autograf.hr

Prijatelj i ja smo kao studenti skloni buntu i društvenim promjenama u doba socrealizma sredinom krajem 80-ih čitali o 1971. i baš smo željeli upoznati Ivana Zvonimira Čička kao jednog od onih koji je organizirao i kao prvi izabrani student prorektor aktivno sudjelovao u hrvatskom proljeću. Bio nam je zanimljiv i kao netko tko se […]

Gledano od kraja prema početku, što je svakako ispravniji način gledanja na čovjekov život, bješe to put Vlasotince – Sinj. Od juga Srbije do juga Hrvatske, u devedeset i jednoj punoj godini života. Vlasotince: 16.212 stanovnika, od čega 98,03 posto Srba. Sinj, cijela općina 23.452 stanovnika, a područje grada: 10.800, od čega je Hrvata 98,78 […]

Severna Mitrovica, 14. juli. Sparina je dok se kratki dašci vetra igraju se sa iscepanim srpskim zastavama. ”Ranije kada sam dolazila uvek bile su tako nove”, pokazujem svom domaćinu na crvene, plave i bele froncle izbledele na suncu. Objašnjava mi dok zurimo u ostatke zastava: Gradonačelnik Severne Mitrovice – a na to je mesto došao […]

Najveći dio svoje ovozemaljske odiseje proveo sam u Mostaru i Sarajevu. Poznost me, ljubavlju određena, dovela u Beograd. U svim tim urbanitetima vrijeme sam provodio uglavnom ”vezan” za nekoliko ulica. Nakon rođenja u Bolničkoj ulici u Mostaru, djetinjstvo i rana mladost proticali su u Ulici narodnog heroja Hasana Zahirovića Lace, u dijelu koji se nazivao […]

Razmišljam o nama na granicama. I kako je virusna opsada same čovjekove srži učinila smiješnim šengenske slobode, sjetim se nas, ratne djece Istre… Nije ovo suvisao zapis, ovo su tek bilješke o neprebolnoj sjeti. Baš pamfletski me zadesilo, dok bijesno lupam po tipkovnici mog laptopa, kao da je moja pisaća mašina, dragocjena Olympia koju će […]

Procenjuje se da svake godine oko milion i po dece u svetu umre od bolesti koje su mogle biti sprečene vakcinacijom. I pored ovog zatrašujućeg podatka postavlja se pitanje zašto i dalje imamo roditelje koji sumnjaju u bezbednost imunizacije i zašto se, svake godine sve više, njihov broj povećava.

Odnosi između Hrvatske i Srbije kontrolirano su loši. Sa stanovišta međunarodnog poretka, slobodnog tržišta, sigurnosti financijskog i bankovnog poslovanja itd, te urednog funkcioniranja svih poluga liberalnog kapitalizma, ti odnosi mnogo su bolji nego da su dobri. Jer dobri odnosi između suverenih država uvijek se mogu pokvariti.

”Bog sada ispire Srbiju od greha”, patrijarh Irinej 2014. godina. U maju mesecu 2014. godine u beogradskoj Sabornoj crkvi, to je ona lepotica preko puta čuvene kafane ”Znak pitanja”, održana je molitva za prestanak kiše.

Bio sam juče u Malom Orašju i Duboni, pet meseci od monstruoznog desetkovanja ova dva sela. Osam mladića i jedna devojka ubijeni su, ali se teško može reći da su preživele njihove porodice, njihovi rođaci, prijateljice, prijatelji, komšije. Ova dva sela, a verujem i čitav kraj, nepovratno je izgubio najbolje što su imali, ne samo […]

Urbana legenda, neki kažu i da nije suvremeni mit već da se radi o stvarnom događaju, opisuje situaciju gošće iz Domovine u nekada zajedničkom prestonom gradu Beogradu. Odsela je u poznatom i u mnogo čemu jedinstvenom hotelu Moskva, onom koji je neizostavni kadar svakog blogera i influensera. To je hotel u čijoj bašti je sedeo, […]

S izvjesnom dozom ljubomore promatram desetke tisuća ljudi, rijeke ljudi kako se prelijevaju ulicama Beograda, u gandijevskoj samouvjerenosti i staloženosti, s ciljem da sruše svoju autokratsku i nazadnu, ali ”legalno izabranu vlast”.

Nakon što je u Beogradu, u jednoj od elitnih gradskih škola, dječak iz pištolja ubio čuvara škole i osmero djece (sedam djevojčica i jednog dječaka), ministar obrazovanja Radovan Fuchs uputio je pismo hrvatskim školskim ravnateljima. U tom je pismu tražio da odmah, u prvi sljedeći ponedjeljak, okupe učenike prije početka nastave.

Kada umre veliki pjesnik, to nas na jedan način vraća k poeziji. Ne samo što čovjek ima potrebu čitati poeziju koju je napisao nedavno preminuli, već kao da se značaj i snaga pjesničkoga iskaza općenito rasprostre nebom ljudske stvarnosti, kao nešto što se možda uglavnom ipak radije izbjegava, zbog neugodnosti koju može priuštiti spoznajama, istinama […]

U Beogradu postoji Ulica princeze Olivere. Nikada nisam bila u ulici koja je moga imena, niti sam znala da postoji. Princeza nisam, Olivera jesam. Ta ulica mi je jedno od beogradskih otkrića, ličnih i dragih. Na putu od našeg novog doma do posla na Kosančićevom vencu, kroz beogradske ulice družim se s Gandijem, Ivanom Ribarom, […]

Čudesni su putevi Gospodnji i čudesni su ljudi koji njima hode. Oni bogoliki, puni milosti i obzira za druge. Oni pomognu da se živi i da se preživi. Njima je posvećena ova kolumna, prva koju ne pišem u Sarajevu.

Muškarce koji ovih dana pokušavaju bježati iz Rusije i uglavnom stižu do bivših južnosovjetskih republika i do Turske, a najveći sretnici i do Aerodroma Nikola Tesla u Beogradu, Europljani su dužni tretirati upravo onako kako su prije nekoliko mjeseci tretirali žene i djecu koji su u izbjegličkim kolonama stizali iz Ukrajine.

Mira Furlan, ”Voli me više od svega na svijetu”, Faktura, Zagreb, 2021. Dugo sam odgađala čitanje autobiografske knjige Mire Furlan ”Voli me više od svega na svijetu”. Odbijala me medijska halabuka koja se digla oko nekoliko stranica knjige, a koja je uglavnom uspješno anulirala čitav jedan buran umjetnički život opisan na 600-tinjak stranica ove zanimljive […]

U Beograd sam doputovao sedmoga dana rata, obuzet tjeskobom koju sebi nisam želio priznati. Nije me toliko mučilo što se u trenucima najave kataklizme – dok su Hrvati po apotekama navaljivali na jod, a Bosanci kućama vukli vreće brašna – otpućujem daleko od kuće, koliko me uznemiravalo što napuštam one koji su, naravno sasvim neprincipijelno, […]

”Nisi se izjasnio o situaciji u Ukrajini? Kao jedan od vodećih ruskih umjetnika, jako si me razočarao…” Društvene mreže preplavljene su osobnim obračunima nekadašnjih prijatelja, koji su se odjednom našli na različitim stranama.

Atipičan sam novinar. To je jasno. Ne samo zato što sam se uz novinarstvo nekoliko godina posvetio životu u franjevačkoj zajednici, životu koji me doveo do toga da se približim stvarnosti prvo brazilskih, a onda argentinskih siromaha i domorodaca, ili zato što me jako zanima teologija, a još više kako da religija doprinese općem boljitku, […]

”On ima čudesnu moć da svetlom ispuni noć belinom osmeha svog razgoni tugu. On ljubav svakome da i vrata otvara sva k’o stari voljeni drug uvek je on. Beograde (Beograde), Beograde (Beograde) na ušću dveju reka ispod Avale… Beograde (Beograde), ti srce svoje nesebično daruješ. Beograde (Beograde) tvoj zagrljaj i ljubav žele svi…”

Mnoge je zateklo kad su prošli tjedan, u vrijeme posjeta francuskog predsjednika Macrona, doznali da cijena francuskih nadzvučnih borbenih aviona nije milijardu eura, kako se u svibnju govorilo, već da je tajanstveno narasla na milijardu i sto milijuna. Zinuli smo u nelagodi kao da su nam na blagajni u samoposluživanju zaračunali više nego smo očekivali […]

Ovih se dana navršilo dvadeset osam godina od tragičnog događaja – rušenja Starog mosta u Mostaru. Tada mi niko nije mogao reći usred Sarajeva pod opsadom, ali poslije rata mnogo puta sam čuo da su svi koji su ga ikada vidjeli, a tada živjeli širom svijeta, plakali kao da im je umro najrođeniji rod. Stari […]

Posljednjeg tjedna listopada, skoro već dvadeset godina, putujem u Beograd. U početku sam, po vlastitom zadovoljstvu, osluškujući duhove predaka u kloparaju kotača, putovao željeznicom. Ali vlak do Beograda išao je nepodnošljivo sporo, a onda sve sporije i sporije, pa sam krenuo ići autom.

Velika ”nesvrstana” parada u Beogradu, uz 60. godišnjicu Prve konferencije nesvrstanih u Beogradu 1961.: Vučić kao wannabe Tito! Doduše, od svega što je ostalo nakon raspada Jugoslavije, Pokret nesvrstanih (koji još ”postoji”!) valjda je jedina prihvatljiva baština za baštinike nekad slavne zemlje. Isto je tako neprihvatljiv Vučićev pokušaj ”svrstavanja nesvrstanih” za potrebe vlastite promocije uz […]

Stvari mogu biti bezazlene. Recimo: Saša Kosanović na fejsu objavi onaj već sada čuveni filmić s YouTubea gdje sinjski alkari 1989. pjevaju Titu i Jugoslaviji pa se onda javi novinar Ilija Jandrić s N1, na široko poznat kao vodeći hrvatski ekspert za Euroviziju, koji kaže: ”Ovaj u bijeloj košulji je ok, kao Porfirije u Americi: […]

Razgovarali smo s povjesničarom i profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivom Goldsteinom povodom njegove nove knjige “Hrvatska 1990. – 2020. Godine velikih nada i gorkih razočaranja”.

U Šibeniku je otvorena ”Kuća umjetnosti Arsen”. Mediji prenose uzbuđenje Šibenčana jer je grad dobio multifunkcionalni prostor, pogodan za glazbena i dramska događanja, filmove, pjesničke večeri…

Nisam oklijevao ni trenutka kada mi se krajem rujna 1991. ukazala prilika da se u Zagrebu ukrcam u auto sarajevske registracije i s troje slovenskih kolega pođem u Beograd. Tjerala me je znatiželja zbog koje sam i postao novinar: otići tamo kamo odavde više nitko nije odlazio, vidjeti svojim očima kako rat izgleda s druge […]

Nekadašnji stan pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića, velik 160 četvornih metara na Studentskom trgu u Beogradu, Vlada Srbije dodijelila je bez naknade hrvatskoj zajednici u tom gradu da u njemu bude sjedište fondacije, regionalnog ureda HNV-a i raznih udruženja     UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI […]

U hrvatskim medijima gotovo je nezamijećeno prošla odluka vlasti nekadašnjeg glavnog nam grada Beograda da promijeni imena ulica nazvanih po toponimima bivše nam zajedničke države, kao i povijesnih ličnosti iz tadašnjih republika, a danas samostalnih država.

Mjesec dana prije smrti, 5. lipnja 2018. godine, Daša Drndić dobila je važnu nagradu u Londonu: Europska banka za obnovu i razvoj te 2018. godine njen je roman ”Belladonna” proglasila najboljom prevedenom knjigom na engleski jezik u prethodnoj godini.

Sve dobronamjerne i istinoljubive ljude treba zabrinuti što se u Srbiji sve intenzivnije i svrhovito rehabilitiraju i promoviraju osuđeni ratni zločinci, a prešućuju patnje žrtava Miloševićevog režima.

Četvrt stoljeća nakon rata u kojem se na najgori način raspala Jugoslavija, na prostoru bivše države ne prestaje potpirivanje mržnje i nesnošljivosti. I dok mediji i političke struje ne propuštaju nijednu priliku da nas podsjete ”što su nam oni drugi radili”, neki ljudi na ovim istim prostorima, već dvadeset godina liječe ratne rane knjigom koja […]

Zanima me tzv. poruka ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Mislim da je ona odaslana.

U komšijskoj nam Srbiji otvorena je deonica auto-puta Miloš Veliki, duga 62 km. To je deo puteva koji srpske turiste vodi i u Crnu Goru. Inače, Miloš Obrenović bio je knez Srbije od 1815. do 1839. godine i ponovo od 1858. do 1860. godine. Učestvovao je u Prvom srpskom ustanku, predvodio Srbe u Drugom srpskom ustanku i osnovao […]

Dvadeset i jednu godinu nakon što je Deutsche Grammophone objavio album sa snimkom Chopinovih scherza, na svjetskoj glazbenoj sceni i diskografskom tržištu ovih se dana pojavio novi CD Ive Pogorelića. Povodom tog događaja vratio sam se još jednom na intervju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatskom tjedniku.

U članku pod naslovom ”Ima li Hrvatska moralno pravo slaviti Oluju? Ima. I te kako!”, objavljenom u posljednjem broju ”Globusa”, politologinja Mirjana Kasapović, između ostaloga, navodi slučaj nekadašnjeg asistenta na Fakultetu političkih znanosti Slavka Prijića koji je, kada se počela pripremati oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, prestao dolaziti na fakultet.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primila je prije tri mjeseca na Pantovčaku Jelenu Veljaču, koja je pokrenula inicijativu protiv nasilja u obitelji. Tada predsjednica još nije vodila računa o tome da se u desnijim krugovima ovu inicijativu doživljava kao nekakvu projugoslavensku ujdurmu. Ali, u međuvremenu se puno toga promijenilo.

Svaki veliki projekt arhitektonske preobrazbe Zagreba u ovome stoljeću započinjao je zoološkim prispodobama. Najznamenitija je ona iz siječnja 2007, kada su prostori stare Vjesnikove tiskare i rodne kuće pjesnika Vladimira Vidrića, zajedno s unutarnjim dvorištima prema Gundulićevoj ulici, nazivani štakornjacima.

Prije godinu dana – 5. lipnja – umrla je Daša Drndić. ”Nema je. Otišla je, spasila se muka svoga tijela i mučnine od suludog svijeta koji ju je podjednako kinjio. … Otišla je stazom koja ide pravo, jer je ta dama hrvatske književnosti samo takvom rutom hodala: uspravna, prkosna, nikad nazad, ne skrećući ni lijevi […]

Po romanu Daše Drndić ”Leica format” u riječkom je kazalištu praizvedena istoimena predstava najavljena kao ”dijalog autorice s gradom”.

Mnogi se sjećaju Tita u ovoj malenoj zemlji Hrvatskoj, sjećaju ga se i u onoj bivšoj Jugi, nekoliko puta većoj, koja je također bila naša, nekad. Sad ni ova naša Hrvatska nije naša, kako stvari stoje.

Problem Hrvatske nije ovaj ili onaj premijer, politički predznak vlade, već nemogućnost da se zemljom, njenim političkim, ekonomskim sistemima, pa i društvom upravlja razumnim i promišljenim odlukama.

(Opaska uredništva: Užasno nam nedostaje Franjo Tuđman. Strašno volimo njemu posvećene kipove. Zato još jednom donosimo antologijski osvrt Borisa Rašete o muci ovog neustrašivog junaka, hrvatskog George Washingtona, kako je sam sebi tepao). U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri […]

Zagrebački Jutarnji list jučer je uz jedan tekst objavio intrigantan nadnaslov. On glasi: ”SLUŽBENI BEOGRAD PREKINUO ŠUTNJU O PRESUDI KARADŽIĆU”.

Kao što znate, naša kolumnistica i novinarka specijalizirana za kulturne teme Svjetlana Hribar napravila je intervju s gospodinom Radom Šerbedžijom u kojem naš proslavljeni glumac obrazlaže motive, do tada nepoznate široj javnosti, koji su doveli do odlaska njega i njegove supruge Lenke Udovički sa studija glume koji su osnovali u Rijeci. Taj smo intervju objavili […]

(Opaska autorice i uredništva: Pošto je bez odjeka ostalo dodjeljivanje vrlo važne glumačke nagrade ”Mary Pickford” u Los Angelesu Radi Šerbedžiji, a s obzirom na činjenicu da su Lenka Udovički i Rade Šerbedžija napustili Studij glume kojeg su prije osam godina ustanovili na Sveučilištu u Rijeci, donosimo reakciju Rade Šerbedžije, to jest, njegov odgovor na […]

Posljednji (dvo)broj ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu – 15 dana br. 5-6 – objavljen u 2018. godini posvećen je u cijelosti Predragu Luciću (Split, 1964.-2018.).

Zbog novih uvreda i laži na račun Budimira Lončara (čak i u Novome listu!), a u povodu odluke Milana Bandića da mu se dodijeli Medalja Grada Zagreba i to za ”izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Hrvatske i zemalja članica EU”, kao osoba kojoj je stalo do povijesne istine donosim kraći životopis Budimira Lončara […]

Prije sto godina započelo je jedno od najvažnijih putovanja u hrvatskoj povijesti. Tog 27. studenoga 1918. u prijepodnevnim satima krenuo je sa zagrebačkog kolodvora put Beograda poseban vlak prevozeći predstavnike Hrvata, Slovenaca i Srba koji su do tada živjeli u Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Aldo Zanelli, ”Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997”, Verlag Dr. Kovač, Studien zur Slavistik, Band 41, Hamburg, 2018, str. 142. Početkom 2018. objavljeno je u hrvatskim medijima nekoliko članaka koji upozoravaju na govor mržnje u hrvatskom znanstvenom časopisu Jezik. Istovremeno je u Njemačkoj objavljena čitava knjiga koja kritički […]

U Travniku, u Memorijalnom muzeju Ive Andrića, potiho je ovoga jesenjeg ljeta održana promocija fototipskog izdanja knjige “Ex ponto” i prigodne filatelističke koverte izdane u povodu stogodišnjice ovoga prvog Andrićevog djela.

Izdajnik, zločinac, fašista ili junak i spasilac Srba. Svi ovi protivurečni atributi pripisivani su jednom čoveku, Milanu Nediću, predsedniku kvislinške Vlade Srbije za vreme Drugog svetskog rata koju je formirala nemačka okupaciona vlast.

Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović u ulozi je predsjednice Republike Hrvatske dala intervju štajerskim lokalnim novinama Kleine Zeitung. U tom je intervjuu pored ostaloga progovorila o svojim sjećanjima i uspomenama na prehrambenu svakodnevicu u vrijeme socijalizma.

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je […]

Vijest o odlasku Olivera Dragojevića, koliko god je javnost bila upoznata s teškom bolešću s kojom se posljednih mjeseci borio, je ljude ipak zatekla. Ponajprije stoga jer nikome nije izgledalo vjerovatno da netko toliko velik i koji je mnogima obilježio živote uopće i može otići.

Poslije zaista fenomenalnog uspjeha naših nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji nastala je euforija, a kruna je stupanje u prvi plan oduševljene odluke (ne prijedloga) da se gradi novi suvremeni nacionalni nogometni stadion u Zagrebu.

Kafić ”Paprika”, a potom i dom Borivoja Dovnikovića Borde u Dubravi proteklih tjedana bili su scenografija naših dugih, maratonskih razgovora o umjetnosti i politici, idealima i snovima. S tim vitalnim karikaturistom, animatorom, grafičkim dizajnerom i višestruko nagrađivanim autorom animiranih filmova nije bilo teško naći zajedničke teme. No teško je na kraju bilo ugurati naš razgovor […]

Prije nekoliko dana dopisivao sam se s analitičarom jedne agencije o stanju u regiji. Puno smo mailova razmijenili o Srbiji, BiH, Kosovu, Makedoniji. A na mail o stanju u Hrvatskoj odgovorio je: “Pa vi zapravo i nemate vanjsku politiku”. I u određenoj je mjeri u pravu.

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Zoran Đinđić je za tri godine (1971–1974) završio studije na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Iako su njegov talenat i filozofska radoznalost bili rano uočeni, a uz to je bilo poznato da je, osuđen uslovno na godinu dana, teško dolazio […]

Sve što se u Srbiji zbiva nakon prekida posjeta hrvatske delegacije govori kako se susjedi teško i bolno otvaraju novome, kako ih je tridesetogodišnje valjanje u blatu nacionalizma i mržnje koje je zemlju svelo na pašaluk trajno obilježilo kao nekoga s kim suradnja nije moguća.

U Haagu certificirani ratni huškač Vojislav Šešelj izdao je povodom posjeta hrvatske parlamentarne delegacije Srbiji saopćenje kojim je posvjedočio to da je upravo izgazio tim povodom izloženu hrvatsku zastavu, te da je na pasja preskakala ispsovao i izvrijeđao Jandrokovića i drugove.

Policijska represija nad izbjeglicama proteklih se tjedana dramatično i zabrinjavajuće širi na nevladine organizacije za ljudska prava, pa čak i odvjetnike, prerastajući u organiziranu državnu akciju kršenja ljudskih i profesionalnih prava: suočavamo se s protudemokratskim skandalom kakav nije viđen još od onih masovnih prisluškivanja novinara, demoniziranja aktivista za ljudska prava i kojekakvih policijskih hajki što […]

U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri godišnja doba. “Ako se mraz zgusne u maglu napolju je 40 stepeni ispod nule; ako je disanje šumno ali ne i otežano, znači da je minus 45; ako je šumno i vidno otežano, […]

(Opaska uredništva Autografa: Intervju kolege Nenada Jarića Dauenhauera s našim kolumnistom Željkom Porobijem, premda je objavljen 4. veljače, prenosimo na našem portalu na dan kada kolega Porobija napušta Hrvatsku, što se događa na našu veliku žalost. Uz želju da mu krene što je moguće bolje u Njemačkoj, kamo odlazi, i da nam i dalje šalje […]

Da se politika ne može svesti samo na PR i protokol pokazala su zbivanja u vezi s posjetom Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Čak i on – koji se izvrsno pripremio i do u tančine provodio zamisao o usmjeravanju pozornosti na budućnost u skladu s očekivanjima europskih i američkih sponzora – pokleknuo je pred konkretnim […]

SNV i ZVO izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog negativne javne kampanje koju su protiv njih, kao ključnih manjinskih institucija Srba u Hrvatskoj, poveli pojedini predstavnici medija i političkih stranaka.

Jeste me pitali tko je spalio moje kuće? Je l’ teža jedna rečenica nego paljenje, ubojstva? Nećete poniznost od mene vidjeti! – uzvratio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na tupo inzistiranje da komentira svoj govor u Glini 1995.

Otvoreno pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović: Osnivanje REKOM-a pokazatelj je političke zrelosti lidera postjugoslavenskih zemalja Cijenjena gospođo Grabar-Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske,

Polemika koju su Beograd i Zagreb, Dačić u govoru u UN-u i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodili povodom sjećanja na holokaust, nastavak je ”rata drugim sredstvima” Srbije i Hrvatske.

Slovenske su kazne, baš kao što je i najavljeno, stigle u Savudriju. Slovenija je realizirala svoju prijetnju da će kažnjavati hrvatske ribare koje zatekne u ”slovenskom moru”. Savudrijskim ribarima nedavno je u Zagrebu rečeno da i dalje ribare kao što su ribarili dosad, na istim mjestima kao i prije. U Zagrebu su im obećali da […]

Za INA-u se nekoć tvrdilo da je kičma hrvatskog gospodarstva. Kad INA kihne, govorilo se, Hrvatska se prehladi. Bilo je to u ono mračno doba socijalizma, kad je u hrvatskim gradovima uši još redovito parao zvuk tvorničkih sirena i kada, prema modernoj predaji, nisi smio reći da si Hrvat. Izvrsno je radila Pliva, radio je […]

Vlast voli samoću. Ne voli nezgodna pitanja. Lijepo je vladati bez oporbe i konkurencije. Evo primjera. U Saboru se slavi Dan neovisnosti. Mi i narod, sami i bez posrednika, tako to slavi vlast.

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

Dok je srpski premijer i budući predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svoj susret s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Mostaru najavio u svom pobjedničkom govoru nakon trijumfa u prvom krugu predsjedničkih izbora, Služba za odnose s javnošću Banskih dvora je medijima detaljno najavila Plenkovićev posjet Mostaru, ali je Plenkovićev susret s Vučićem prešutjela.

Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve, otac Danilo Ljubotina, neobičan je svećenik i čovjek kompleksne životne sudbine, potaknute između ostalog i historijskim iskustvima njegovih predaka. Familija Ljubotina potječe iz Crne Gore u kojoj je vjekovima živjela i koju je 1657. godine morala napustiti pod pritiskom Turaka, te se doselila na istarski poluotok u mjesto Peroj, posebnim ukazom […]

Dana 13. 11. 2014. (četvrtak) poslao sam elektronsku poštu sljedećeg sadržaja mom pretpostavljenom: Poštovanje, Jučer oko 18 sati sam primio telefonski poziv sa sakrivenog broja. Osoba koja je pozvala se predstavila kao vozač koji vozi iz tvornice u Čelarevu za jednog od naših kupaca.

Ustrajno se podmeće javnosti da bivša jugoslavenska Služba državne sigurnosti (poznatija po nazivu Udba) punih 27 godina nakon što je ukinuta i dalje kontrolira(ne)dostupnost građe u Hrvatskom državnom arhivu, osobito građe o Savezu komunista Hrvatske.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora i zbog važnosti teme prenosimo novu autorovu kolumnu s P-portala). Darko Hudelist, novinar tjednika Globus, želio je ovih dana od mene saznati neke stvari u vezi Alojzija Stepinca s obzirom na to da u povodu četvrte godine pontifikata pape Franje priprema širu temu koja će uključivati i Papin odnos prema […]

Godina je 2001, eno nas u kupeu vlaka Zagreb-Beograd, koji je jednom davno nosio Matoševo ime, kako se vozimo na književnu priredbu u Beograd, ispraćeni pogrdama i proklinjanjima komunističkog ministra kulture Antuna Vujića, koji je u svemu tome vidio antipatriotski čin.

Zaključna razmišljanja Da nije bilo Tita i antifašističkog pokreta, naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas ne bi mogla biti predsjednica Hrvatske, jer Hrvatske ne bi bilo.

Bob Dylan je dobio Nobelovu nagradu. Za književnost. Volim Dylana, ali primam vijest s pomiješanim osjećajima i moram napraviti izbor između dva stava i načina razmišljana.

Putovati, otputiti se nekamo, otići iz svoje svakodnevice i doživjeti nešto u suvremenom je svijetu postalo obaveza. No rijetki su putnici koji svijet oko sebe, pa čak i najmanji odlazak, mogu promatrati širom otvorenim očima.

Goran Babić rođen je 1944. na Visu, odakle nije bio nitko njegov. Otac iz doline Neretve, Hrvat, komunist; mati Beograđanka, iz jevrejske obitelji u kojoj je nakon rata ostalo malo živih. Oboje partizani, pa su sina donijeli na svijet tamo gdje je tih tjedana i dana boravila glava pokreta.

Jučerašnja misa (zadušnica, op. D.P.) za 35 ustaških generala i pukovnika, od kojih je njih 18 zbog ratnog zločina osuđeno na smrt, prekretnica je u novijoj povijesti odnosa Katoličke crkve prema ustaškoj vojsci.

Nakon uloge Medeje u predstavi Teatra Ulysses 2002. godine na Brijunima, Mira Furlan proljetos je u riječkom HNK-u na poziv bivšeg intendanta Olivera Frljića odigrala ulogu antičke junakinje Kasandre u istoimenoj predstavi u režiji Nade Kokotović. Nekadašnja zvijezda jugoslavenskog i hrvatskog glumišta već dvadeset i pet godina sa suprugom, redateljem Goranom Gajićem, i sinom živi […]

Milorad Dodik, predsjednik i sve ostalo Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, desetu godišnjicu svoje svevlasti obilježava svečano i ratno: ne pokazuje znakove odustajanja od referenduma zakazanog za 25. rujna, referenduma o tome hoće li se 9. siječnja u Republici Srpskoj i dalje slaviti u formi službenog Dana Republike.

Sveta je knjiga šlagvort za civilizaciju. Ili kao što fundamentalisti vole reći: kršćanstvo (ili islam) je u temelju Europe (ili Turske). Sveta knjiga je istovremeno šlagvort za paranoju. Gotovo svi tirani našega svijeta, od Izabele, kraljice Kastilje i Leona, koja je židove i muslimane protjerala iz svoga katoličkog kraljevstva, do Abu Bakra al Bagdadija, kalifa […]

Najnovija makljaža na relaciji Zagreb – Beograd sigurno predstavlja vjetar u leđa HDZ-u, bratskoj stranci Vučićevih naprednjaka, kao što će zasigurno koristiti i Kovačevom beogradskom kolegi Ivici Dačiću, srpskom šefu diplomacije, koji je u prvim redovima novog hrvatsko-srpskog fronta – ili srpsko-hrvatskog, svejedno – započeo svoju kampanju za predsjedničke izbore u Srbiji sljedeće godine Hrvatska […]

Do rane mladosti novinar i teolog Drago Pilsel bio je ubeđeni simpatizer ustaša. U dom njegovih dedova u Argentini često je navraćao i Ante Pavelić, čiji je telohranitelj (jedan od nekoliko njih) u mladosti bio Pilselov otac. U šesnaestoj godini počele su mu se događati značajne promene.

Cijelu? Istinu? O pokojnome nadbiskupu Alojziju Stepincu, jednoj od zacijelo najspornijih ličnosti iz povijesti Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu i neposrednom poraću, postoji obilje istraživanja različite kvalitete, neke i recentnijeg datuma, postoje zbirke njegovih propovijedi, poruka, govora (Juraj Batelja, Juraj Batelja – Celestin Tomić).

(Opaska uredništva Autografa: Smatramo da je Antifašistička liga RH pogriješila u tome što nije kazneno prijavila i autora scenarija Sedlarova filma, Hrvoja Hitreca). Antifašistička liga Republike Hrvatske je 15. srpnja 2016. godine podnijela Kaznenu prijavu protiv Jakova Sedlara i to zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325.st 4. Kaznenog zakona. […]

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

Da predsjednica Republike Hrvatske govori potpune besmislice kada za prekid utakmice između Hrvatske i Češke optužuje orjunaše, jasno je manje-više svima koji mogu analitički razmišljati. No da, neovisno o tome, takvo podizanje neutemeljene histerije i svojevrsni progon vještica nisu nimalo bezazleni, također ne treba posebno napominjati.

Krajem 1943. Počelo je rapidno gašenje nacifašizma i mi smo uzbuđeno očekivali oslobođenje i naše regije. U ljeto je kapitulirala Italija, a Crvena armija nezadrživo je oslobađala porobljene krajeve Sovjetskog saveza i približavala se Zapadu. U medijima su njemačke vlasti povlačenja svojih “nepobjedivih” armija prikazivali kao “ispravljanje” frontovskih linija, što je izazivalo podsmijeh kod naroda […]

(Ovaj intervju kolege Damira Pilića s pokojnim generalom Ivom Jelićem objavljujemo u spomen na utemeljitela najbolje brigade HV-a, u povodu 25 godišnjice osnutka IV. brigade i zbog potrebe da se, još jednom, kaže istina o ratu). Generale, kako danas gledate na vrijeme kad ste zapovijedali Četvrtom brigadom?

I ove su godine, neovisno o vremenskoj prognozi mnogi ”hodočasnici“ krenuli put Bleiburškog polja na komemoraciju ”nevinim žrtvama Bleiburga i križnih puteva“. Ako bismo ozbiljno shvatili ”znanstvenike“ tipa Josipa Jurčevića mogli bismo događanja na Bleiburškom polju 15. 05. 1945. shvatiti kao održavanje plenuma političkih protivnika KPJ, kojemu su Englezi odbili nikad obećano sponzorstvo, a onda […]

(Opaska uredništva: Ovim tekstovima, petim nastavkom našega kolumniste Borivoja Dovnikovića Borde, prisjećamo se užasa koji su počeli prije 75 godina proglašenjem tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Slijedi nastavak životnih uspomena Borde iz Drugog svjetskog rata, ovaj put, kao i prethodni, o godinama izbjeglištva u Srbiji). TARZANSKI SKOK IZ ZGRADE U ZGRADU

Moj otac je bio obožavatelj svega hrvatskog. Pazio je na hrvatski jezik, znao recitirati ”Juditu”, obožavao je hrvatsku kuhinju i hrvatska vina. Unucima je, kad su bili mali, dao skrojiti narodnu nošnju i kupio ličke kape. Povremeno se oduševljavao našim dijalektima i govorio ikavski i čakavski. Volio je nekritički svoju zemlju i, danas bi se […]

(Opaska uredništva: Ovo inače ne radimo – prenošenje važnoga priloga iz prijateljskoga portala bez da se donesu i faksimili koji bi teze i informacije iz osvrta učinili još jasnijima i prema tome, strašnijima. Ali odlučili smo prenijeti s portala Lupiga samo tekst kako bismo vas pozvali da linkate originalni članak  jer to kolege i zaslužuju […]

(Opaska uredništva: Ovim tekstovima, četvrtim nastavkom našega kolumniste Borivoja Dovnikovića Borde, prisjećamo se užase koji su počeli prije 75 godina proglašenjem tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Slijedi nastavak životnih uspomena Borde iz Drugog svjetskog rata, ovaj put, kao i prethodni, o godinama izbjeglištva u Srbiji). BEOGRAD

(Opaska uredništva: Ovim tekstom, trećim nastavkom našega kolumniste Borivoja Dovnikovića Borde, započinjemo prisjećanje na užase koji su počeli prije 75 godina proglašenjem tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Slijedi nastavak životnih uspomena Borde iz Drugog svjetskog rata). ŠABAC

Haos vs. kaos Josip Štolcer Slavenski, skladatelj-vizonar s početka prošlog stoljeća, jedan je od onih naših skladatelja čiju veličinu ne cijenimo dovoljno. Rođen u Čakovcu (1896.), studirao je glazbu u Budimpešti kod velikog Zoltana Kodalyja. Nakon studija vratio se u Hrvatsku, no ubrzo preselio u Beograd. Nije bio miljenik publike i kritike koja nije razumjela […]

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić zloupotrijebio je otvaranje 56. teološko-pastoralnoga tjedna na zagrebačkoj Šalati (26. siječnja 2016. godine) da bi me napao na brutalan način, ne libeći se služiti ni očitim lažima, ali i novim manipulacijama. Zlorabio je, kažem, govornicu jer je trebao govoriti o godini jubileja, odnosno godini milosrđa,

Vila Dalmacija, javlja Slobodna Dalmacija, bila je tijesna za brojne pripadnike vojnog, političkog i civilnog života Splita i Hrvatske koji su, odazvavši se na jučerašnju komemoraciju, željeli odati počast preminulom prvom ratnom zapovjedniku 4. brigade Zbora narodne garde general-bojniku Ivi Jeliću.

Vila Dalmacija, javlja Slobodna Dalmacija, bila je tijesna za brojne pripadnike vojnog, političkog i civilnog života Splita i Hrvatske koji su, odazvavši se na jučerašnju komemoraciju, željeli odati počast preminulom prvom ratnom zapovjedniku 4. brigade Zbora narodne garde general-bojniku Ivi Jeliću.

Govor Dejana Jovića na predstavljanju knjige Latinke Perović “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Beograd, 15.10.2015.

U petak 11. prosinca navršilo se 20 godina otkako je preminuo Miko Tripalo, što je obilježeno promocijom knjige Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo ”Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku” koja sadrži važne eseje o Tripalu, te izabrane Tripalove intervjue, govore i članke (uredili Dario Čepo, Slaven Ravlić i Goran Sunajko).

Pre deset godina Zapadni Balkan (u koji je tad još spadala i Hrvatska, koja je 2013. ušla u EU) bio je pod snažnim utiskom obećanja koje je najpre (2000) dato na Zagrebačkom, a potom (2003) na Solunskom samitu EU. To obećanje – da sve zemlje nekadašnje Jugoslavije imaju svoje mesto u EU i da od […]

Srpski premijer Aleksandar Vučić vratio se s trodnevnog izleta u Rusiju. Što je izabrao, od svih darova koji su mu u Kremlju stavljeni u vreću, još se ne zna. No, nakon moskovskih razgovora i ponuda Srbija bi se mogla naći na pragu strateškog zaokreta. Kako pišu ruski mediji, na stol Vučiću bacili su ponudu koja […]

Tuk na utuk! Tako bi se ukratko moglo nazvati ponašanje dvojice premijera – našeg Zorana Milanovića i predsjednika srpske Vlade Aleksandra Vučića. Nakon što je istekao ponoćni rok za ultimatum što ga je Srbija postavila Hrvatskoj zbog blokiranja kamionskog prometa, Beograd je odlučio blokirati ulazak hrvatske robe te ostavio otvorenu mogućnost donošenja još drastičnijih mjera. […]

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd 2014. – Fraktura, Zaprešić, 2015. Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što […]

U dnu jedne od kutija u mojoj biblioteci, u kojima čuvam sopstvenu nepotrebnu prošlost, nalaze se i tri kasete koje sam u jesen devedeset prve doneo iz Beograda. Obične su to plastične crne TDK audio-kasete, na kakve sam sa fotoreporterom i vozačem Maganjom tih dana snimao ”muziku za rat”, slažući dva puta po trideset minuta […]

Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija. 

(Opaska uredništva Autografa: Donosimo ispovijest vrsnoga kolege, Vukašina Obradovića, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije koji je – ljudina!). Prebirući po svojim uspomenama, otkrivam zapanjujuću rupu koja zjapi iz mog ranog detinjstva. Tek nekoliko prizora urezanih svešću deteta koje pokušava da se izbori sa prejakim naletima sveta odraslih.

Onih dana kada sam dolazio na svijet, godina je bila 1966, Jugoslavija je već podijelila pasoše svima (ili skoro svima) koji su ih tražili, i započinjala je kratka i plodonosna era gastarbajtera. Švicarski pisac Max Frisch upravo je tad bio izgovorio rečenicu koju ne zaboravljam otkako sam je prvi put pročitao, a danas je aktualnija […]

U ovim tužnim danima opraštanja od Arsena Dedića medije su preplavila sjećanja na velikog umjetnika, pjesnika, glazbenika. Između ostalog, portal Index je objavio i malu antologiju njegovih citata. U nju je uvrštena i ova rečenica: “Bilo bi bolje da smo prestali preslušavati je li točno reći amen ili amin”.

U prethodnoj kolumni objavio sam da je Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, usporavala i pokušala zaustaviti novinarsko istraživanje arhivske građe. Pokazalo se, međutim, da arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu nerijetko nije dostupno ni ostalim korisnicima, a ne samo novinarima.

I za okruglu tužnu obljetnicu genocida u Srebrenici obrukali su se gotovo svi  koji bi morali imati svijest o vlastitoj moralnoj i političkoj odgovornosti za srebreničku tragediju, što se moglo, nažalost, i očekivati. Kultura političke laži je doživjela vrhunac, uz sporadične iznimke poput pomena srebreničkim žrtvama 1. srpnja o. g. u središtu Ujedinjenih nacija (UN) […]

Dvadeset je godina prošlo od užasnih srpanjskih događaja u Srebrenici 1995., koje jedni zovu genocidom, drugi strašnim zločinom, a treći o njemu šute. Kao da se cijeli svijet trudi pokazati kako je plemenit, pri čemu mu uspijeva tek posvjedočiti da je bio i ostao licemjeran. Najavljene su brojne rezolucije kojima njihovi predlagači umiruju nečistu savjest. […]

Charles Simic jedan je od najvećih i najnagrađivanijih suvremenih američkih (SAD) pjesnika. Rođen je, kao Dušan Simić, 1938. godine u Beogradu i s 15 godina emigrira s roditeljima u SAD. Radni vijek je proveo predavajući englesku književnost na Sveučilištu New Hempshire. Objavio je 30 zbirki pjesama, 7 knjiga eseja i brojne prijevode slovenskih, hrvatskih, srpskih […]

Ako se susretnete sa starim prijateljima a niste se videli desetak godina ili nešto duže, eto prilike da obnovite sećanja na godine koje su vam bile zajedničke. S protokom vremena pamćenje postaje nepouzdanije, optimizam sećanja slaže deliće nekadašnjih zbivanja i nostalgija postaje najsigurnije pribežište.

Drago Hedl, ”Ispovjedna tajna”, Ljevak, Zagreb, 2015. Prošli, prije godinu dana objavljeni roman “Izborna šutnja” Drage Hedla ukazao je na nekoliko činjenica koje nije naodmet rezimirati jer su sada, nakon objavljivanja njegova nastavka, više nego potvrđene. Hedl je, naime, trenutno jedan od najintrigantnijih i najkvalitetnijih autora kriminalističkih romana u nas (što prije nekoliko godina možda […]

Vlaho Bogišić preturao je po Krležinoj rukopisnoj zaostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i iz ovećeg bračnog epistolarija odabrao sto njegovih i Belinih pisama, kronološki ih nanizao, i napisao svojevrsni vodič kroz pisma i imenik najfrekventnijih osoba koje se u njima spominju. Sanja Jovičić uredila je rukopis, poštujući, između ostalog, sve Krležine i Beline pravopisne […]

Ako ste čitali “Izbornu šutnju”, već ste upoznali policijskog inspektora Vladimira Kovača i novinara Stribora Kralja, i sve one koji će im u razbijanju pogrešnih šutnji i nedostojnih tajni ili pomoći ili odmoći, štiteći interese korumpiranih, beskrupuloznih i moćnih. A sve to u ozračju Osijeka i Hrvatske, ovaj put i Beograda i Srbije u današnje […]

Sudsko rehabilitovanje Draže Mihailovića, komandanta kolaboracionističkog Ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, je odluka koja iznova pokazuje ne samo revizionistički karakter vladajućih elita u Srbiji, već i šizofrenu prirodu njene državne politike.

HKD Napredak je 6. svibnja, neposredno uoči Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe (9. svibnja), upriličio u Galeriji ”Gabrijel Jurkić” u Kamernom teatru 55 u Sarajevu promociju moje knjige ”U sjenci Branka Mikulića”. Moram odmah reći, zahvalan sam prvom čovjeku Napretka prof. dr. sc. monsinjoru Franji Topiću i za objavljivanje mojih sjećanja i promociju.

Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što je već likvidiran Judenlager Semlin, i u njemu neutvrdiv broj Židova i Roma. […]

”Fest, ah taj Fest, pašću, ah, u nesvest“, pevali su Milena Dravić i Dragan Nikolić u svom neponovljivom show-programu. Reč je o ironičnoj pošalici i početku stvaranja mitologije o prvim godinama postojanja Međunarodnog filmskog festivala Fest u Beogradu. Bilo je naravno euforije oko Festa, još od prvog izdanja (8-18 januar 1971.), ali sem gužve oko […]

Poslednjih nekoliko godina teških raskola, velikih nesreća i malih nada da se pameću i razložnošću išta može popraviti od onog što je slepa sila razvalila, mnogi su posustali i više ne veruju ni u šta. U potpunoj bespomoćnosti i beznađu izoluju se od onoga što se zbiva oko njih, kao sveti istočnjački majmun koji zatvara […]

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd, 2014.   Šekspirov junak Hamlet je pre pola milenijuma postavio jedno od egzistencijalnih pitanja: “Biti ili ne biti pitanje je sada?” i svako vreme daje novi odgovor, a sada je srpski pisac taj koji može da se podiči uspešnom međunarodnom karijerom, Filip David, postavio, takođe, egzistencijalno pitanje: […]

Kako su se umnožavali novi TV kanali (od kojih mnogi hotimično hrle ka kanalizaciji), sve teže je naći nešto što fenomene kulture dotiče na suvisli način. Filmski kritičar i TV autor Nebojša Popović već petnaest godina stvara ciklus ‘‘Drugi vek“, u kojem se filmski stvaraoci predstavljaju u obliku tTV eseja iliti portreta. Najnoviji iz ovog […]

Krajem protekle godine, godine za zaborav (ako izuzmemo nešto novih knjiga, filmova, muzike sa raznih strana), u Centru za kulturnu dekontaminaciju (17. dec.) održana je promocija knjige kultnog karikaturiste neokrnjenog sjaja Predraga Koraksića Coraxa ”Trajno prošlo stanje: hronologija 1990-2001” (izdavač: Alexandria Press, Beograd).   Knjigu je zapravo priredila i oblikovala istoričarka Branka Prpa, a popratne […]

Nije trebalo dugo čekati. Bilo je samo pitanje dana kada će se, u sve težoj i složenijoj ekonomskoj situaciji, umesto boljeg života, narodnim masama ponuditi već ocvali patriotizam, koji uz široku medijsku kampanju mobiliše narod da zaboravi na nezaposlenost, smanjenje plata i penzija, korupciju i sve drugo što čini muke svakodnevnog života.   Predsednik Srbije […]

U našem obrazovnom sistemu na svim nivoima, od Vukovog otkrića Kosovskog deseteračkog ciklusa do danas, održava se mit o Kosovskom boju, o junacima i izdajicama, sve poimence. Naš najbolji poznavalac srednjevekovne književnosti, novosadska profesorka Jelka Ređep (1936.-2014.) prokopala je sva svedočanstva i relevantne arhive, od osmanskih do bečkih i peštanskih, te nošena kritičkim duhom u […]

Pri kraju svake godine sabiraju se rezultati. A prave se i prognoze. Kakva je bila protekla godina, a šta donosi godina koja dolazi.   Gotovo jednodušan zaključak političara, ekonomista i običnih građana jeste da je ova, 2014. godina bila loša. Pogoršao se život u svim oblastima važnim za prosperitet države i njenih stanovnika: državni dugovi […]

Službena povijest kršćanstva u dvije je hiljade godina priznala samo jedan slučaj da je Jahve u Svoje ime poslao nekoga među smrtne ljude. Razmjerno je poznat taj slučaj, iscrpno dokumentiran i opisan u brojnim knjigama, pa koliko god bio u samom temelju kršćanskog teizma, toliko je i njegova najslabija karika: kako to, naime, da u […]

Tko god je, makar i površno poznavao Sonju Samokovliju, doživio njezin osmijeh, stisak ruke ili toplu riječ, s dubokom tugom je primio vijest o njezinoj smrti 7. prosinca 2014.   Njezinim odlaskom izgubili su dragocjenu prisutnost ne samo njezina obitelj – posebice kćer Maya, sin Raul i unuci Bianca, Noah i Nesta – te članovi […]

Prije tri dana, u Srbiji i Bosni i Hercegovini – vidjeli smo krajičkom oka u novinama kratku vijest – uhapšeno je petnaest ljudi odgovornih za ratni zločin u istočnoj BiH prije gotovo dvadeset dvije godine, kad su na jednoj maloj željezničkoj stanici u jugoistočnom korneru Bosne pripadnici srpske paravojske zaustavili vlak iz Beograda, izveli iz […]

U nekim sređenijim vremenima, kad čuvena Andrićeva rečenica o odnosu pametnih ljudi i fukare još nije bila tako opipljiva činjenica, Borislav Mihajlović Mihiz je umeo da kaže kad neko na nekom književnom skupu ili za kafanskim stolom krene da mudruje u prazno: ”Tačno, ali nije bitno”. Ali otkada je razbijena država, porušeni gradovi, a priča […]

Bili su u pravu oni koji su predviđali da će nova naprednjačko-socijalistička vlast pre ili kasnije progovoriti radikalskom ili miloševićevskom retorikom, glasovima koji vaskrsavaju sećanje na vremena što, očevidno, još žive u glavama nekih političara. Probuđeni iz zimskog sna nastavljaju svoj politički život kao da se u Srbiji ništa nije promenilo u poslednjih petnaestak godina. […]

U kultnom filmu Slobodana Šijana i Duška Kovačevića ”Maratonci trče počasni krug” ima ona scena kad klinci, nagrađeni nekom sićom, jure kroz varošicu i viču: Ponovo radi bioskop! U današnjem osetljivom trenutku, kad sve u kulturnom i društvenom polju deluje uzdrmano i sklono osipanju, teško je bilo očekivati da neki događaj može da se izdvoji. […]

Godina koja se bliži kraju biće upamćena po katastrofalnim poplavama čije su posledice još prisutne. Nešto se moglo popraviti uz međunarodnu pomoć, nešto nije. Višegodišnja nemarnost u održavanju nasipa, odvodnih kanala, nerazumne i nekontrolisane seče šuma, čija su posledica mnoga klizišta, učinila su prirodne katastrofu i većom i strašnijom te uvećale strah da se nešto […]

Piše: Emir Imamović   Mišo Nejašmić, vlasnik je nakladničke kuće Jesenski i Turk, ali i jedan od urednika u njoj. Vozeći paralel slalom između te dvije pozicije, uspio je skoro nemoguće: održati kriterije prema kojima odabire naslove, objavljivati knjige koje ni u uređenijim i bogatijim društvima, te na većim tržištima, ne spadaju među one od […]

Muzej savremene umetnosti u Beogradu, na Ušću, projektirali su 1959. Ivan Antić i Ivanka Raspopović. Zgrada je otvorena šest godina kasnije. Bilo je to istinsko, iako u osnovi nepretenciozno, remek-djelo moderne arhitekture. U građevinu se uselio muzej koji je vodio beogradski slikar i povjesničar umjetnosti Miodrag V. Protić, i koji je trebao predstavljati središnju instituciju […]

”Beograd je moja paranoja”. Kad sam ovih dana pročitao ovu rečenicu u jednom dnevnom listu, smrzao sam se. Jeste da ovom zemljom i njenim gradom haraju mnoge paranoje raznolike provenijencije (od populističko-političkih do somnambulnih, pogotovu iz usta onih koji su od grada mnogo očekivali, ali mu ništa nisu doprineli). No ovoga puta sve deluje užasavajuće […]

“Idemo u Vukovar poručiti da nećemo zaboraviti zločine koji su se dogodili. Dužni smo pokazati suosjećanje i solidarnost, da pokažemo da nas se tiče što se dogodilo i preuzmemo na sebe građansku odgovornost”. Ovo su riječi Staše, žene u crnom iz Beograda, koja svake godine dolazi u Vukovar da bi sobom cijelom pokazala kako je […]

Beograd, sredinom oktobra. Na sve strane mogu se videti plakati sa likom Vojislava Šešelja. Na Trgu Republike četnički vojvoda koji je nekoliko dana ranije pušten iz Haškog zatvora bez očekivane presude, sa obrazloženjem da je ozbiljno bolestan, drži jedan od svojih govora.   Takve je govore, gotovo od reči do reči, držao i početkom devedesetih, […]

 Napomena uredništva: u znaku poštovanja i zahvalnosti članu našeg redakcijskog savjeta, pokojnom Jovanu Ćirilovu, objavljujemo In memoriam kolege Miljenka Jergovića a porodici Ćirilov, poštovateljima i prijateljima, izražavamo iskrenu sućut.   Prihvaćao je govoriti za ženske i lajfstajl magazine. To ga je veselilo, jer se dobro snalazio u visokim i u niskim socijalnim registrima. Pravio se […]

Da li je radiofonijskom mediju, skraćeno nazvanom radio, odzvonilo, da li je diskretno gurnut u ropotarnicu istorije, ostavljen na milost i nemilost neizlečivim nostalgičarima, okrenutim prošlosti i sećanjima na rane godine kad sem radija nije bilo ničega? Na ovako zaoštreno pitanje malo ko bi dao potvrdan odgovor, sve iz bojazni da će i bez njih […]

Vratio sam se iz Beograda. Nedaleko Trga Republike, gdje se u subotu u podne okupilo nekoliko tisuća radikala na proslavi povratka čovjeka koji je ”rasturio Haški sud, a sad će da rasturi Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, stvori novu vlast i onda da nastavi ka cilju stvaranja Velike Srbije”, događao se Forum za tranzicijsku pravdu na kojem […]

Na prvom Festu (8.-16. januar 1971.) u pratećem noćnom programu koji je sastavio Dušan Makavejev prikazan je niz paprenih filmova, od ”Trijumfa volje” Leni Riefenstahl (prvo javno prikazivanje van kinotečkih tajnih) do ”Zasede” Žike Pavlovića, koja je već stavljena u bunker. Ali najveće oduševljenje, uz burne ovacije, izazvao je kratki crtani film ”Permanentni Stojko”. U […]

U pozadini političkih zbivanja u Srbiji i apsolutne vlasti Srpske napredne stranke događaju se kulturni incidenti koji svedoče o pokušaju, i ne samo pokušaju, da se potpuno osvoji kulturni i informativni prostor Srbije i time zapravo uvede potpuna kontrola govora i mišljenja.   To nije ništa novo ako se ima u vidu da su ”naprednjaci” […]

Kuću u Rovinju kupio je 1970. Bilo mu je trideset i osam, godinu ranije primio je Ninovu nagradu za roman “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, Bata Čengić tog je ljeta dovršavao istoimeni film, koji će biti skoro pa zabranjen (ili će biti – poluzabranjen), i život se u Jugoslaviji još uvijek činio kao zbir […]

Još nije bio zatvoren 55. oktobarski salon, jedinstvena prezentacija modernih likovnih strujanja, od pre nekoliko godina i sa međunarodnim selektorom i učešćem umetnika sa raznih strana sveta, a usledio je mučki udarac. Od koga? Pa od onih koji i kulturne institucije sa dugogodišnjim ugledom posmatraju kao deo partijskog plena, koji po meri svoje pameti (tačnije […]

Svuda, gde god se okrenemo, sudaramo se sa nasiljem. Nasilje je u mnogim slučajevima postalo društveno prihvatljivo, a i poželjno. Najopasniji oblici nasilja diktirani su i kontrolisani od strane vlasti i njenih institucija, policije i raznih tajnih i obaveštajnih službi. Takvo uverenje nije posledica paranoje, nego zaključak na osnovu onoga što smo videli i doživeli […]

Dva događaja u srpskoj prestonici u razmaku od samo nekoliko dana pokazala su da se Srbija teško oslobađa starih predrasuda i da je postojeće stanje duha slično onom s početka devedesetih, opterećeno političkim tenzijama i nacionalističkim nabojem. U jednom slučaju radi se o dugoročno usađivanoj mržnji, u drugom o ispoljavanju i veličanju opsesivne ljubavi. U […]

I bila je vojna parada u Beogradu. Prva nakon one kojom je još blagopočivša Jugoslavija obilježila četrdesetu obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu, zajedničke pobjede svih slobodoljubivih i antifašističkih snaga u svijetu nad najvećim zlom što se nadvilo nad tim svijetom u dvadesetome stoljeću. Bila je, dakle, vojna parada.   Ne za Putina, kako su […]

Kakav jedinstveni događaj, kakav glamur, kakva pometnja od obostranog obožavanja! Da je neko sleteo sa Marsa i uložio natčovečanski napor da shvati šta se zbiva na ovom delu Balkana, bio bi u beutu. Šta se to zbiva, zašto je dolazak jednog reditelja (koji je i ranije dolazio da nas obraduje) predstavljen kao događaj planetarnih razmera, […]

Već je sada jasno da će mesec oktobar proteći u znaku učvršćivanja srpsko-ruskih odnosa u različitim oblastima kulture, politike, a po svemu sudeći i vojne saradnje.   Počelo je dolaskom u Republiku Srpsku, prema izveštajima Federalne televizije BiH, ”sto četrdeset i osam ruskih specijalaca i obaveštajaca”, za koje u Republici Srpskoj tvrde da je reč […]

Piše: Ines Sabalić   Mark Thompson, jedan od najtalentiranijih brojnih mladih stranaca koji su za vrijeme rata došli kao novinari u bivšu Jugoslaviju, nedavno je objavio knjigu “Potvrda o rođenju – Priča o Danilu Kišu”, stilski i strukturno vrlo neobičnu, ali izvanredno zanimljivu, čak napetu. U okosnici knjige je kratka, ogoljena autobiografska nota Danila Kiša […]

Posle mnogo natezanja i nedoumica hoće li biti održan ili ne, u Beogradu je ipak održan takozvani ”prajd” ili ”gej parada”.   Ova šetnja beogradskim ulicama dugo je vremena prava noćna mora za vlasti i za veći deo srpske javnosti. Snažan pritisak Evropske unije da Srbija mora omogućiti i takvu vrstu ravnopravnosti i da ne […]

Šta se događa sa medijima u Srbiji? U jednom od najkritičnijih perioda u istoriji savremene Srbije, kada je ekonomska kriza na vrhuncu, standard stanovništva na najnižem nivou, nezaposlenost veća nego ikada, prostor za kritiku je do te mere smanjen da ga skoro nema, a polemičke emisije su nestale sa televizijskih ekrana.   Objava predsednika srpske […]

Kad je sredinom leta stigla vest da je u Kaliforniji izvršio samoubistvo jedan od najvećih komičara i karakternih glumaca današnjice Robin Williams (1951. – 2014.), u domaćim medijima, žednim novih povoda u inače kulturno šturom i posnom letu, posvećen je veliki prostor ovom tragičnom gubitku. Svaka nova tabloidna pojedinost prenesena je, čak i kad je […]

Piše: Ana Tomašević   Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve ga je na svom redovnom majskom zasedanju 24. maja 2014. izabrao za mitropolita zagrebačko-ljubljanskog. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije (Prvoslav Perić, Bečej, 22. jul 1961) bio je vikarni episkop jegarski od 1999. do 2014. Osnovnu školu završio je u Čurugu, a Zmaj-Jovinu gimnaziju u Novom Sadu. Zamonašen […]

Ovih septembarskih dana u Beogradu je boravio ”poseban gost” glumac Gerard Depardieu.   Zanimljivo je i karakteristično u kojoj meri neki događaj u javnom životu, prividno bez naročitog značaja, može da razgoliti suštinu državne politike. Takav je slučaj sa posetom opskurne ličnosti kakav je francuski glumac Gerard Depardieu, poznat po tome što se odrekao francuskog […]

Jubileji su utešni, napisao je gotovo pre pola stoleća veliki pesnik, nepravedno zanemaren i lucidni komentator kulturnih prilika Dušan Matić.   Šta je pisac hteo da kaže? Pokazao je na nekoliko primera da su jubileji, okrugle godišnjice, sećanja na značajna imena kulture prilika da im se ukaže hommage. Ne zbog njih, odlutalim u aleje sećanja, […]

Kolumna je prvotno bila objavljena na autografu.hr 4. svibnja 2014.   U petak, 18. aprila, u dvorištu svoje kuće u Šimanovcima pored Beograda preminuo je Mirko Đorđević. Umro je pod neobičnim okolnostima, treba ih zabeležiti.   Saradnik mnogih časopisa, novina, televizijskih i radio stanica u zemlji i inostranstvu, odličan prevodilac, učesnik na mnogim međunarodnim simpozijumima i […]

Tek onako, kao informaciju čitateljima koji ne znaju što propuštaju kada uporno izbjegavaju uzeti u ruke Hrvatski tjednik, evo navodim da je na novinarsko pitanje ”Potkraj srpnja za beogradski NIN Miljenko Jergović ustvrdio je da je na djelu javna rehabilitacija NDH, koja je počela drugog dana ulaska Hrvatske u EU… Kako gledate na takav promidžbeni […]

Pre izvesnog vremena na jednom veoma čitanom i uticajnom srpskom sajtu objavljena je na prvi pogled bizarna vest kako je “više učenika srednjih škola prethodnih dana tražilo knjigu ‘Majn kampf’ po knjižarama i kod uličnih prodavača“. A u komentarima desetak čitalaca ne nalazi ništa loše u ovom interesovanju, ali ništa loše ni u samoj knjizi. […]

Bog zna otkad seže ta žilava novinska predrasuda da ljudi čitaju ljeti. I tko je izmislio knjige za plažu, knjige za odmor, knjige za opuštanje. Ništa od toga nema uporišta u stvarnosti. Tko ne čita zimi, neće ni ljeti. Ili “po ljeti”, kak’ to veliju oni koji niš’ ne čitaju.   A ne daj ti […]

Ovih dana u srpskoj skupštini izglasan je ubedljivom većinom poslanika novi Zakon o radu. Ovim zakonom ukinuta su mnoga dosadašnja prava radnika, a zadovoljena većina zahteva poslodavaca. Uklanjaju se i poslednji ostaci socijalne države. Radno mesto nije nikome sigurno, menjaju se uslovi pod kojima se obračunava radni staž, stiče pravo na zdravstveno osiguranje, godišnji odmor, […]

Miljenko Jergović i Svetislav Basara, ”Tušta i tma”, Laguna, Beograd, 2014., 479  str.   U ona drevna vremena (kojih verovatno nikada nije bilo) kada je svet još delovao nekako ozbiljno, pa je otuda i književnost u njemu delovala nekako ozbiljno, te i književni opusi u njoj, znalo se kako to ide sa korešpodencijom znamenitih pisaca: […]

Zagreb je lijepo, s poštovanjem i dostojanstveno dočekao novog zagrebačko-ljubljanskog mitropolitu Srpske pravoslavne crkve Porfirija (Perića). Imao sam čast kao osobno pozvani ekumenski gost sudjelovati na svečanom bogosluženju ustoličenja u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg te tako izbliza pratiti ovu značajnu inauguraciju, a poslije nje i u okviru svečanog ručka razgovarati s većim brojem srpskih crkvenih […]

Duboko smo zagazili u civilizaciju slike koja je, prema predviđanjima medijskih proroka, trebala da nasledi Gutenbergovu galaksiju.Slike nas zasipaju sa novinskih stubaca, tv-ekrana, filmskog platna, kompjuterskih programa… Ali, postoji tamnija strana ove medijske revolucije na koju niko ne obraća ozbiljniju pažnju.   Otkad je pre četvrt stoleća otkrivena mogućnost digitalno-kompjuterske intervencije u sadržaj slike (fotografije), […]

U ovome času čini se da postoje dve Srbije. Jedna Srbija u velikim planovima o izgradnji monumentalnog ”Beograda na vodi”, istorijskog projekta izgradnje kanala Dunav-Morava-Vardar, nove beogradske železničke i autobuske stanice, koridora 10, metroa. Druga Srbija je ona većinska, sirotinjska, s ogromnim brojem nezaposlenih, najgorom ekonomijom u Evropi, predviđanjima da se od oktobra smanjuju ionako […]

U poslednje vreme zadesila nas je nova epidemija bahatosti, prostakluka, nekulture, primitivizma. Javna scena prepuna je dokaza o tom vladajućem modelu ponašanja kojem doprinose jednako vlast kao i opozicija, mediji i široke narodne mase. Nije to ništa posebno iznenađujuće, takvi talasi obezvređivanja javnog govora i snižavanja nivoa političke kulture događali su se i ranije.   […]

Sto godina od početka Velikog rata svet pamti da je oko 35 miliona ljudi izgubilo živote ili osakaćeno. U malenoj Srbiji gubitak, 1.250.000 života, zemlja opustošena i osirotela. Simbolično je uzet datum pucanja na Franza Ferdinanda, 28. juna 1914. na Vidovdan. Pala su četiri carstva (Austro-Ugarsko, Rusko, Osmansko, Nemačko), generacije najmlađih i najboljih nestale.   […]

Poslednjih nekoliko godina u našim medijima je bučno praćena marketinška kampanja da Beograd dobije značku Evropske prestonice kulture u 2020. Stvar je predstavljana maltene kao čista formalnost: članovi gradske komisije obilazili su svet i javljali o podršci. Od koga? Od onih koji nisu mogli da utiču na izbor. Imali su neke propagandne materijale koji su […]

Osnovno pitanje koje se postavlja na srpskoj političkoj sceni jeste: mogu li isti oni koji su svojevremeno zemlju doveli na rub propasti sada biti njeni spasioci? Samo dva meseca posle izbora za koje se govorilo da će doneti stabilnost državi nižu se afere, jedna za drugom, sve neprijatne po vlast koja je verovala da će […]

Bože, kako je to samo davno bilo kada je živopisni Milić Vukašinović provrištao onu svoju najveću uspešnicu Doktor za rokenrol! Između tog i ovog vremena kao da nisu stale decenije, nego vekovi.   Doktor Mića, mislilac iz sarajevskog kafića, voleo je o sebi da misli kao o buntovniku, pa je i ta njegova pesma bila […]

Subota (24. maj) bila je jedan od onih obećanih dana kad se tobože sve vraća u normalu. Kad bismo se zezali. Jer ništa još zadugo neće biti normalno, ali ostavimo kategoriju normalnosti po strani. Hteo sam da saopštim da je prethodne noći isteklo vreme zvanične žalosti zbog žrtava poplave, koja je unesrećila prilične delove Srbije, […]

Na putu sam, nije mi knjiga pri ruci, pa mi vi recite: nije li ono konj Suljage Osmanagića predosjetio poplavu, i tako ljudima spasio glave? Zbilo se to u romanu “Na Drini ćuprija”, i u legendama iz kakvih ovakve priče nastaju i na kakvima se zasnivaju narodna sjećanja. Svakako, bilo je to u vrijeme kada […]

Tokom novogodišnjih i hrišćanskih praznika, kao i tolikih godina ranije, pristizale su nam čestitke i lepe želje ponajviše e-mailom, a na mobilnim se pojavila čudna moda: neke stihovane pesmice pisane za Ivicu i Maricu. Najveći deo elektronske pošte mi ne govori ništa, kao da nije ni upućen meni nego mom laptopu.   Nije važno što […]

Ovih dana na različitim stranama slušamo nanovo već toliko poznatu priču o katastrofalnom učinku različitih privatizacija. Ne samo u Srbiji nego i drugde na prostorima bivše Jugoslavije. Državna imovina je rasprodata u bescenje ili na problematičan način uglavnom sumnjivim prodajama i sumnjivim tipovima, gde je, dobija se utisak, manje-više, najviše toga bilo podložno korupciji, nečasnim […]

Dokumentarni filmovi, ne samo kao stilske vežbe budućih autora igranog filma već kao ozbiljni produkcioni i autorski poduhvati, uz upotrebu najnovije PC tehnologije i višemesečnih istraživanja, među istaknutim fenomenima su novije medijske ponude. Tome su doprineli specijalni kablovski kanali poput History, Discovery, Geography, Animal Planet, ali i specijalizovani festivali koji su spremni da značajnim donacijama […]

Nema nikoga tko se ovih dana oglasio povodom smrti Mirka Đorđevića a da nije vidio simboliku u tome što je umro baš na Veliki petak, 18. travnja. Suurednica Peščanika Svetlana Lukić otišla je još dalje: iako ateista, konstatirala je da ako anđeli postoje, onda je Mirko Đorđević sigurno jedan od njih.   Bio je vjerski […]

Piše: Drago Kovačević   Svetislav Basara rođen je 1953. u Bajinoj Bašti: trideset godina jedan je od najznačajnijih pisaca na srpskom jeziku, a njegov roman “Fama o biciklistima” mnogi kritičari, ljudi iz književnog svijeta i upućeno čitateljstvo svrstavaju među najznačajnija ostvarenja srpske književnosti uopće. Prema ocjeni Davida Albaharija, nakon pojave “Fame o biciklistima” srpska proza […]

Bio je Sajam knjiga u Sarajevu, a kao da i nije bio. Zapravo to uvijek i ponajviše bude, izuzmu li se rijetke iznimke, sajam trgovaca knjigom i sezonska rasprodaja knjiga. No, svejedno, sa Sajma sam se vratio samo s dvije knjige. Obje su mi i u vidni prostor ušle kao novost. Jednom me je počastio […]

U tv-emisiji, kultnoj (makar u beogradskom ataru, jer nema nacionalnu frekvenciju) ‘‘Nivo 23“, koju na Studiju B već dve decenije uživo stvara novinar Velja Pavlović, ovog ponedeljka (28. april, 23-24 sata) gostovala je filmska autorka i medijska analitičarka Bojana S. Knežević.   Do pre mesec dana za ovu mladu, i, videlo se, veoma lepu devojku […]

Neka djela, neki čini, neke geste i kad im u intenciji to nije ni na kraj pameti, znaju tako drastično i dramatično promijeniti povijest ili sliku svijeta da to poslije zdrav razum teško može pojmiti. Jedno od takvih djela postalo je čak neizbježnom udžbeničkom lekcijom ”Sarajevski atentat – povod za Prvi svjetski rat”. Nema djeteta […]

Gornji naslov pozajmljen je iz istoimene knjige Mirjane Miočinović, teatrologa i prevodioca, objavljene 1997. u izdanju Beogradskog kruga.   Mirjana Miočinović poznata je, između ostalog, kao jedini profesor Beogradskog univerziteta koja je 1991. podnela ostavku na mesto redovnog profesora Fakulteta dramskih umetnosti u znak protesta protiv rata ”suočena sa užasnim razaranjem zemlje” i ”divljačkim rušenjem […]

Godine 2004. objavljena je u izdanju Narodne knjige iz Beograda knjiga “Lažni car Šćepan Kiš“ autora N. Vasovića. Knjiga je najavljena, kako u podnaslovu piše, kao “Polemički osvrt na delo i ideje Danila Kiša“.   Danilo Kiš je jedan od najcenjenijih pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, jedan od najprevođenijih, sa značajnim domaćim i međunarodnim priznanjima. […]

U senzacionalno zabavnom i dosad neprevaziđenom, nadrealno satiričnom programu “Monthy Python’s Flying Circus”, prikazanom na BBC-ju od 1969. – 1974., postoji obilje skečeva koji i danas nateruju suze na oči od preteranog smejanja. Ne znam koliko puta sam gledao prvi show iz druge godine prikazivanja (17. septembar 70.) u kojoj jedan Pythonovac pokušava da smuva […]

Otprilike u isto vreme pojavila su se u srpskoj javnosti dva slična teksta, oba kao direktni pozivi na linč, neodoljivo podsećajući na ‘‘govor mržnje“ itekako prisutan početkom 90-ih godina, u vreme Miloševićeve vladavine.   U prvom tekstu, objavljenom na tviteru, portparol Protiviteritorističke jedinice MUP-a Srbije Radomir Počuča piše povodom skupa Žena u crnom i njihovog […]

Dana 3. travnja 2014. godine u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu upokojio se u Gospodu Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan.   Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke. Nakon završene Bogoslovije Svetog Save u manastiru Rakovica diplomirao je 1963. godine na Bogoslovskom fakultetu […]

U telefonskom razgovoru Predraga Matvejevića s novinarkom Radio Beograda Melihom Pravdić na samom početku Matvejević kaže da govore istim jezikom i naglašava potrebu da se depolitizira jezik:   Ono što odavno znamo i što je viđeno i drugdje u svijetu: jedna velika opasnost da jedan državni ili politički jezik ovlada jezikom, vidjeli smo mnogo takvih […]

Kad je Crni Đorđije tokom Drugog srpskog ustanka stigao na domak turske tvrđave (Kalemegdan), razapeo je šator na današnjem Tašmajdanu koji je bio iza zidina Varoši (Beograd). Bila je to ledina, još nenastanjena. Kasnije je tu smešteno groblje, a posle odlaska turske vojske sa beogradske tvrđave 1867. godine na Tašmajdanu je sagrađena Markova crkva i […]

Posle mnogobrojnih najava, svečanih otvaranja, pomeranja datuma u nedogled krajem februara konačno je novo, luksuzno zdanje Jugoslovenske kinoteke odista otvoreno za javnost. Čekalo se decenijama, godinama, mislili smo da se uz opštu sirotinju i devastiranje gotovo svih tradicionalnih kulturnih institucija ovo teško može ostvariti. Ali, desilo se.   Kad sam pomenuo svečana otvaranja, nisam preterao. […]

Završeni su martovski vanredni izbori u Srbiji. Posle kratke, nezanimljive i dosadne kampanje u kojoj su gotovo sve partije i grupe građana obećavale isto: bolji život, borbu protiv korupcije i kriminala, veću zaposlenost, nadmoćno i ubedljivo pobedila je Srpska napredna stranka osvojivši apsolutnu većinu. Ova pobeda bivših radikala dolazi u veoma složenim vremenima međunarodne i […]

Nizozemski pisac Gert Maak u sjajnoj knjizi ‘‘U Europi: putovanje kroz dvadeseto stoljeće“, na jednom mjestu piše o ‘‘herojima povlačenja“, liderima koji su u određenom trenutku počeli zagovarati i provoditi politiku suprotnu onoj koja ih je učinila moćnim, naravno dijametralnu većinskom rasploženju. Takvi su, prema Maaku, odabirom, nazovimo to tako, kapitulacije – uspijevali izvršiti dubinske, […]

Himna jedne države treba da izražava njene civilizacijske vrednosti, njene težnje i zajedništvo njenih građana. Srpska himna “Bože pravde” ne ispunjava nijedan od ovih uslova. Oživljena u vremenu velikih nacionalističkih turbulencija, ubrzo je  prihvaćena kao zaštitni znak najrazličitijih mitinga i demonstracija, od onih desničarskih i ultranacionalističkih, pa do onih takozvanih demokratskih.   U početku je […]

(Slobodan Bubnjević, ‘‘Strah od promaje“. Književna radionica Rašić, Beograd 2013.)   ‘‘Strah od promaje“ druga je prozna zbirka novinara Vremena Slobodana Bubnjevića. Njegovo se književno djelovanje prije nalazi u oblastima samozatajnosti, tako da jedva prodire do onoga što bi se, s dozom ironije, moglo nazvati širom javnošću. Pri tome Bubnjević ne piše hermetično, njegovi su […]

Početkom pedesetih godina prošlog stoleća, kad se jugoslovensko društvo usmerilo ka prvim naznakama onoga što će se u istočnom bloku s pravom nazivati socijalizmom s ljudskim likom, u nas je bila popularna odredba koja kaže da su novinari ‘‘univerzalne neznalice“, što je značilo da se u tome skrivala draž i prokletstvo ove profesije. Ova izmišljotina […]

Ima u novom filmu Jima Jarmuscha ‘‘Only Lovers Left Alive“, posvećenom viševekovnoj ljubavnoj vezi dvoje vampira s umetničkim naklonostima (to jest, u savršeno napravljenom filmu ni o čemu) eksplicitnih referenci na Nikolu Teslu, uvrnutog genija i jednog od dežurnih junaka intelektualno pretencioznijih subkulturnih freakova. Uostalom, Jarmuschov film je, između ostalog, i posveta Jacku Whiteu, oličenju […]

Ivančica Đerić, ‘‘Nesreća i stvarne potrebe“. Rende, Beograd 2012.   Romani ‘‘Priručnik za zločin“ i ‘‘Bosanci trče počasni krug“ kanadsko-bosansko-srpske spisateljice Ivančice Đerić najavili su zanimljiv pripovjedni glas na čijoj je vještini trebalo dodatno i intenzivno raditi. Kritičarske bi se zamjerke mogle supsumirati pod oznaku stilističkih. Jezik joj je bio odveć redundantan, pojedine su se […]

Piše: Drago Pilsel   Poštovani gospodine Mandiću, zadnji ste logoraš koji je živ izašao iz Auschwitza. Kada je to bilo i na što ste tada najprije mislili, ako se toga sjećate? Bilo je to koncem veljače 1945., više od mjesec dana po oslobođenju (27. siječnja 1945.). U tom času nisam bio svjestan koliko je to […]

‘‘Tada, te ključne 1978. godine, iznad mojega kreveta u spavaćoj sobi još je visjela fotografija diktatora Ante Pavelića, čelnika tzv. Nezavisne države Hrvatske, najvećeg zločinca u povijesti mojega naroda…“ Već i ovaj mali fragment iz jednog opširnijeg iskaza autora romana ukazuje kako je ‘‘Argentinski roman“ napisan iz jedne specifične perspektive, pa je i lako za […]

Što sve sladostrasni istražitelji porijekla i rođenja Ive Andrića do sada nisu iščeprkali: te, nije rođen na postelji nego u starome bosanskom “ćiri” na pruzi Sarajevo – Lašva, te, jest rođen pod kućnim krovom, ali nije sigurno gdje, u Travniku ili u Dôcu, te, nije mu otac njegov otac Antun, nego mu je otac netko […]

Isprovocirana činjenicom da su joj demolirali automobil u Splitu samo zato što ima beogradske registarske pločice, Marija Martinić napisala je otvoreno pismo o ”splitsko stanju uma” gradonačelniku Splita Ivi Baldasaru, predsjedniku Gradskog vijeća Splita Borisu Ćurkoviću i predsjedniku Turističke zajednice Vedranu Matošiću koje donosimo u cijelosti (i prenosimo s portala forum.tm).   Poštovana gospodo,   unatoč […]

Nisam od onih koji osobito veruju u koincidencije, a još sam manje predan učitavanju viška značenja i simbolike u njih; pa ipak, živ insan ne može baš uvek ni odoleti tome zovu simboličkog kad se već sve tako zgodno namesti…   Elem, bio je jedan od poslednjih decembarskih dana a mene je, ko zna otkud […]

Kad bi neko sa Marsa ili ledene Aljaske pao u malenu, napaćenu Srbiju, a prvu ispomoć zatražio od prestonične štampe i medija sa nacionalnom frekvencijom,  nametnuo bi mu se utisak da se našao u nekoj autističnoj zemlji Dembeliji. Na sve strane se cupka i đuska, razgaljene turbo-folkerke poručuju ”jači smo od sudbine”, ružičaste grand-parade i […]

Nedavno je u Beogradu otvorena retro izložba pod nazivom “Živeo život” čiji je cilj dočarati način života prosječnog Jugoslavena u razdoblju između 1950. i 1990. godine. Deideologizirani prikaz na kulturološki vrlo zanimljiv način prikazuje taj, kako je rekao jedan od autora izložbe Uroš Radulović, ušuškan život Jugoslavena koji su imali manje izbora, a samim tim […]

Mirko Kovač umro je 19. avgusta ove godine, a četiri dana kasnije sahranjen je u Rovinju.   Do poslednjeg dana, dok je imao snage, radio je na svojoj, kako je sam nazvao ”testamentarnoj knjizi” s naslovom ”Vrijeme koje se udaljava”.   Pisao je s namerom da ovim delom zaokruži svoj književni opus, sa posvetom vremenu […]

Da li pesnici, istaknuti pisci, umetnici čiji značaj prelazi međe lokalnog atara treba da dobiju svoju ulicu?   Pitanje već po svom sklopu deluje dvosmisleno i cinično, jer se jednom komunalnom fenomenu daje dimenzija koja je najčešće u potpunom neskladu sa zemnim životom pisaca i stvaralaca. Velikani poput A. G. Matoša, Tina Ujevića, Miloša Crnjanskog, […]

Protekla sedmica je za mnoge poštovaoce autorskog, nezavisnog i niskobudžetnog filma (nema ih zapravo mnogo, ali deluju kao prosvećena elita sa samog socijalnog dna, bez sopstvene krivice) bila pravi praznik. Devetnaesto izdanje Festivala autorskog filma (28. novembar – 3. decembar) održano je u pet bioskopskih dvorana: sreća za filmske strasnike da su tri na stotinak […]

Čitam na jednom bh. portalu informaciju: ”Svečano na Kosovu: Nakon tri godine otvoren autoput dug 117 km” i obradujem se da se i u Regiji događa nešto hvale vrijedno. Baš lijepo, mislim se kao netko tko si utvara da poznaje Kosovo, tko je na njemu 1981. proveo tri mjeseca, tko ga je potom kao vojni […]

U danima nedavno održanog Međunarodnog sajma knjiga, koji je ipak pokazao da ovo napaćeno društvo ima mnogo bolju izdavačku ponudu nego što to zaslužuje, nešto posebno nije smelo da padne u zaborav. A palo je. Desetak mojih prijatelja iz Zagreba, Sarajeva i drugih bliskih kultura (nekada bejasmo u jednoj, ali to je prošlost) pitalo me […]

Vjerujem da postoji prilično ”opravdan” razlog zašto se nas Beograđane smatralo nacionalnim izdajicama. Dobro, ne baš tako grubo, više kao ”neke s manjkom nacionalnog osjećaja”. Naravno, bilo je to, s druge strane, malo nezgodno reći, Beograd je bio glavni grad, najvažnije mjesto. Ali taj nekakvi ”sumnjičavi” pogled ovih ”autentičnijih” Srba, a osobito Srba ”od preko” […]

Nedavna izjava premijera Srbije Ivice Dačića povodom najnovije provale nasilja na fudbalskom derbiju u Beogradu mogla je da iznenadi samo neobaveštene. Premijer kaže: ”Ispada kao da smo sad iznenađeni što postoje mafijaške i kriminalne grupe, a godinama i decenijama unazad svi se udvaraju tim grupama, pa i moja partija (SPS) vodila je ponekad politiku udvaranja […]

Kad onemoća, politika se sa svjetske seli na kazališnu scenu. Dok je u snazi, politika oblikuje ljudske sudbine, a kad jednom siđe i/ili biva otjerana sa zbiljske pozornice, ona na kazališnim daskama, sada svrgnuta, svučena, pokazuje svoju golotinju (ovo o ”kazalištu” valja uzeti uvjetno jer danas postoje i moderniji, tehnički prikladniji prikazivački modusi, kao što […]

Miljenko Jergović, književnik i novinar   S kakvim ste se dojmovima vratili s Beogradskoga sajma knjiga? Rekao bih uobičajenima. Taj sajam je, bez sumnje, najveća i najvažnija knjiška i književna manifestacija u ovom dijelu Europe, ali za mene nije toliko važan zbog svoje veličine i važnosti koliko stoga što ondje, svake jeseni, posljednjega listopadskog tjedna, […]

Srđa Popović, advokat koji se “na našim prostorima” među prvima bavio ljudskim pravima i pravima politički progonjenih svih nacija, napustio nas je u utorak, 29. listopada, u Beogradu, nakon kratke i teške bolesti. Prošle su točno 23 godine nakon što je izašao prvi broj “Vremena”, prvoga privatnog tjednika u bivšoj Jugoslaviji, čiji je dugo godina […]

U Beogradu teče 58. Međunarodni sajam knjiga. Zujao sam po njemu sa istom radoznalošću kao i na prvom, daleke 1956. Tada sam kao srednješkolac pronašao sa velikim popustom neke dragocene knjige (pamtim, “Izabrana dela” Isidore Sekulić, Ciklus Glembajevih Miroslava Krleže, “Avanture Gordona Pima” E. A. Poa). Uz sve što sajam knjige na ovom delu brdovitog […]

U Beogradu je u nedjelju u 89. godini umrla Jovanka Broz, udovica bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Prije dvadesetak dana primljena je u Urgentni centar, u polusvjesnom stanju, dehidrirana i iznemogla. Rođakinje koje su je dovele, kažu da se do zadnjeg trenutka opirala odlasku u bolnicu. Liječnici su je priključili na umjetno disanje, ali […]

Jovanka Broz rođena je 1924. godine u selu Pećanima u Hrvatskoj. Godine 1952. udala se za Tita, s kojim je bila u braku do njegove smrti 1980. Imala je čin potpukovnice JNA, a umrla je u Beogradu u 89. godini, nakon duge i teške bolesti.   Jovanka Broz potječe iz obitelji Budisavljević, koja se još […]

Srbija nedopustivo kaska za Hrvatskom – opšti je utisak ovih dana dok se, iščekujući istorijsku posetu, javnost prigodno zanima koristima koje donosi članstvo u odabranom društvu, ne samo za turizam i ekonomiju uopšte već i za veću vidljivost običnih građana i nerazvijenih oblasti, na primer.   Dobro, možda bude nečega istorijskog i od posete Ive […]