i proturječnostima.

Primanje haškog osuđenika na predsjedničko ”brdo”, pod krinkom susreta s ”umirovljenim časnicima i ratnim zapovjednicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO), tretiranog kao umirovljenog generala”, pri čemu se ”razgovaralo o ulozi HVO-a u obrani Hrvata u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i o doprinosu pripadnika HVO-a u obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata”, (kao da drugih […]

Nema nama spasa sve dok relativiziramo i slavimo ono čega bi se čovjek trebao duboko stidjeti. Trideset godina indoktrinacije, žmirenja i uporne malograđanske reciklaže ustašluka uzetog sa smetlišta hrvatske povijesti urodilo je plodom.

Glas Koncila u broju 7, od 4. travnja 1971. godine, izvješćuje o posjetu Josipa Broza Tita papi Pavlu VI. od 29. ožujka 1971. godine (str. 3.) navodeći da je Tito, obraćajući se Papi, govorio hrvatski, da je Papi njegov govor prevođen na francuski, da je Papa govorio talijanski i da je taj govor prevođen Titu […]

Dragi naš druže Tito! Već odavno si me bio naučio da se nas dvojica oslovljavamo s ti. Pa premda s time nisam imao problema u mome pionirskome statusu kada sam ti zajedno sa svojim drugarima pjevao iz svega glasa: ”Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo”, kada sam dosegao svoje […]

Svi smo mi žrtve društva u kome živimo, bili toga svjesni ili ne. Htjeli to ili ne, društvom smo obilježeni. Društvo utječe na naš način života, razmišljanja, razgovore, prilike, probleme, sve, pa i umjetnost. A društvo u kome je živio Đorđe Balašević bilo je gotovo pa neopisivo.

Već smo pisali, na ovom mjestu, da je pitanje zdravlja prioritetno pitanje za svako društvo, štoviše za cijelo čovječanstvo jer se radi, naprosto, o opstanku ljudskog roda.

Božić je društveni fenomen, pojava koja je nešto puno više od religije. Takozvani ”božićni duh” obuhvata različite sfere društva. Božić je porodični, individualni, ekonomski, umjetnički i ko zna koji sve fenomen. Ovaj kršćanski praznik postao je praznik za mnoge i mnogi u njemu učestvuju. Pogotovo u ne-vjerskim elementima poput poklona, kupovine, gozbi, ukrasa, božićnih filmova […]

Morat ću odlučiti, gledanje ”Nedjeljom u dva” u terminu emitiranja ili ručak. Svako malo prisjedne mi.

(Opaska uredništva: Donosimo tekst koji je pod podnaslovom Titov posjet Papi Pavlu VI. objavljen u sklopu članka ”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća? Nalazi se u: Jakovina, Tvrtko (ur.) (2012) Zbornik radova ”Hrvatsko proljeće – 40 godina poslije”, Zagreb,: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta […]

Za golemu većinu četrdesetogodišnjaka u Republici Hrvatskoj datum 4. svibnja 2020. znači tek dan kada na snagu stupa novi set mjera kojima se ublažavaju ograničenja i zabrane uvedene u sklopu borbe protiv Covida-19. Neće znati, baš kao ni njihovi vršnjaci u drugim zemljama nastalima na razvalinama Jugoslavije (jer najvjerojatnije nisu imali prilike ni saznati – […]

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Onima koji se uzdaju u svoj um, onima koji su kadri sumnjati, istraživati, propitivati o tomu zašto u drugome krugu predsjedničkih izbora glasati za Milanovića, suvišno je. Do uvredljivosti.

U svom uredu na Sveučilištu u Bostonu na istaknutom mjestu držim autentičan komad Berlinskog zida. Poklonili su mi ga njemački kolege iz bivšeg DDR-a u prisutnosti velečasnog pastora Horsta Kasnera i njegove kćerke Angele Merkel, tada najmlađe ministrice u vladi kancelara Helmuta Kohla.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Zoran Milanović mogao bi možda nekad razmisliti prije nego što nešto kaže, ali to ne bi bilo zabavno. Kolinda Grabar-Kitarović dala mu je prošlog tjedna neviđenu priliku za zgoditak. Izjavom da su Hajduk i Dinamo bili pravi hrvatski klubovi, dok je njezina Rijeka bila kukavna pred Zvezdom i Partizanom, predsjednica je Milanoviću namjestila balun na […]

Kad je današnja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović (rođena s krive strane željezne zavjese 1968.) imala samo godinu dana, putovao sam u Sjedinjene Američke Države s crvenim, jugoslavenskim pasošem, jer je to 1969. bila putovnica zemlje u kojoj smo tada oboje živjeli.

Biografije nisu nevažne jer se kroz njih prati formiranje osobe, njenog karaktera, snaga volje, psihičke osobine, ambicije, dosljednosti… Posebno je to značajno za političke karijere, ideologije koje ih pokreću, ciljeve koje postavljaju, sredstva koja koriste.

Nakon što se Zoran Milanović, tada kao premijer i netko tko se natjecao za drugi mandat, sastao sa šatorašima, što je bilo problematično samo po sebi, a onda preraslo i u skandal uslijed činjenice što je sa sastanka iscurio sadržaj onoga što je govorio, upravo sam na Telegramu napisao tekst o tome kako je upravo […]

Jadan taj HDZ. Njih stvarno nitko ne razumije. Evo, primjerice njihova kandidatkinja za predsjednicu Republike. Nema tome mnogo igrala se nogometna utakmica između Hrvatske i Mađarske.

Hrvatska predsjednica ne bi nosila kompleks da je rođena ”s krive strane željezne zavjese” samo da su Dubravka i Branko Grabar živjeli stotinjak kilometara zapadnije od Grobnika, gdje je 29. travnja 1968. na svijet došla njihova djevojčica Kolinda. U Trstu, gdje je moglo biti to sretno rodilište, završavala je fiktivna Churchillova granica između slobodnoga i […]

Sva sreća da Kolindi Grabar Kitarović još nije palo na pamet da bi najbrže mogla vratiti izgubljeno desno biračko tijelo kad bi sebi na čelu dala tetovirati kolorirani hrvatski grb jer bi valjda i to učinila da im se dodvori. Malo stisneš zube i ajmo. A u Americi se i tetovaža može lijepo skinuti kad […]

(Opaska uredništva: S obzirom da je Kolinda Grabar-Kitarović u subotu 26. listopada u Washingtonu u povodu dobivanja nagradu Fulbright za životno djelo istakla ”da je bila djevojka rođena s krive strane Željezne zavjese koja je sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja, a […]

Nedosljednost je glavna karakteristika naše predsjednice. Dosljedno je nedosljedna ili, propagandnim rječnikom HDZ-a rečeno, vjerodostojno nedosljedna. Nije to nimalo lako. Demokršćanka si, a upražnjavaš jogu. Naglavačke iz Predsjedničkih dvora na Pantovčaku izbaciš bistu druga Tita, ali se u inozemstvu besramno hvališ s pola milijuna njegovih partizana.

“Hrvatski narod je razmjerno broju stanovnika najviše pridonio antifašističkoj borbi u Europi, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana”, rekla je na obilježavanju 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata u Varšavi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Dnevnik, HRT, 9. kolovoza, 19:00 Predsjednica je po drugi put objavila svoju ”pretkandidaturu” za novi mandat. Ona će uskoro imati više prednajava nego Mišo oproštajnih koncerata.

Nema stida, nema samopoštovanja, nema političke pameti, pretvorila je instituciju šefa države u putujući cirkus… Zašto bi takav propuh od osobe, takva šupljoglava, najgora hrvatska političarka dobila drugi mandat? Zato što to hrvatski građani žele. Njima koji će glasati za laprdušu čokolindu posvećujem ovu kolumnu.

U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke […]

Politika i kuhanje imaju toliko toga zajedničkog. Iako doktori brane sol, bljutavu hranu ljudi ne vole. Volimo pak slane inćune, zubaca u soli, police solimo grubo. Neki vole jake začine. Moja majka radila je tako ljut ajvar da bi on bio poslastica u Meksiku. Neki vole slabo, neki jače pečeno. Nekima zagori fritaja jer propuste […]

U tvrdokornoj kleronacionalističkoj promidžbi i dalje se ostaje kod toga da je Tito zahtijevao od Stepinca da se odvoji od Vatikana, što je besmislica jer Broz potječe iz katoličkog Zagorja i znao je da je to nemoguće. I, gle ironije, sada ispada da se sam Kaptol želi ”odcijepiti” od Svete Stolice.     UKOLIKO VAM […]

Kažu da je Sula bio dobar car. Reformator, ljubitelj literature i gimnastike. Njegovi vojnici su ga obožavali. Vodio ih je iz rata u rat, iz pobjede u pobjedu. Obilno ih je nagrađivao za lojalnost i veterani su, kad je zatrebalo, bili njegova udarna grupa. Uveo je proskripcije, popise narodnih neprijatelja.

Da Franjo nije baš dobro sjeo našim katolicima moglo se namirisati još na početku cijele priče. Meni to osobno nije bilo – niti je sada – od osobite važnosti, samo sam registrirao takvu pojavu.

Predsjednica je zgodna žena. Dobro joj pristaje zelena pripijena haljina. Ponekad, zapravo često, obuče nešto što joj ističe bujne grudi. Nekada je u previsokim petama (ona baš i nije visoka) hodala strojevim korakom, nimalo dražesno. U međuvremenu je dosta napredovala i hoda  graciozno ne skrivajući svoje privlačne atribute. Jest, ona je seksepilna i privlačna. Pazi […]

Mnogi se sjećaju Tita u ovoj malenoj zemlji Hrvatskoj, sjećaju ga se i u onoj bivšoj Jugi, nekoliko puta većoj, koja je također bila naša, nekad. Sad ni ova naša Hrvatska nije naša, kako stvari stoje.

U trenucima kada je plamen gutao krov katedrale Notre-Dame u Parizu i kada su televizije širom svijeta prenosile te scene uživo, činilo se kao da ih promatra jedan jedinstveni svijet. Zgrožen onime što vidi. Spreman pomoći, čak i nezgrapnim savjetima poput onoga američkog predsjednika (zašto ne upotrijebite zračne traktore?), a ubrzo potom i pozamašnim svotama […]

Sredinom protekloga tjedna, dok su širom Hrvatske vijorile crvene zastave s petokrakama, rodno mjesto Josipa Broza Tita ponovo je posjetila kineska poduzetnica gospođa Yu. Ta uspješna žena o kojoj bivši predsjednik Stipe Mesić ima samo riječi hvale došla je u Kumrovec kako bi ponovo iskazala namjeru ulaganja upravo u taj prostor. Smatra, naime, kako zbog […]

Opasno je i štetno raditi protiv načela i savjesti. ”Zato ne mogu i neću ništa opovrći, jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti. Ja ne mogu drukčije. Evo tu sam. Bog neka mi pomogne. Amen!” (”Ako sam zlo govorio, daj mi dokaz o zlu”, Martin Luther, Sabor u Wormsu, 1521.). Ja se ne […]

(Opaska uredništva: U nekim vremenima nije teško promašiti najave političkih kretanja. U Hrvatskoj redovito griješimo u proročanstvima. To je zbog toga što naše vođe nisu državnici i ne vode ih ideje i ciljevi. Ono što kažu – poreknu, ono što obećaju – zaborave. Primjer takvoga vođenja je Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona svoje stavove prilagodi trenutku, […]

Što smo to na ovom satu povijesti naučili od Andreja Plenkovića? Da su mu od Hrvatske prijatelji miliji i draži, čak i onda kad pričaju gluposti i laži! Pa kad mu se Tajani uvuče u krevet i krade Istru i Dalmaciju, on traži ”pojašnjenje” jer to od njega nije očekivao, do sada je s njim […]

Timothy Snyder, Krvava prostranstva: Europa između Hitlera i Staljina (Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin. New York: Basic Books, 2010), Zagreb: Fraktura, 2018, 586 str.

Iako su Jugoslavenke tek 11. studenog 1945. godine prvi put izašle na izbore – za Ustavotvornu skupštinu FNRJ-a – u Europi će se 19.11.1919. obilježiti 100. obljetnica ženskog biračkog prava.

Jugoslavija je pripadala ”istočnom djelu polutke” i socrealizmu u umjetnosti – no Krleža je već 1929. kritizirao ždanizam i inzistirao na pravu umjetnosti i kulturnjaka na individualne i vlastite puteve, na regionalne i lokalno divergentne tradicije i eksperimente sa stvarnošću.

Razumije se da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smijenila Matu Radeljića i Vladu Galića, kako bi se u predizbornoj godini riješila balasta koji su sa sobom nosila dvojica savjetnika. Također je razumljivo kako sada, kada ona krene po novi mandat na Pantovčaku, očekuje da Andrej Plenković honorira njezine poteze i osigura HDZ-ovu logistiku i financije.

Stjepan Mesić ovih će dana proslaviti 84. rođendan. U politici je, kaže, ”dulje od šezdeset godina”, računa li se njegovo predsjednikovanje Savezom studenata Pravnog fakulteta, polovinom pedesetih. Na početku intervjua s jednim od najvažnijih hrvatskih političara kraja prošlog i početka ovog stoljeća, zainteresiranim, duhovitim, angažiranim i vitalnim i danas, zanimalo nas je što ga je, […]

Sukob Tito – Staljin nije me naročito impresionirao niti zanimao. Čak ni nakon knjige Tvrtka Jakovine (”Američki komunistički saveznik”), Bančeve knjige ”Sa Staljinom protiv Tita” i mora memoarske literature. Te su knjige pravi politički trileri. Volim čitati takve knjige, ali svejedno se nisam naročito zainteresirao. Sve do danas i sukoba Plenković – Brkić.

Prošle srijede, 3. listopada, navršilo se 20 godina od beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ceremonije koju dobro pamtim i koju je 1998. predvodio sveti papa Ivan Pavao II. u okviru svog drugog pohoda Hrvatskoj, ali ne pred više od pola milijuna vjernika kako iznosi Tiskovni ured zagrebačke nadbiskupije ovih dana.

Jedna od tvrdnji koje sam napisao, a prošla je nezamijećeno, je da pohlepa nije pitanje knjigovodstva i financija, već duha i kulture. Malo me je sram hvaliti se time, jer to nije ništa novo, već je banalno. To vrijedi svugdje i traje preko postavljenih granica povijesnih razdoblja.

Ovu kolumnu pišem pod malim hendikepom. Završavam ju prije početka nogometne utakmice domačina Rusije protiv favorizirane Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Rezultat će se svakako znati kada se ovaj tekst objavi kao i raspoloženje nacije u kojoj euforiju očekivanog trijumfa može zamjeniti samo nacionalna depresija u slučaju poraza.

Hoće li Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a na sljedećim predsjedničkim izborima? Neki kažu da hoće. Ja mislim da neće. No nitko nije prorok, a ja sam pak poznat po krivim najavama izvanrednih izbora, predviđanjima tko će pobijediti i s kojim postotkom glasova.

U subotu, 12. svibnja, u šest sati ujutro, krenuli smo busom iz Zagreba, preko Slavonskog Broda, kraj Sarajeva, uz rijeku Željeznicu ispod Bjelašnice, pa kroz kanjon Bistrice između Jahorine i Treskavice, do raskrižja južno od Foče i nastavili uz lijevu obalu Drine, preko Sutjeske, do Tjentišta; oko devet sati vožnje. Iz Zagreba nas je došlo […]

Kada osoba na čelu države promiče ideju o međunarodnoj komisiji koja bi “utvrdila pravu istinu” o logoru Jasenovac, pa se potom “naivno” čudi (ne razumije) kritikama što ih je izazvala, onda to znači samo jedno. Ta je osoba sigurna da je kod golemog dijela biračkoga tijela umrtvljen zdravi razum, pa je u takvoj situaciji moguće […]

Pred sam Uskrs 26 hrvatskih i inozemnih znanstvenika – pod dirigentskom palicom Slavena Letice – odlučilo je čitateljima Večernjaka obznaniti svoj stav o odnosu vjere i znanosti. Okupilo se donekle šareno društvo – što pravih znanstvenika-istraživača, što medicinskih i psihijatrijskih djelatnika, a njima su se priključili i filozofi i teolozi, kao jedna, moram reći, prilično […]

Povijest se opet ponavlja u i oko Banja Luke i beogradskog pašaluka Republike Srpske. Opet smo svjedoci sve intenzivnijih brutalnih napada velikosrpskog vožda Milorada Dodika na – po mom skromnom kršćanskom mišljenju – autentičnog sveca i jednog od rijetkih episkopalnih proroka, banjolučkog biskupa Komaricu.

Ne razumijem”, reče mi prijatelj, “kad je oteo putnički avion, kako je on mislio bacati letke iz njega?” “Možda je kontao da će mu stjuardesa otvoriti prozor?” predložim ja.

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma.

Devet stoljeća nakon što je papa Urban II. pozvao na sveti rat protiv muslimana u Svetoj zemlji, pojavio se i velikan naše epohe koji bi krenuo u rat protiv, citiram, ”nevjernika, komunista i lažnih antifašista”.

Narodu je ovoga dosta. Noćnih replika i smijeha u Saboru, zazivanja izvanrednog stanja i oštrog vojničkog hoda Predsjednice, oporbenjaka koji ne znaju računati do pet, petljavih sudova kojima se ne vjeruje, potkupljivih medija, grintavih oporbenjaka (u koje možda i ja spadam).

Emisija na National Geographicu posvećena iskustvu novinarke Lise Ping u Sjevernoj Koreji još jednom mi je rasvijetlila fenomen za koji nemam boljeg naziva od ”sekularno obožavanje”.

Stota godišnjica Oktobarske revolucije u Rusiji, koja je izravno utjecala na stvaranje SSSR-a i bila višedesetljetnom inspiracijom praktično svim lijevim pokretima u svijetu, obilježava se u vremenu koje umnogome nalikuje tridesetim godinama u Europi. S ključnom razlikom da jako mali broj građana danas pokušava pronaći odgovore na ljevici, a napose onoj komunističkoj.

Zlatka Hasanbegovića zasmetao je putokaz što pokazuje vozačima i pješacima smjer ka odnedavno nepostojećem Trgu maršala Tita. Taj inicijator ukidanja naziva trga kakav, ne bez razloga, imaju mnogi hrvatski i svjetski gradovi broji dane od donošenja odluke da Zagreb ostane bez Tita, pa kaže da je eto proteklo pedeset i šest dana otkad je trg […]

Kucam ovo na svom laptopu već drugi dan prikovan za krevet. Nisam bolestan, samo me duša boli, doživio sam takav niski udarac da naprosto ne znam kada ću se i hoću li se oporaviti.

Tekst na portalu Novog lista od 29. rujna pod naslovom: ”U staroj tvornici ulja Zvijezda: Bandić i Lustig otvaraju Muzej holokausta“ donosi razgovor novinara Borisa Pavelića s gospođom Natašom Popović, direktoricom ”Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma”. Grad Zagreb i Festival (suvremenog) židovskog filma osnovali su ove godine ”Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja […]

Jučer, u srijedu 13. rujna, oko 13 sati u bolnici Rebro u Zagrebu preminuo je Slavko Goldstein. Bio je veliki hrvatski pisac. Svoj 89. rođendan je u utorak 22. kolovoza, nažalost, proslavio u bolnici. Vijesti su, na svu sreću, bile konačno povoljne, pa sam ga ponovo vidio već sutradan nakon što se vratio u svoj […]

Nedavno sam se dotaknuo teme o promjeni imena Trga maršala Tita – i tu sam se samo zadržao na onoj ideološkoj nebulozi koju širi Crkva, a po kojoj je prvo potrebno srediti društveni moral ovim krajnje simboličnim činom i onda tek prijeći na rješavanje pitanja vrtića, odlaganja otpada i slične probleme u Zagrebu.

”Ugroze na koje se ne možemo pripremiti i koje ne znamo kako preduhitriti, ljudi ne shvaćaju ozbiljno”, upozoravao je poslijeratnu Europu bečki filozof Guenther Anders, ”filozof samouništavanja čovječanstva” (rođ. 1902. u Wroclavu, umro 1992. u Beču).

Zvuči ružno, ali ispada da su u pravu oni koji Hrvatsku imaju običaj zvati Apsurdistan. Nove priloge ovoj ocjeni dali su zadnjih dana zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i anonimni ministri iz Vlade Andreja Plenkovića.

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije”, napisao je Miroslav Krleža, još jedna hrvatska povijesna gromada, povodom smrti Josipa Broza 1980.

Povijest se ponavlja dvaput – prvi put kao tragedija, drugi kao farsa. Htjeli to predlagači ili ne, ali odluka o ukidanju Trga maršala Tita, jednog od najpriznatijih svjetskih boraca protiv nacifašizma u Drugom svjetskom ratu, donesena je 1. rujna 2017. gotovo u isti ranojutarnji sat u koji su prije 78 godina nacističke snage napale Poljsku […]

Treba reći otvoreno da se nisu svi hrvatski branitelji niti borili za demokratsku hrvatsku državu, onu koja će biti demokratski vođena i predstavljena, koja će i u praksi a ne samo u pravnim dokumentima, štititi ljudska prava svih ljudima, ma koje nacije i rase podjednako.

Za ono što se, nažalost, u Hrvatskoj čini na dnevnoj bazi u Njemačkoj možete biti kažnjeni s pet godina zatvora. Tako barem tvrde portali koji su donijeli vijest o osamdesetogodišnjoj Ursuli Haverbeck, poznatijoj pod nadimkom “naci baka”, koja je nedavno kažnjena s dodatne dvije godine iza rešetaka zbog tvrdnje da Auschwitz nikad nije bio korišten […]

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma.

Pedeset petogodišnjeg Jakova iz Sinja Bog je prije nekoliko godina poslao da zapali travu i nisko raslinje. “Jakove, pali”, poručio mu je glas s nebesa i Jakov je, jasno, uzeo šibice i benzin i pošao u brdo.

Vrag će ga znati je li tog ”olujnog“ jutra prije negoli je doletjela u Knin, uz jutarnju kavu, croissant s marelicom i sok svježe iscijeđene naranče, predsjednica jedine nam Hrvatske na ”Otvorenom“, ”Anteni“ ili nekom drugom od formatiranih radija slušala Gibonnija i njegovu ”Oprosti“, no koji sat kasnije u Kninu se dogodilo čudo zvano ”I’m […]

U glavnom gradu Hrvatske, pak, HDZ još veselije sudjeluje u micanju imena Trga maršala Tita. A SDSS, eto, slavi Titov ustanak, ali kad ih se prozove zbog suradnje s onima koji miču maršala u Zagrebu, slegnu ramenima uz lakonski komentar o šestoj ličkoj.

U govoru u Varšavi na sastanku Inicijative triju mora predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je: “Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane Željezne zavjese…” Kako nije posve jasno je li time, protivno povijesnim činjenicama, svrstala i Hrvatsku odnosno tadašnju Jugoslaviju među zemlje Istočnoga bloka, povjesničar dr. Tvrtko Jakovina podsjeća što je bila Željezna zavjesa […]

Je li ovaj svijet zaista baš toliko glup? – pitao sam na kraju prošlotjedne kolumne. Pitanje je, nažalost, retoričko. Poljska redetaljica Agnieszka Holland, u ovom istom broju Večernjeg lista, na pitanje je li doista u odnosu na ljudski rod pesimistična, odlučno odgovara potvrdno. I odmah potom dodaje: “Ali ja se ne prestajem boriti”. U tome […]

Da započnem prvo jednim vicom – Jehovin svjedok zvoni na vrata nekog stana, otvara mu domaćin, ljubazan i srdačan. Zove ovog jehovca unutra, stavlja ga za stol i toplo ga pita što mu ima za poručiti. Jehovac zbunjeno odgovara: ”Ne znam, nisam nikada došao ovako daleko”.

Ako spadate u kategoriju onih koji su nakon odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj/Piranskoj vali zaključili da je besmisleno grintati oko ”par kašeta ribe“ oko kojih će se, baš kao i o prolazu slovenskih brodova do otvorenog mora ali i Schengenskom režimu obje strane prije ili kasnije morati dogovoriti, zacijelo će vas u trenu […]

Ne volim ići u kupovine. Odabirem bez razmišljanja prvo što mi se svidi. Kasnije ne žalim i ne gledam jeftinije i bolje. Srećom, tu je kontrola. Moja draga mjeri, gleda slike i čita upute, rok trajanja, konzultira prijateljice.

Strašno sam umoran – kaže jedan od likova u posljednjoj epizodi treće sezone televizijske serije Fargo. On je žrtva. Obraća se glavnom zlikovcu koji mu je preuzeo život i posao, uništivši u njemu svaku pomisao na mogućnost otpora.

Da nije bilo boraca Narodnooslobodilačke borbe i njihovog maršala Tita, danas Hrvatska i Slovenija ne bi pregovarale o granici u Piranskom zaljevu.

Vodstvo HDZ-a jako se vara ako misli da će upornim održavanjem Zlatka Hasanbegovića na infuziji riješiti problem ekstremne desnice u vlastitim redovima. HDZ-u treba stranka koja je desnija od njih, ali predsjednik HDZ-a Andrej Plenković trebao bi znati da HDZ-u može koristiti samo ona desnica koja diše samostalno, vlastitim plućima.

Super mi je kako aktualno vodstvo države i HDZ-a trgovinom, potkupljivanjem i trgovanjem pozicijama i koječim drugim uspijeva pacificirati najradikalnije slojeve društva.

Dobra je to fora, zamijeniti ploču s nazivom za par političkih ruku i vreću para, kako izgleda gradski proračun. I smisliti neko drugo rješenje kojemu se naizgled nitko neće suprotstaviti.

Sjedim na aerodromu Zaventem i čekam. Nekada bi jednostavno sjedio i o nečem razmišljao, možda razgovarao s nekim tko putuje kao i ja. Danas sjedim i tipkam po mom pametnom telefonu. Stižu me vijesti iz domovine, ljuti me Twittter, sajtovi s obaveznim djevojkama koje imaju što pokazati, dužnosnicima koji imaju što sakriti.

Dok se u glavnom gradu Hrvatske politički trguje i sektaški ucjenjuje imenom Trga maršala Tita, u glavnom gradu Srbije preksinoć je pompozno i veličanstveno, prema mišljenju mnogih, inauguriran novi Tito.

Drage antifašistkinje i antifašisti, Sretan nam naš praznik! Vjerujem da danas govorim u ime većine umjetnika  i kulturnih radnika ovoga grada i ove zemlje i drago mi je da među vama vidim mnoge od njih.

Željki Markić “mira ne da duh – duh komunizma.”Nisu dosta ove ubojite temperature iznad trideset stupnjeva, ostarjeli antifašisti koji i mimo propisanog datuma (22. lipnja) kvare mladež, pa onda zbog njih i oni koji su išli na vjeronauk osnivaju radničke fronte, nove ljevice i štatijaznam što sve ne, već eno ih i za najljepši trg […]

U nekoliko navrata javno sam se zalagao za koaliciju HDZ-a i SDP-a. Nisam zbog toga ponosan. To je sada, nažalost, propala ideja. Moji razlozi sasvim su praktične naravi.

Tko je Japa? Prijateljevanje s Ivicom Račanom bilo je privilegija i kad smo se slagali i kad smo se razilazili, pa ponovo nalazili. Ne samo jer sam imao prilike vidjeti kako radi i razmišlja jedan od naših najvažnijih političara nego i zbog brojnih, uzbudljivih partija preferansa. Kako je vodio politiku, tako je igrao preferans: oprezno, […]

Ako kršćanska vjera kaže da su svi ljudi potomci Adama i Eve, koje je stvorio Bog, da su zbog toga svi ljudi svijeta “braća i sestre”, da je grijeh ljude dijeliti po vjeri i naciji, a posebno na bogate i siromašne, jesu li ljudi koji unatoč tomu to rade – vjernici ili licemjeri?

U petak 24.3. sam bio u Mostaru. Ljudi iz tačno.net pozvali su Viktora Ivančića, Nerzuka Ćurka, Dina Mustafića i mene da govorimo o ljevici i kulturi zaborava.

Dok je srpski premijer i budući predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svoj susret s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Mostaru najavio u svom pobjedničkom govoru nakon trijumfa u prvom krugu predsjedničkih izbora, Služba za odnose s javnošću Banskih dvora je medijima detaljno najavila Plenkovićev posjet Mostaru, ali je Plenkovićev susret s Vučićem prešutjela.

Sjećam se jedne radio-emisije od prije nekoliko godina u kojoj je neki katolički teolog lamentirao o navodnoj ateizaciji društva. On je razlog toj pojavi vidio u tadašnjim strukturama vlasti; otprilike je htio reći da su tadašnji predsjednik Josipović i premijer Milanović navukli neuk narod na tanki led ateizma.

Marko Veselica nije se uspio politički nametnuti početkom devedesetih u razdoblju transformacije hrvatske političke scene iz monolitnog jednostranačja u pluralističko višestranačje.

Ako se pažljivo pročita zapisnik susreta koji su održali Tito i Stepinac 4. lipnja 1945. u Zagrebu, mora se zapaziti jedna važna rečenica zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Josipu Brozu Titu.

Oslobođenje te uspostava Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) trebali su, prema viziji Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), donijeti početak nacionalne i socijalne revolucije. No, najprije je valjalo ukloniti ”ostavštinu” fašističkih okupatora i njihovih pomagača, utvrditi ratne zločince, te ih privesti pravednoj kazni.

U jednom od najvažnijih intervjua koje sam napravio u životu, onom s Predragom Matvejevićem (koji ponavljamo u rubrici Intervju tjedna), važnim jer mi je rekao fundamentalne stvari za naše samorazumijevanje, profesor je kazao: ”Ja sam vam prijatelj. Ja vas neću iznevjeriti”.

Tko je Japa? Prijateljevanje s Ivicom bilo je privilegija i kad smo se slagali i kad smo se razilazili, pa ponovo nalazili. Ne samo jer sam imao prilike vidjeti kako radi i razmišlja jedan od naših najvažnijih političara nego i zbog brojnih, uzbudljivih partija preferansa.

Stipe Mesić otišao je za Novu godinu u SAD. Obično takva putovanja prate neugodna pitanja: koja je svrha, tko plaća troškove, tko je sve išao? Molim da se moja pitanja ne shvate kao neugodno ulaženje u detalje privatnog života i izbora. Ja mislim da je pristojno da on sam i unaprijed da odgovore na takva […]

Današnji odnos prema antifašizmu Danas traje progon antifašizma u Hrvatskoj, bez obzira što je on samostalna kategorija neovisna o komunizmu te ustavna kategorija za koju smo se nadali da neće biti izbačena s Pantovčaka u ropotarnicu povijesti, kao što je izbačen vođa antifašističkog pokreta veliki maršal Tito. 

Stalno je u zraku neka tenzija i napetost prošlosti koja nikako da se slegne, tako da Tuđmanova želja za pomirenjem ne biva ostvarena. Dvije hrvatske žive u istim granicama. Zašto? Zato jer se ne želi objektivno sagledati povijest a čijoj krivoj slici neupitno kumuje rimskokatolička crkva prikazujući NOB kao komunističku tvorevinu, a što nije točno.

Goran Babić rođen je 1944. na Visu, odakle nije bio nitko njegov. Otac iz doline Neretve, Hrvat, komunist; mati Beograđanka, iz jevrejske obitelji u kojoj je nakon rata ostalo malo živih. Oboje partizani, pa su sina donijeli na svijet tamo gdje je tih tjedana i dana boravila glava pokreta.

Populizam je nametnuta tema. U svakoj ozbiljnoj demokraciji populizam, bar kao dodvoravanje biračima, postoji u nekoj mjeri, ali rijetko postaje masovan pokret. Međutim populizam udružen sa svjetovnim religijama nacionalizmom, komunizmom, rasizmom nije više marginalna pojava koja se ismijava u novinama, skečevima i na satima građanskog odgoja.

Od devedesetih godina, kad je s ovih i drugih prostora izvještavao kao ratni reporter ”The New York Timesa”, dobitnik Pulitzerove nagrade Chris Hedges do danas se prometnuo u jednog od najpoznatijih novinara, pisaca i političkih aktivista na američkoj ljevici. Autor je niza zapaženih knjiga koje se bave mračnim posljedicama američkog kapitalizma i redovni sudionik masovnih […]

SLOBODA I NOVA DRŽAVA Po povratku kući iz Zabele (čika Draga nije bio napuštao kuću) naišli smo na crvenoarmejce koji su se odmarali u dvorištima nakon višednevne bitke za Požarevac. Kod nas je na zemlji uz kuću sjedio vojnik leđima oslonjen o zid i čistio svoj automat. Tada još nismo imali pojma o ruskom jeziku, […]

Ne bi krivnje na dominikancu mladom Što ga komunisti u uze baciše ako krivnja nije Vjera u Boga i u to da Tito nije na zemlji bog Godina bje 1983. malo prije nego nam se nebo na glavu sruči

“Odsutnost ljubavi sigurno vodi u mržnju, a mržnja uništava čovjeka. Mržnja degradira čovjeka. Mržnja izjeda čovjeka. Najveća i najtragičnija žrtva mržnje jest onaj koji mrzi.” Te izuzetne riječi evanđeoske duhovnosti rimokatoličkog biskupa Franje Komarice iste su kao riječi mog duhovnog mentora pentekostalnog pastora Ludvika Ullena koji me je kao vojnika JNA usred Banja Luke (na […]

Prvi sam put upao u veliku političku aferu kada mi je bilo sedam i pol godina. Bilo je to u jesen 1974, preselili su me iz Drvenika, iz tamošnje male i ubave seoske škole, u Sarajevo, na Mejtaš, u golemu Osnovnu školu Silvije Strahimir Kranjčević, među neki mnogo okrutniji i opasniji dječji svijet.

(Opaska uredništva: Ovo inače ne radimo – prenošenje važnoga priloga iz prijateljskoga portala bez da se donesu i faksimili koji bi teze i informacije iz osvrta učinili još jasnijima i prema tome, strašnijima. Ali odlučili smo prenijeti s portala Lupiga samo tekst kako bismo vas pozvali da linkate originalni članak  jer to kolege i zaslužuju […]

Bude li povijest po nečemu upamtila sadašnjeg prvog predsjednika Vlade, moglo bi to biti po njegovoj nedavnoj izjavi Novoj TV: ”Pustimo kategoriju moralnog, nemoralnog. To je jako relativno”.

“Zbog mentalne lijenosti, zbog kratkovidne računice, zbog gluposti, zbog nacionalnoga ponosa prihvaćamo zavodljive laži i postajemo zločinci i zatočenici zla.” Riječi su to Prima Levija, talijanskog Židova, zatočenika, logoraša koji je preživio Auschwitz, antifašista, kemičara, samoukog lingvista i pisca. Sjetili su ih se, vjerujem, mnogi u ovih nekoliko kaotičnih mjeseci u Hrvatskoj.

Što će biti s najavom Zorana Milanovića da će novoj vlasti prirediti pakao, teško je reći – autor je trenutačno zabavljen dramatičnim čistilištem u vlastitoj stranci – ali će zato Tomislav Karamarko napraviti pakao cijeloj Hrvatskoj. Sve što je radikalizmom oštrio u kampanji, a za što se moglo nagađati da služi zbijanju desnih redova, šef […]

U jeku dogovaranja (čitaj trgovanja) oko toga tko će s kime i hoće li uopće netko s nekim(a), dakle u svoj toj silnoj i prenapuhanoj neizvjesnosti kakvu će vladu dobiti Republika Hrvatska, list koji nedvojbeno izražava stanovišta Katoličke crkve u Hrvatskoj (što nikako ne mora značiti i stanovišta aktualnoga pape!) počastio nas je tekstom upozorenja.

Latinka Perović, “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Danas, Beograd, 2015. O Latinki Perović ne treba trošiti previše riječi. Svakome tko je pratio političke i društvene procese u Jugoslaviji ili suvremenoj Srbiji jasno je kako je Latinka predstavljala jedan od najsnažnijih antinacionalističkih glasova u jednom militariziranom društvu […]

Ne znam jeste li se ikada vozili Lika-Expressom? Ne znam da li tak vlak krajnje neobičnog voznog reda vozi i danas. Zaustavljao se u Vrhovinama i Plaškom iz neznanih razloga, pa su putnici mogli šetati pustim mirisnim livadama. Na usponu preko Kapele vozio je tako sporo da ste mogli zahvatiti grude snijega.

Jedan je povijesni događaj naš narod odredio više nego ijedan drugi. Događaj u kojemu nismo sudjelovali i koji se potpuno neovisno o nama zbio, dao nam je ime i samosvijest, časnim je smislom ispunio naše postojanje, uputio nas jednom kamenitom, trnovitom stazom kojom i danas, stoljećima kasnije, mi mučno koračamo. Bio je to crkveni raskol […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

– Ma šta je ovo? – pitala je zainteresirano mlada majka gledajući gomilu ljudi koja se tiskala u velikoj sali bivšega hotela Krka, zapravo napuštenoj razvalini smještenoj uz šibensku rivu, pravom simbolu onoga što se dogodilo tom posrnulom gradu. – To ti je onaj komunistički festival – odgovorio joj je muškarac preuzimajući ruku dječaka.

Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Završila je cirkusantska turneja Kolinde Grabar-Kitarović po Dalmaciji, te bismo, s obzirom na to da se prekosutra navršava šest mjeseci otkako je stupila na položaj predsjednice Republike Hrvatske, mogli analizirati ne samo sadržaj njena paradiranja od 20. obljetnice ”Oluje” u Kninu do proslave Velike Gospe u Sinju već i saldo polugodišnjeg predsjedničkog mandata.

A što ako ona misli da je u Gardalandu, da joj je netko kupio kartu s brzim prolaskom kroz redove i sada može ostvariti svaku svoju želju? Može biti… može biti, ako hoće, vozačica kombajna. Možda postavljati pločice, maljati zidove, može si postrojavati vojne jedinice, može, ako hoće, voziti i brodove.

Opaska uredništva: donosimo razgovor s Vlahom Bogišićem, priređivačem Krležine knjige ”Bela, dijete drago”, pisma Miroslava Krleže voljenoj, koja je objavljena na početku ljeta u izdanju Ljevaka. Razgovor je objavljen u tjedniku Novosti u povodu izlaska knjige ali i povodom Festivala Miroslav Krleže održan početkom srpnja.

Iznimno veliko zanimanje čitatelja izazvale su prethodne dvije kolumne o prisilnom iseljavanju ljudi iz njihovih domova radi utjerivanja dospjelih neplaćenih dugova (nerijetko se prodajom ovršene nekretnine dug ne može u cijelosti podmiriti). Na zaista slobodnim tržištima i vjerovnici bi morali bankrotirati zbog loših plasmana kreditnog kapitala. Ali bankrot vjerovnika se izbjegava; dosljedno se primjenjuju jedino […]

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović je u srijedu u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila ”najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

Tjedan za nama u Hrvatskoj obilježio je ministar u vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin. Što se odjeka njegovih riječi o Hrvatskoj i u Hrvatskoj tiče radi se o jednom od najuspješnijih političara Srbije posljednjih godina. U kratko je vrijeme Vulin svojim izjavama po drugi put dominirao javnim prostorom Hrvatske. Ovom zgodom Vulin je pozornosti javnosti […]

Predsjednica Republike Hrvatske pojavila se, a očito nije ni mogla ni htjela prekinuti s tradicijom uspostavljenom u vrijeme dvojice svojih prethodnika, na obilježavanju obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda. Govorila je, kako protokol i nalaže, posljednja. Dakle čula je, ako je slušala, sve prethodne govornike. Ali, kao da ih nije ni slušala, ni čula.

Biografija Josipa Broza Tita koju su napisali Ivo i Slavko Goldstein najobimnija je, najdetaljnija i najobuhvatnija njegova biografija napisana posljednjih godina. Ona pokriva apsolutno sve aspekte njegova života i političkog djelovanja, pa i one najkontroverznije. Na knjizi “Tito” su autori radili nekoliko godina, a o kako je temeljitom radu riječ pokazuje i činjenica da rukopis […]

Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015. (Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015) Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein […]

Što je povjesničar spremniji priznati da potpune objektivnosti nema, to njegovome djelu objektivnost raste – u tome je paradoks historiografije. Utoliko, povijesna znanstvena studija ”Tito” Ive i Slavka Goldsteina, upravo objavljena u nakladi zagrebačkog Profila, može se smatrati objektivnom par excellence. Na samome početku knjige, u predgovoru, autori preciziraju vlastitu poziciju prema predmetu svoga istraživanja: […]

Kad sam pred par godina u Knesetu, pred izraleskim parlamentarcima i preživljelim žrtvama Jasenovca rekao kao je ustaška zmija još tu među nama, tada nejaka i pritajena, ali opasna, arlauknuo je zbor dežurnih desničara. Ma koje ustaštvo, koje trice! To je domoljublje, ne ustaštvo, predsjednik nam je komunjara, srpski i britanski špijun, veleizdajnik! Razni despoti, […]

Antikomunistički manifest Tomislava Karamarka publiciran u ”Globusu” kao filozofsko-programatska najava bitka njegove buduće vlasti mogao je slobodno biti naslovljen parafrazom ”Moj obračun s vama”. No, preskočio je predsjednik HDZ-a prvih deset teza i odmah se okrenuo onoj najpopularnijoj, jedanaestoj koja glasi: ”Tuđman bi, da je živ, postupio isto kao ja: obračunao bi se s crvenim […]

Koncem četrdesetih godina, u vrijeme kad još nije bila naslovna junakinja s Broadwaya nego supruga argentinskog predsjednika, Evita Peron vodila je karitativnu organizaciju pod nazivom Sociedad de beneficencia (Društvo za dobrobit). Po jednima, buduća plavuša iz mjuzikla koristila je tu fundaciju za krupno pranje novca za političku stranku svog muža Juana. Po drugima, bila je […]

(Opaska uredništva: ponavljamo prošlotjedni intervju s Olegom Mandićem zbog velike pažnje koju je izazvao ovaj razgovor s posljednjim muškim zatočenikom nacističkog logora Auschwitz, te zbog toga što je gospodin Mandić predan odgoju mladih za mir što je potrebno naglasiti i staviti kao prioritet i u danima sjećanja na žrtve partizanske odmazde nakon završetka Drugog svjetskog […]

Kolega Danko Plevnik u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji u povodu 70. godišnjice Pobjede nad fašizmom i Dana Europe piše: ”Ako se Miloševićeva agresija na Hrvatsku podvodi pod fašizam, ne bi li branitelji trebali biti u prvim redovima obilježavanja 70. obljetnice Dana pobjede? Drugi svjetski rat, barem u Hrvatskoj, završit će tek onda kada SDP […]

Opatijac Oleg Mandić jedan je od mojih uzora. S majkom i bakom je iz političkih razloga, u znak odmazde zbog antifašističkog djelovanja njegova djeda i oca, završio na najstrašnijem mjestu na kugli zemaljskoj, u nacističkom logoru smrti Auschwitz. Oleg ne prestaje odgajati za mir, za zrelo građanstvo, za pravilno shvaćanje antifašizma. Mladi ga jako vole. […]

Da nemam drugog posla, angažirao bih nekolicinu prijatelja da iz gole obijesti zajedno izludimo umirovljenog hrvatskog obavještajca Davora Domazeta Lošu. Zamislio sam rafinirani plan. Zbog jedne jedine budalaste rečenice odlikovani bi visoki časnik izgubio razum. Za početak bismo hodali za njim, u gomili na ulici, i samo se u jednom trenutku nagnuli da mu na […]

Mi, Nijemci, mi imamo posebnu odgovornost, moramo biti oprezni, osjetljivi i dobro informirani o onome što smo učinili pod nacizmom. Ovdje su počinjene nezamislive strahote koje nas podsjećaju da nikada ne smijemo zaboraviti. I ne, nikada nećemo zaboraviti zbog žrtava, zbog nas samih i zbog budućih naraštaja, poručila je kancelarka SR Njemačke Angela Merkel u […]

Pa ovo je baš zgodno. Postoji već tri stotine godina? To je sjećanje na bitku s Turcima? Već tada ste pobjeđivali svjetske vojne sile? Odlično – sigurno će netko kurtoazno ispaliti na primanju koje će u Europarlamentu sljedeći utorak organizirati Andrej Plenković, HDZ-ov zastupnik. Plenković je ozbiljan, karijerni diplomat. Već je pokazao da može mijenjati […]

Premda se u osnovi slažem s uredništvom portala Autograf.hr u ocjeni pisma predsjednika Obiteljske stranke Mate Knezovića, objavio sam u studiji slučaja na mojoj web stranici o (anti)fašizmu u Hrvata i Knezovićevo pismo i odgovor veleposlanika Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, NJ. E. Henrika Ofstada, kao i izvješće s Osnivačke skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske […]

”Otac”, Miljenko Jergović, Rende, Beograd, 2010. Naslov ”Otac“ beskrajno je pristojna skromnost, iako knjiga počinje kao udarac u timpan, s porukom o očevoj smrti. Pristojna skromnost već iz tog razloga, jer će fokusirati povijest cijele obitelji. I kada riječ dođe na baku, Miljenko Jergović formulira važni princip svog eseja: ”Misleći o njoj, vazda sam mislio […]

Već po prvoaprilskom običaju, jedan je internetski portal lansirao lažnjak koji veli da su se šatoraši iz Savske 66 “odvojili” od Republike Hrvatske te osnovali svoju “RH 1991”. Medijska “podvala” je – kako i inače biva s prvoaprilskim umotvorinama – prozirna, naivna i, s proštenjem, bedasta, a u konkretnom slučaju i posve nemoguća. Zbog grubog […]

Zajedno s autoriziranim intervjuom, Ivo Josipović poslao je, kako je napisao, i nekoliko prijedloga za naslove. Na primjer, ”Propali predsjednik o svojim nebuloznim planovima”. Zatim, ”Josipović kao kugina kuća, sam i napušten, ni supruga više ne kuha ručak”. Onda, ”Josipović na zid stavio Milanovićevu sliku i gađa je pikadom, drhte mu ruke od PTSP-ja pa […]

Sudac dragovoljac koji posjećuje šator u kojem se okupljaju demonstranti neprijavljenog provjeda, čovjek koji navodno viče na službenicu Ministarstva unutarnjih poslova, jer inzistira da i on mora poštovati pravilo povrata i poništenja starog pasoša kad podiže novi, čovjek koji ne želi novinarima izravno potvrditi nakanu da se nametne HDZ-u za budućeg ministra pravosuđa

  Svečanom sjednicom, koja je u subotu 21. ožujka održana u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici, službeno je pokrenuta Antifašistička liga Republike Hrvatske. Riječ je o asocijaciji civilnih udruga i pojedinaca koji dijele zabrinutost razvojem događaja u Hrvatskoj gdje se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička opcija.

Svečanom sjednicom, koja je u subotu 21. ožujka održana u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici, službeno je pokrenuta Antifašistička liga Republike Hrvatske. Riječ je o asocijaciji civilnih udruga i pojedinaca koji dijele zabrinutost razvojem događaja u Hrvatskoj gdje se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička opcija.

“Ova  zgrada simbolizira ono najbolje što ujedinjena Europa može zajedničkim snagama postići. Mnogi su neumorno radili da bi  postala stvarnost. Ona je zaštitni znak Frankfurta i novi dom Europske središnje banke, u kojem ćemo provoditi svoju zadaću”, rekao je u srijedu, 18. ožujka, na svečanosti otvorenja ESB-a njezin čelnik Mario Draghi.

Uskoro, već sljedeći mjesec, na hrvatskom će se tržištu pojaviti velika knjiga o Josipu Brozu Titu. Autori, Slavko Goldstein sa sinom Ivom, povjesničarem i trenutačno hrvatskim veleposlanikom u Parizu, napravili su velik posao. Ne samo obimom. Ispisali su više od 1300 kartica teksta, Ivo malo više od tisuću, ostalo Slavko. Oni koji su knjigu već imali priliku pročitati […]

Riječima “laku noć i puno sreće” završavao je svoje emisije legendarni urednik američke radiotelevizijske mreže CBS, Edward (Ed) Murrow. Premda je svoje zvjezdane trenutke već doživio kao ratni reporter javljajući se u vrijeme Drugog svjetskog rata iz britanske prijestolnice u emisiji pod nazivom “Ovdje London”, Ed Murrow ostat će upamćen po onome što je uradio […]

Zaškočio me neki dan, dok sam čekao kraj manjeg servisa na osobnom vozilu, neki lik koji me je pitao, doslovno me tako pitao: ”Je li istina da ste promijenili ime i da se više ne zovete Drago već Jovan?” Naravno, poslao sam ga vrit i rekao mu da gleda svoja posla, a da mene i […]

Prije tačno pedeset godina, petoga ožujka 1965, dvojica pripadnika Službe državne bezbjednosti upadaju u kabinet Mihajla Mihajlova, asistenta na Filozofskom fakultetu u Zadru, i hapse ga. Dva dana ranije bila je u Beogradu Konferencija okružnih javnih tužitelja Jugoslavije, na kojoj je predsjednik Republike Josip Broz Tito održao svečani govor.   U tom je govoru nepoznatog […]

Čitam na nekom od portala kako će hrvatska predsjednica s Pantovčaka deložirati Tita. Usprkos najavama u kampanji, ali i nakon izbora, kako će boraviti u skromnijem, teškim ekonomskim prilikama primjerenijem prostoru, spremno se naša nova predsjednica uselila u Vilu Zagorje, no u prostoru ne želi nikakvo sjećanje na njezinog prvog stanara – druga Tita.

Inauguracija, zapravo prisega Kolinde Grabar Kitarović, jer predsjednicom sa svim ovlastima postaje tek u pola noći sa srijede na četvrtak, bila je kičasta, bila je znakom da se vraćamo u nacionalističku laž devedesetih.

Prije tri mjeseca, kad je pretkampanja Kolinde Grabar Kitarović još bila u povojima, prigovorila sam joj da, kao ni Ivo Josipović, kojeg namjerava detronizirati, nema stav ni o jednom pitanju bitnom za Hrvatsku. Sustavno bježanje od izricanja stavova proizvelo je podrugljiv slogan ”Kolinda zvana teško pitanje” i stagnaciju popularnosti, pa se ona, kako možemo vidjeti […]

Napomena uredništva: zbog bolesti autorice ponavljamo jednu njenu raniju kolumnu.   Volim jednu terasicu kafića u riječkom Zapadnom trgovačkom centru. Terasu s jedva desetak stolića. Usku, dugačku, uokvirenu prozirnim pločama od plesiglasa. U potpunosti je okrenuta moru, na jug. Kad na njoj zauzmeš središnju poziciju, vidiš Rijeku, Krčki most koji je nekad bio Titov, nalijevo […]

I bila je vojna parada u Beogradu. Prva nakon one kojom je još blagopočivša Jugoslavija obilježila četrdesetu obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu, zajedničke pobjede svih slobodoljubivih i antifašističkih snaga u svijetu nad najvećim zlom što se nadvilo nad tim svijetom u dvadesetome stoljeću. Bila je, dakle, vojna parada.   Ne za Putina, kako su […]

Ni sahrana Josipa Broza Tita 8. svibnja 1980. godine nije prošla bez podvale Službe državne bezbednosti (SDB), pišu Večernje novosti.   Ovaj događaj bio je veliki ispit za jugoslavenske tajne službe, jer je trebalo osiguravati šest stotina uvaženih gostiju iz cijelog svijeta.   Dr. Obren Đorđević, koji je četiri desetljeća proveo kao profesionalac u službama sigurnosti […]

Tako dramatičnog i herojskog razlaza nije bilo još otkako su se posvađali Tito i Staljin. Kad je Martina Dalić zbog neoliberalnih ideala i stranačkoga bijega od reformi napustila HDZ, ova napaćena zemlja je – štono bi rekao pjesnik – odjednom postala dublja za jednu ranu i crnja za jednu jamu.   Poznato je već da […]

Prije deset godina napustio nas je Vladimir Velebit. Prosječni mlađi građanin Republike Hrvatske, onaj koji je – tako kažu – produkt društva znanja, upitat će: “A tko je sada taj?” Kada dodamo misao, prilično neprikladnu za trenutke sjećanja na onoga koji je umro, naime misao kako je dobro što je otišao, taj će isti “Građanin […]

Od kostiju žrtava komunističkih zločina na Daksi i drugim stratištima Karamarko gradi ljestve prema vlasti   Berlinski je zid pao prije 25 godina, u raznim je bivšim komunističkim zemljama na različite načine i u različitim opsezima provedena lustracija, a u Hrvatskoj je počeo rat. Agresija je krenula iz Beograda gdje je na vlast zasjeo komunist […]

Odlučio Glas Koncila ispraviti nepravdu prema hrvatskom povjesničaru Mladenu Iveziću , autoru knjige ”Titov Jasenovac”, koja je – kako kaže ugledno crkveno glasilo – ”unatoč tomu što na gotovo 200 stranica donosi, u dosadašnjim historiografskim okvirima, gotovo nevjerojatne podatke, u hrvatskoj javnosti potpuno prešućena i marginalizirana”.   Stoga je kaptolski tjednik zamolio autora te ”potpuno […]

Da nije u kampanji, Ivo Josipović zasigurno bi uživao u priznanju za iznimno uspješan sastanak Brdo-Brijuni procesa. Nije mala stvar što ga je svojim dolaskom podržala jedna od najutjecajnijih europskih liderica, njemačka kancelarka Angela Merkel. No, još su važnije poruke što ih je Merkel poslala iz Dubrovnika.   Jedna je stav o širenju Europske unije […]

Tito ili Tuđman? Ovo je pitanje u prošlim predizbornim kampanjama bilo obavezna točka u onim brzopoteznim površnim intervjuima kojima je svrha prije zabava nego informiranje. A osim što je površno i pogrešno, to je pitanje i nepravedno, prema Tuđmanu.   Franjo Tuđman imao je u devedesetim godinama prošlog stoljeća takvu vlast i toliki utjecaj da […]

Izjavio je nedavno u programu javne televizije koja mu velikodušno ustupa prostor iz dana u dan, čelnik Hrvatske demokratske zajednice, Tomislav Karamarko, da bi, kada bi postao šef države, kao prvo iz Ureda Predsjednika izbacio bistu Josipa Broza Tita.   I zbog te izjave koja je prošla sramotno nezapaženo, bez reagiranja onih koji su morali, […]

U poslednje vreme zadesila nas je nova epidemija bahatosti, prostakluka, nekulture, primitivizma. Javna scena prepuna je dokaza o tom vladajućem modelu ponašanja kojem doprinose jednako vlast kao i opozicija, mediji i široke narodne mase. Nije to ništa posebno iznenađujuće, takvi talasi obezvređivanja javnog govora i snižavanja nivoa političke kulture događali su se i ranije.   […]

U proteklih desetak dana registrirali smo nekoliko događaja koji bi se mogli podvesti pod zajednički nazivnik, formuliran u obliku pitanja: hoće li oni ikada shvatiti?   Hoće li shvatiti da se svijet oko njih promijenio?   Hoće li shvatiti da su oni bespovratni zarobljenici prošlosti, i to onoga mračnoga dijela prošlosti?   Hoće li shvatiti […]

Još se jasno sjećam toga blagog, toplog svibanjskog popodneva 1991. u Zadru. Srpski pobunjenici ubili su policajca Franka Lisicu, mladog dečka iz obližnjeg Bibinja, a konsternirani i gnjevni Bibinjci prvo su došli na Narodni trg i kamenjem porazbijali prozore na Općini. Onda je krenulo po cijelom gradu.   Prvo je, mislim, prasnuo kiosk beogradske Borbe […]

O Dobrici Ćosiću nisam pisao iz barem dva razloga. Umro je predsjednik jedne nestale države, koja je 1992. i 1993. sipala granate i mine u mojoj neposrednoj blizini, na grad u kojemu sam živio tokom cijeloga njegova mandata. I umro je pisac koji me se, kao čitatelja, nije ticao, premda sam pročitao baš svaki redak […]

Upravo u vreme kada je Srbiju i susedne države zahvatilo nevreme kakvo se ne pamti, obilne kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, umro je u dubokoj starosti Dobrica Ćosić, pisac, ”otac nacije”, kako su ga često nazivali. Uz njegovo ime još za života, a i povodom smrti spominjani su epiteti kao ”div među piscima”, […]

Prolog   “Da hrvatska domovina, Republika Hrvatska, bude majka, da ne bude maćeha onima koji su se za nju borili i da ne dopustimo da ton toj hrvatskoj državi daju oni koji je nikad nisu željeli. Koliko god smo je mi voljeli i željeli jer nam je to teklo valjda u krvi i u mislima, […]

Karte su konačno na stolu. Ili točnije rečeno, ispod stola. Djelatnici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje je već dvije i pol godine u potrazi za intendantom (tj. intendanticom) upoznati su s programima dviju kandidatkinja i jednog kandidata za čelno mjesto u austrougarskoj zgradi na Trgu maršala Tita u kojoj se guraju tri ansambla.   […]

Deset godina po smrti dr. Stipe Šuvara pred nama je knjiga njegovih besjeda “Historia tragicomica“ (“Razlog“, Zagreb, 2013.). Riječ je o izboru intervjua koje je novinama s prostora čitave bivše Jugoslavije dr. Šuvar dao u razdoblju od 1990. do 2004. godine, kao i o izboru njegovih autorskih tekstova, socioloških eseja i izlaganja na međunarodnim skupovima […]

Neovisno o tome jeste li politički crnji ili crveniji, jeste li lijevi, liberal ili konzervativac, čini mi se da postoje dvije historijske činjenice oko kojih teško da ima ozbiljnih raspravi.   Prva od njih je ta da je od 1941. do 1945. Dalmacija u velikoj mjeri bila partizanska regija, nesumnjivo u većoj nego i jedna […]

Piše: Damir Pilić   Splitski novinar i književnik Boris Dežulović ovogodišnji je dobitnik ugledne europske žurnalističke nagrade European Press Prize, koja mu je u ponedjeljak dodijeljena u sjedištu Reutersa u Londonu. Riječ je o nagradi koja je 2012. utemeljena kao europski pandan američkom Pulitzeru, a pokrenulo ju je sedam europskih medijskih fondacija.

Za Nogometni klub Hajduk zadnji put se čulo u lipnju 1990., kada su doputovali u Australiju, u Sydney, da ponizno sa svojih klupskih dresova skinu grb sa zvijezdom petokrakom. Što se dalje događalo s Hajdukom znaju samo lokalni fanatici i fenomenolozi, jer ostalima Hajduk više nije bio zanimljiv nakon što se postupno, ali temeljito, odrekao […]

Postaje upadljivo proteklih sedmica kako se događaji u Ukrajini, pretežito u medijima na ovdašnjim prostorima, mimo svih drugih teorija uspoređuju i s “mogućnostima jugoslavenskog scenarija raspada”. Podjednako je upadljivo i kako se u argumentacijama za tu usporedbu upotrebljavaju različiti argumenti, ovisno o sredini u kojoj se teorije “jugoslavenskog raspada” spominju.   Na stranu potpuno nesuvisle […]

Ništa kao zavist tako vješto ne uočava i ne preuveličava mane drugih. Uz bahatost i potpun izostanak samokritičnosti hrvatskog premijera krase, nažalost, i Jagine osobine. Kako drugačije, osim ljubomorom i zavišću, objasniti njegovu fiksiranost na najuspješnijeg, a po anketama i najpopularnijeg ministra u Vladi – Slavka Linića. To što ministru čini protekla dva-tri mjeseca predsjednik […]

Kako se primiče kraju, putovanje Zorana Milanovića po Australiji i Novom Zelandu doima se još besmislenijim nego na početku. Očekivanja da bi se u međuvremenu moglo pojasniti zašto je hrvatski premijer dva tjedna potrošio na krstarenje dalekim destinacijama, ta se očekivanja nisu ispunila. Hrvatskoj javnosti nije pruženo ni jedno suvislo objašnjenje njegove turneje. Nije podastrt […]

Možda smo u pravu, a možda i nismo – poručio je Zoran Milanović svima nama koji njegovo putovanje u Australiju i Novi Zeland smatramo neprimjerenim, preskupim, suvišnim i smiješnim. Odgovor je primjeren vremenu i zemlji poljuljanih i razorenih kriterija, osobito onih stručnih.   Što je važnije za napredovanje u državnom aparatu: stručnost i rezultati ili […]

Gruba je procjena kako Hrvata izvan domovine živi između pet i po i sedam milijuna i, ako mene pitate, to je dobro. Super je njima bez nas i, još više, nama bez njih.   Jer, da se to mnoštvo vrati u djedovski zavičaj, teško je i zamisliti kako bi ova zemlja izgledala, tko bi bio […]

Početkom pedesetih godina prošlog stoleća, kad se jugoslovensko društvo usmerilo ka prvim naznakama onoga što će se u istočnom bloku s pravom nazivati socijalizmom s ljudskim likom, u nas je bila popularna odredba koja kaže da su novinari ‘‘univerzalne neznalice“, što je značilo da se u tome skrivala draž i prokletstvo ove profesije. Ova izmišljotina […]

Uzbudljiv “Argentinski roman” Drage Pilsela o njegovoj ideološkoj, profesionalnoj i emotivnoj transformaciji od zagriženog ustaše, antisemita i desničara u “nepokolebljivog novinara”, magistra teologije, ljevičara i borca za ljudska prava po mnogočemu je nesvakidašnja pojava na hrvatskoj publicističkoj i književnoj sceni.   Naime, Pilsel je u toj knjizi na 250 stranica istresao doista burnu povijest svoje […]

‘‘Naši se političari klanjaju onima koji su još pred 20 godina razarali ovu našu zemlju… Sinovi udbaša i najgorih zločinaca – koje i sustav nastoji pod svaku cijenu zaštititi, i dalje raspoređeni na najvažnije političke i gospodarske položaje vladaju zemljom i zavode narod, da smo do te mjere izluđivani da i mnogi naši ljudi više […]

Pisat ću možda ministru zdravlja jednom o tome. Koliko je luđaka oko nas, antipsihotici i antidepresivi trebali bi se izdavati bez recepta, samo uz predočenje važeće osobne isprave, legitimacije, vozačke dozvole ili putovnice Republike Hrvatske. Zamislite, molim vas, što mi se jučer, u nedjelju, nešto prije podneva dogodilo.   Krasan, sunčan proljetni dan, ja na […]

U svojem napisu ‘‘Valjalo bi rasvijetliti sve okolnosti slučaja kad je Šušak 29. 11. na svinji napisao Tito“ (Jutarnji list, 25. siječnja, Autograf.hr, 28. siječnja, Osvrt dana, ”Proročanstvo o svinji”) Ante Tomić se zalaže, onako usput, u ležernom tonu, konfabulirajući temu kako mu tog časa pade na pamet, za posao naznačen u naslovu. Nije razvidno […]

Onomad, kada sam ja počeo spoznavati svijet u kojemu bih se tek trebao roditi, dakle šezdesetih godina prošlog stoljeća, postojala su tri velika svjetska natjecanja koja su po planetarnom značaju i utjecaju nadmašivala svaku drugu sportsku i društvenu igru.   Najvažnija je bila utrka u Svemiru: tko će prije zalepršati u zrakopraznom prostoru, tko će […]

Maksimilijan Maks Peč, ”povijest Rijeke na dvije noge”, kako ga je jednom prilikom nazvao riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, u ponedjeljak je proslavio 100. rođendan. Stoljeće života barba Maksa, kako ga zovu svi koji ga vole, a zavoljeti ga nije teško, hodajuća je riječka enciklopedija, projektant i graditelj mostova od Senja do Trsta, pranećak sv. […]

Ako se susretnete sa starim prijateljima, a niste se videli desetak godina ili nešto duže, eto prilike da obnovite sećanja na godine koje su vam bile zajedničke. Protokom vremena pamćenje postaje nepouzdanije, optimizam sećanja slaže deliće nekadašnje stvarnosti na  neobičan način. Nostalgija postaje najsigurnije pribežište. Da li?   Koliko mi se puta dogodilo da me […]

Ni božićna okupljanja uz trpezu ne mogu više bez politike. Pogotovu ako je društvo šaroliko, a u Bosni se, unatoč svemu što se dogodilo i događa, još uvijek nađe multi-kulti društava i za Bajram i za Božić. I dovoljno je da samo netko ”započne”, primjerice, eto, da biskupi ove godine nisu s oltara govorili o […]

Novine nas izvješćuju da je papa Franjo po danu papa, a po noći  zakrabuljeni svećenik koji hoda Rimom i druži se s beskućnicima i sirotinjom. Čovjek voli noćni život! I to ne bi bila vijest da on tek noću ne radi pravi posao, onaj koji mu danju priječe protokol, Kurija i tko zna koje sve […]

Predmet: Ciganović Ivan iz Virja moli objavu zakona o zaštiti braka   Virje, 15VII.1946. (ARHIV JOSIPA BROZA TITA)   Drugu Josipu Brozu Titu, maršalu Jugoslavije, Beograd   Niže potpisani drug Ciganović Ivan, seljak iz Virja, Mitrovačka 877 – Podravina, prisiljen sam visokom naslovu podnijeti slijedeću mobu:   Druže maršale, vi ste meni blizak kao sin […]

U Beogradu je u nedjelju u 89. godini umrla Jovanka Broz, udovica bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Prije dvadesetak dana primljena je u Urgentni centar, u polusvjesnom stanju, dehidrirana i iznemogla. Rođakinje koje su je dovele, kažu da se do zadnjeg trenutka opirala odlasku u bolnicu. Liječnici su je priključili na umjetno disanje, ali […]

Jovanka Broz rođena je 1924. godine u selu Pećanima u Hrvatskoj. Godine 1952. udala se za Tita, s kojim je bila u braku do njegove smrti 1980. Imala je čin potpukovnice JNA, a umrla je u Beogradu u 89. godini, nakon duge i teške bolesti.   Jovanka Broz potječe iz obitelji Budisavljević, koja se još […]