autograf.hr

O prigovoru savjesti se u našoj javnosti možda više zna kada je u pitanju odbijanje ginekologa da provedu pobačaj, nego li se zna da je prigovor savjesti ustavna kategorija – pravo muškaraca da odbije oružje kada ga država poziva prihvatiti vojnu službu. Upravo je 90 tih godina prošlog stoljeća, još za vrijeme trajanja domovinskog rata, […]

Poštovana obitelji Predraga Freda Matića, Prijatelji, stranačke kolege i poštovatelji našeg Freda, Govori se da smo u smrti svi jednaki. Vjernici smatraju da ćemo svi biti jednako i pravedno suđeni na Sudnji dan. Neki koji to nisu, misle da smo jednaki u ništavilu koje nas sve čeka. Treći imaju različita nadanja u besmrtnost naših duša.

Evo me u ljetnom ugođaju na Hvaru. S čuđenjem i nevjericom konstatiram da od 1974. ovdje ljeti boravim po mjesec dana, a od umirovljeničkog statusa i puno češće i duže. U mojoj uvali nema previše turista, automobilske registracije otkrivaju odakle su. Željela bih uživati u moru, a ipak se ne mogu odvojiti od informacija i […]

Umirovljeni 51-godišnji vojni policajac izvršio je smrtni pohod na daruvarski Dom za starije i nemoćne. Ubio je šest osoba, među kojima se nalazi i njegova majka, a isto toliko osoba je  ranio. Mediji donose podatak da je policija do sada prema njemu imala tri postupanja: jedno zbog obiteljskog nasilja, a dva zbog remećenja javnog reda […]

Ujedinjeni narodi su međuvladina organizacija koja za zadatak ima razvoj prijateljskih odnosa među narodima, očuvanje mira i sigurnosti te poticanje i realizaciju međunarodne suradnje. Jedan od ključnih organa u cijeloj organizaciji je Vijeće sigurnosti koje je zaduženo upravo za očuvanje mira i sigurnosti. Ono ima pet stalnih članica (SAD, Kina, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) […]

Čovjek je postao ratnik. I ništa drugo. A ratovati, ubijati, razarati kao da je već tako ”normalno”. U svijetu je danas preko 360 (!!!) oružanih sukoba, ali čovjek današnjice jedva da išta o tome zna. A i kad sazna – daljincem prebaci na drugi program… ili se zabavi na Fejsu, TikToku… Valjda još od pradoba […]

U poruci povodom završetka Ramazana, papa Franjo je izrazio svoju tjeskobu zbog rata te potaknuo na prekid sukoba u Palestini i Izraelu: nada se rađa samo “ako znamo priznati pravo na postojanje svakoga naroda i pravo svakog naroda da ima državu”. Uputio je također apel za kršćane na Bliskom istoku, da mogu ispovijedati svoju vjeru. […]

Veljko Bulajić jedinstvena je ličnost u hrvatskoj, jugoslavenskoj, europskoj i svjetskoj filmskoj umjetnosti, po žanrovskoj raznovrsnosti i filmskom opusu. Umjetnički zanat učio je od najboljih, a neke je učitelje i nadmašio, u skladu s onom Nietzscheovom da se loše vraća učitelju ako se uvijek ostaje učenikom. Što se, vjerojatno, ima zahvaliti Bulajićevu školovanju i usavršavanju […]

Nova knjiga Miljenka Jergovića u naslovu ima riječ koja nas pogađa svakoga dana, iz svakog medijskog zakutka, sa sve više dijelova zemaljske kugle, sve neumoljivije… “Rat” je zbirka kratkih priča – žanrovski raznovrsnih, stilski savršenih, eruditnih – u kojima prepoznajemo univerzalno iskustvo, od patnje i žrtve do radosti, mržnje i osvete. Knjiga je beskrajno pitka, […]

Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu. Mada niko ne zna koliko će još sukob trajati, kad-tad će doći mir. Međunarodne organizacije već su započele sa održavanjem skupova koji se bave razmišljanjima o danu posle za Ukrajinu. Zovu i nas, ljude iz regiona, računajući da imamo šta da kažemo; prošli smo deceniju sukoba, a […]

Reći da se povijest ponavlja fatalističko je odmahivanje rukom na, nažalost, iznimno promišljenu, što je čini neusporedivo krupnijom, ljudsku glupost koja nikad nije anonimna nego uvijek ima svoje ime i prezime. Najkrupnija, najmonstruoznija od svih ljudskih gluposti je rat. Danas, ta bezumna, tragična i sumanuta glupost, potencijalno svjetskih razmjera, ima sve više i više zagovaratelja […]

Rat je kao društveno i zlo u svakom smislu, na žalost, svevremen i suvremen. Dio je našeg vremena i svakog vremena. Svjedoci smo da se nade o trećem mileniju kao mileniju mira nisu ostvarile. Valja nam priznati da je XXI. stoljeće, u svojoj prvoj četvrtini, uvelike nalik krvavom stoljeću koje mu je prethodilo. Sukobi i […]

”Kad obučem uniformu, zagleda me svaka žena, šta da radim kad mi brate, stoji kao salivena. Kad me vide oči šire, žene vole oficire, kad me vide oči šire, žene vole oficire…” Uz taktove prave vojničke koračnice, čuvenog srpskog estradnog umetnika Radeta Jorovića, čini se kako ćemo u nekoj skorijoj budućnosti mlade ljude da ispraćamo […]

Evo prošlo je više od tri mjeseca sukoba Izraela i Hamasa u Gazi. Rat traje i dalje pred našim očima, palestinsko stanovništvo gine, raseljeno je, pati, materijalne štete mora da su nenadoknadive. Za poginule je sve gotovo. O ostalima – ne usuđujem se ni misliti.

George Orwell je u vrijeme pisanja ”1984.” iza sebe imao bogato životno iskustvo iz kojeg je mogao crpiti inspiraciju za taj roman kojim će se uzdići i do danas održati na Olimpu distopijskog žanra književnosti. Kada se, naime, samo površno sagleda Orwellova biografija, očito je da izvor životnosti njegova najpoznatijeg romana proizlazi upravo iz različitih […]

Prije par dana je stigla vijest da je vetom odbijena rezolucija UN-a kojom se traži prekid vatre u Gazi radi zaustavljanja humanitarne katastrofe koju uživo pratimo preko televizijskih ekrana. Veto su podnijele Sjedinjene Američke Države. Njihov argument: cilj je uništiti Hamas, prekid vatre bi poremetio taj poduhvat, osnažio Hamas i tako ugrozio postignuće tog cilja.

Već je samo ishodište naopako. Rasprava se svela na to koja strana ima više moralnog prava, čija je pozicija vrijednosno ispravna ili ispravnija, čiji su postupci pravedni ili pravedniji, tko brani ljudskost, tko je više na strani humanosti, tko ima više prava na onaj komad zemlje koji danas čini Državu Izrael ili tko ima jedino […]

Jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa u pastirskom pismu u utorak, 24. listopada suprotstavio se predodžbi o tome da nasilje može dovesti do mira, objavila je KNA. “Neprestano teško bombardiranje koje potresa Gazu samo će izazvati još više smrti i razaranja i samo će pojačati mržnju i bijes”, napisao je najviši crkveni dužnosnik u Svetoj […]

Sjećanje. Rat. Zajedno bivaju poput živog pijeska. Život u ratu i sjećanje dva su suparnika. Na ovoj strani je hladnokrvna realnost, neprikosnovena, dok se na drugoj, suprotstavljena, nalazi stvarnost provučena kroz sjećanja protagonista; stvarnost naša, stvarnost drugih, onakva kakva je bila, kakva je mogla biti, kakva nikad više neće biti, ili, naprosto izmišljena stvarnost.

Temeljna razlika između rata i mira sastoji se u tome što u ratu teritorij znači sve, a čovjek gotovo ništa, dok u miru čovjek znači sve, a teritorij gotovo ništa, o njemu se ne razmišlja, teritorij je činjenica, jednostavna stvarnost koja je tu. U miru se izgrađuje društvo, tu nema nepoželjnih pojedinaca. Ako je netko […]

Na portalu nekoć uglednoga dnevnog lista izlazi ovakav naslov: “Rambo iz Dalmacije: Splićaninu kod kuće našli stotine puški, pištolja, bombi…” No, ne budimo pretjerano zlobni. Ni na drugim portalima i u drugim novinama naslovi o ovom događaju nisu se značajno razlikovali.

Sve mi je teže pisati o političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini jer me uoči bilo koje rečenice koju bih napisao najprije obuzme osjećaj stida pa onda mučnine i boli jer ta zemlja postojano i nezaustavljivo radi protiv same sebe i protiv svega onoga što ona istorijski i kulturološki zapravo jest: mjesto boguugodnih susreta i […]

Razmišljanje o životu u Hrvatskoj u posljednjih tri i kusur desetljeća, priziva mi u sjećanje jedan od kultnih američkih filmova, psihološku dramu originalnog naslova: ”They Shoot Horses, Don’t They?” U hrvatskom prijevodu: ”I konje ubijaju, zar ne?”.

”Dužnost kršćanina je činiti sve za totalno dokidanje rata!” To proročko podsjećanje Thomasa Mertona usred hladnoratovskog mentaliteta, skopčano sa zahtjevom za socijalnom pravdom, osudom nuklearnih pokusa, utrke u naoružanju, rasizma i Vijetnamskog rata, danas iznova dobiva na aktualnosti.

– Dobro jutro, dobili ste Pčelarski savez Hrvatske. Kako vam možemo pomoći? – Dobro jutro i vama, ja san Vedran Limić iz Splita i iman veliki problem. – Koji?

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora i aktualnosti i relevantnosti teme). Po julijanskome kalendaru, u nedjelju 24. travnja 2022., bio je Uskrs, blagdan kojim su toga dana pravoslavni vjernici – ne svi – slavili uskrsnuće od mrtvih Isusa Nazarećanina koji je umro na križu, potom pokopan u priručnu/iznajmljenu grobnicu i – po kršćanskome […]

Podijeljeni svijet ratuje preko Ukrajine na više načina od kojih je jedan štetniji i gori od drugog. Kad gnom Putin kaže da će uništiti Ukrajinu i Ukrajince, za koje on misli da ne postoje pa nije sasvim jasno koga zapravo uništava, onda se ne čudimo. Ne čudimo se ni onom izopačenom čvarku od čovjeka, Medvedevu, […]

Đilas vam ne mora biti autoritet ni u čemu, ali u onome o čemu višekratno svjedoči, može vam biti pouzdan svjedok. Nastranu sve njegove, nerijetko krive, procjene, no opetovani i nebrojeno puta potvrđeni stavovi o stanju u Srbiji, u srpskom političkom i intelektualnom miljeu u godinama raspada Jugoslavije i ratova koje su u njoj proizvodili […]

Poslije Titove smrti kružila je anegdota kako se netko od naših vođa pohvalio Giancarlu Pajetti da će Jugoslavija opet biti jedinstvena – ako nas netko napadne. A Pajetta upita: A ako vas nitko ne napadne? Nitko nas ne napada još od 1941. godine, ali zato napadamo sami sebe kao nikad nijedan okupator, kojih ovuda nikad […]

Godinu dana je proteklo od 1. siječnja 2022., kada smo pokrenuli ovaj portal pa je potrebno osvrnuti se na prijeđeni put, zahvaliti se našim suradnicima i kazati nešto o našim aspiracijama i nadanjima.

Čuvene su dileme iz 1938. godine Nevillea Chamberlaina, inače solidnog i poštenog političara i tadašnjeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva, u vezi čudne pojave Adolfa Hitlera u europskoj politici tridesetih godina dvadesetog stoljeća.

Kako da se živi, i bude radostan, istovremeno s krvavim događanjima nekog velikog, razarajućeg rata, s patnjama i stradanjima nevinih ljudi, civila? Uostalom, i vojnici su, gledano iz mog ugla, na jedan način nevini, barem oni koji ne čine zvjerstva nad ljudima, koji su dio jednog stroja koji ih je uvukao u sebe gotovo silom […]

Poruka za 6. Svjetski dan siromaha 33.nedjelja kroz godinu, 13. studenoga 2022. Isus Krist radi vas posta siromašan (usp. 2 Kor 8, 9) 1.“Isus Krist […] radi vas posta siromašan” (usp. 2 Kor 8, 9). Tim se riječima apostol Pavao obraća prvim kršćanima u Korintu kako bi ukrijepio njihovu predanost solidarnosti s braćom i sestrama […]

Aktuelni rat u Ukrajini je dodatno zaoštrio ionako velike rascepe unutar pravoslavnog sveta. Na čelu dvaju blokova, koji po mnogočemu podsećaju na hladnoratovsku podelu, nalaze se ”ruska” i ”grčka” Crkva.

Izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun što je u oku bratovu. (Luka 6,42) Suočavajući se s razornim posljedicama rata u Ukrajini, europska mreža Church and Peace na svojoj ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji i Generalnoj skupštini održanoj od 20. do 23. listopada 2022. u Crikvenici zahtijeva da se poduzme sve […]

Dok traje rat u Ukrajini, istodobno se nastavlja i podrška ratu. Svjedoci smo militarizacije misli, riječi i djela, i naših političkih elita i naših svakodnevnih postupanja. Ozračje u kojem živimo, mičemo se i postojimo je ozračje odobravanja rata. I to se nekako smatra normalnim, jer Bože moj, radi se o obrambenom ratu.

Došli su po Mir. Ljudi su u čudu i nevjerici gledali oko sebe, jedni druge pitali kao da se njih ne tiče – pa tko, tko je došao po Mir? Tko je toliko drzak i bezobziran? Tko bi se uopće usudio doći i odvesti Mir? Kome Mir može biti nepoželjan? Tko je taj Nečovjek?

Papa Franjo cijeli je svoj nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju, 2. listopada posvetio ratu u Ukrajini, pozvavši ruskog predsjednika da zaustavi “tu spiralu nasilja i smrti”, a ukrajinskog “da bude otvoren za ozbiljne mirovne prijedloge”. Papin nagovor donosimo u cijelosti.

Muškarce koji ovih dana pokušavaju bježati iz Rusije i uglavnom stižu do bivših južnosovjetskih republika i do Turske, a najveći sretnici i do Aerodroma Nikola Tesla u Beogradu, Europljani su dužni tretirati upravo onako kako su prije nekoliko mjeseci tretirali žene i djecu koji su u izbjegličkim kolonama stizali iz Ukrajine.

Plemensku svijest obilježava trajna nemogućnost suočavanja s povijesnom istinom, životom i projekcijom budućnosti koja u sebi uvijek nosi element nepredvidivosti. Plemenu je sve jasno, zato se ne obraća životu nego isključivo smrti. Umjesto projekcije budućnosti ili mišljenja novog, sadašnjost se doživljava kao nepromjenjivu točku rata, smrti i žrtve.

Mir. Sahranjen je, pokopan sad već tako davnih dana da mu više ne znamo ni počivališta. Kada bismo podizali nadgrobnu ploču svaki put kada je mir ubijen možda bi na Zemlji nestalo prostora za ljude. Ipak, povremeno mir uskrsne, ali opet, nekako se čini da je više puta ubijan nego što je dizan iz mrtvih.

Mi koji smo preživjeliRatove i recesijeRusko Američke prepirkeMi koji smo preživjeliRušenje spomenikaRazminiranje poljanaRazilaženje naroda

Dok je nogometna reprezentacija BiH u Zenici igrala utakmicu protiv Finske, a navijači ”ljiljana” u Mostaru i očito cijeli istočni dio Mostara vrištao uz Džekine golove, na Zapadu je udarničkim marom ekipa onih koji se predstavljaju kao najangažiraniji i najdosljedniji na europskom putu, razbijala grobljanske ploče.

Rat može biti vrijednosno klatno, najprecizniji mjerač ljudskog i udaljavanja od ljudskog. Budi poriv za opstankom djelujući poput uvjetovanog refleksa. Neporecivo se to odražava kroz svakodnevno prisutnu mogućnost smrti; život se nagonski brani, a okidač ne mora biti čak niti neposredna opasnost, već i sam strah često pokreće želju i silu za samoodržanjem.

Nad svijetom se nadvila tamna sjenka nuklearnog rata. Sada to visi kao prijetnja, a mi trebamo živjeti, praveći se da toga nismo svjesni. S druge strane, riječi velikih mislilaca našeg vremena sve su više nalik riječima i mislima običnih ljudi. To samo potvrđuje ogromnu veličinu ljudske nesreće i jada, ljudske nemoći, čiji smo svi dio.

Osim vojno, Rusija se kao država sve više blamira i urušava i ekonomski i politički i diplomatski. Osim ozbiljne depopulacije, silno raste i nova emigracija, bijeg Rusa iz zemlje svih nesloboda, pa eto i od mobilizacije, pa čak i iz novousrećenih područja kao što je Krim.

U malo su dana, od 17. travnja do 2. svibnja, bili koncentrirani veliki vjerski blagdani (katolički i pravoslavni Uskrs te Bajram i Pesah), koji su nam iznova nadali razmišljanje o upotrebi religije u političke, pa čak i u kriminalne i zločinačke svrhe.

Po julijanskome kalendaru, u nedjelju 24. travnja 2022., bio je Uskrs, blagdan kojim su toga dana pravoslavni vjernici – ne svi – slavili uskrsnuće od mrtvih Isusa Nazarećanina koji je umro na križu, potom pokopan u priručnu/iznajmljenu grobnicu i – po kršćanskome vjerovanju – treći dan uskrsnuo.

Ruska ratna čitanka ili Putinov Mein Kampf se svakodnevno dopisuje novim poglavljima. Kad čovjek pomisli da ludilo, glupost, zločin, ne mogu više, dalje, jače (citius, altius, fortius – olimpijska deviza), oni obaraju nove rekorde. I dok me mogu ne zanimati političke ili geostrateške priče, proizvođenje laži i na njoj zasnovan zločin mora i zanima me. […]

Mnogi od nas i dalje smo samo mirni promatrači krvoprolića na rusko-ukrajinskoj bojišnici. Mirni smo, kao da se tako nešto ovdje nikada nije dogodilo, kao da takvih i sličnih ratova nikada i nije bilo. A ratovi su – nikako da prihvatimo tu gorku istinu – nepromjenjiva svakodnevna ljudska zbilja.

Opet jedan rat. Blizu. Bliski ljudi. U samom početku prepoznajemo čuđenje, nevjericu (a je li to doista toliko neočekivano?). Snažne emocije suosjećanja i solidarnosti s građanima Ukrajine. Prvih tjedana pratimo događaje gotovo u realnom vremenu. Mediji prate rijeke ljudi koji nastoje izaći iz zemlje, potresne slike neizvjesnosti u bijegu od opasnosti.

Teško je u istoriji čovječanstva naći strašniji, suroviji i nepotrebniji rat koji se mogao tako lako izbjeći, kao što je trenutni rusko-ukrajinski krvavi razvod. Teško je, takođe, pronaći rat gdje je za njegovo izbijanje presudniji bio strani faktor nego bilateralni nesporazumi.

Do sada sam već nekoliko puta pisala o medijskom pritisku na narode stalnim navođenjem brojki. Broj umrlih od bolesti COVID-19, zaraženih, na respiratoru, navodno ozdravljenih, a sada su zamijenjeni brojem poginulih ili ranjenih u Ukrajini s obje zaraćene strane, brojevima izbjeglica, ubijene djece…

Drug mi je sav uznemiren: – Jeste li vidjeli da je Žižek napisao da je treći svjetski rat počeo? Vagnerovci su već u Republici Srpskoj. – Jesu li to oni što su četiri puta pokušali atentat na Zelinskog? Baš su nešto efikasni – zeza se Mido.

Trideset godina nakon Domovinskog rata, cijeli slavni Zapad tek je malo veća blatnjava, provincijska Hrvatska. Poubijali se Hrvati dokazati da pripadaju zapadnom kulturnom krugu, a Zapad na kraju cijeli pripao hrvatskom   UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN […]

Ako čitate ili slušate o politici laži, ratnoj propagandi, sudskim procesima, progonima i ubojstvima neistomišljenika, ignoriranju nebrojenih smrti vlastitih vojnika, upotrebi Pravoslavne Crkve, o prijetnjama Poljskoj, možete s mnogo razloga povjerovati da se radi o Rusiji, Putinu i agresiji na Ukrajinu. I nećete pogriješiti.

Vojne alijanse rukovode se vojnom logikom. Dana 24. veljače 2022. Ruska Federacija napala je Ukrajinu. Čovjeka srce zaboli gledajući kako rat razara i uništava mjesta, gradove, ljude.

Pratiti ratna zbivanja u susjedstvu u digitalno doba, iskustvo je koje često graniči s bizarnošću. Naslovi portala koji iskaču na društvenim mrežama garnirani strašnim slikama razaranja i često pretenciozne rečenice, koje ciljaju na pojačanja emocionalnog dojma kod čitatelja i, naravno, povećanje broja klikova na članak, izmjenjuju se sa statusima podrške Ukrajini, zastavama na profilnim slikama, […]

Nemoguće je ovih dana bilo koju temu pretpostaviti ratu koji traje u Ukrajini, koji se događa u Europi i koji budi tugu i uznemirenost u svakom čovjeku. Nemoguće je, specifično nama u Hrvatskoj, odagnati mučna sjećanja na naše ratne devedesete jer su slike stradanja i patnje koje danas gledamo, gotovo identične onima koje smo na […]

Javljaju mi se bivši studenti iz Ukrajine te i pokoji iz Rusije. Njihova gledanja na ratna zbivanja u Ukrajini se razlikuju, što je i očekivano s obzirom na različita stajališta i (ne)dostupnost objektivnih i vjerodostojnih informacija.

Pišući svoju knjigu ”Istok” poljski je pisac Stasiuk napisao ”Što je veći strah nas birača, tim veće kukavice biramo. A ti gospodari straha potom će žrtvovati sve da ostanu na vlasti: nas, našu zemlju i naš kontinent Europu”. Ovih dana to nam se iz sata u sat kao u učionici praktične nastave potvrđuje u slučaju […]

Mitovi su stari vjerojatno koliko i ljudsko društvo. Prisutni su u svim kulturama i civilizacijama. Cilj im je (bio) protumačiti postanak i prošlost čovjeka, zajednice, naroda, svijeta i svemira, poučiti, objasniti, oblikovati, usmjeravati, pružiti pojedincu, zajednici i narodu temelj za identitet koji utemeljuje, okuplja, usmjerava, potiče na djelovanje.

Mi, ovdje potpisani znanstvenici i stručnjaci, pozivamo na hitni prekid rata i vojnih intervencija u Ukrajini, povlačenje vojske s teritorija Ukrajine te povratak diplomatskim aktivnostima u rješavanju otvorenih pitanja između Ruske Federacije i Ukrajine.

Kako učiniti da značaj baštine bude što jasniji svim društvenim protagonistima? Kako utjecati da se kvaliteta uči, hrabrost dopusti, trud honorira…? Najkraće, dobrom upravom, ali na to je teško utjecati. No, organiziranost struke nije izvan domašaja. Dobro organiziran sektor mogao bi istupati s jedinstvenom i snažnom argumentacijom prema državi i prema ostalim društvenim partnerima.

Rat i korupcija su vrlo slični jer predstavljaju nasilan ulazak u tuđe vrijeme, odnosno, oduzimanje mogućnosti da napadnuti i opljačkani, budući da korupcija jest pljačka, raspolažu vlastitim vremenom. Horvat i Plenković nam oduzimaju vrijeme. Oni nas lišavaju mogućnosti da imamo neopisivo mnogo našeg vremena kojim raspolažemo kako mi hoćemo. Od subote ne raspolažemo našim vremenom, […]

Filozofija prirodnog prava nam govori kako je država jedini izlaz iz potencijalnog rata svih protiv svih. Ona je garancija stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta svojih građana. Država mora biti stabilna i jaka kako bi se izbjegao po državu fatalni, ratni, scenarij u kojem nitko nije siguran i u kojem svatko ima pravo na sve. Takav scenarij […]

Kažu da je Čehov jednom rekao, osobno to nisam pročitao, ako se u prvom činu pojavi puška, u trećem će sigurno opaliti. Svijet je neprekidno pozornica u čijim se dijelovima istovremeno igraju sva tri čina, a koji od njih gledate ovisi o mjestu u gledalištu koje može istovremeno biti i sama pozornica.

Ljudski život snažno je obilježen dijalektikom individualiteta i kolektiviteta. Toj dijalektici, ako želimo živjeti ljudskim životom, ne možemo pobjeći. Čovjek pripada sebi i drugima, i ne smije pripadati samo sebi ili samo drugima. Tada se gubi ljudskost.

Netko je rekao – brodovi su kao ljudi – imaju ime, imaju dušu i životni vijek. Svaki brod ima svoju priču: brodogradilište iz kojeg je porinut, putovanja na kojima je lomio valove pa ulazio u luke, ljude čiji su životi povezani s njegovim palubama, kormilima, brodskim motorima… Zato je nemoguće biti ravnodušan prema brodu.

Vani je rat. Ta mi misao remeti želju da danas pišem o Vukovaru. Televizor je upaljen, slušam staloženu, razboritu Jasenku Domaš koja veli: ”Ne smijemo nikada zaboraviti da su prvo gorjele knjige, a zatim i ljudi”. U njezinim je riječima nastanjenim zlogukom vatrom istina koja se ne stišava. Osobito ako je prešućujemo. Istina poput gladne […]

Gotovo svaka balkanska ratna žrtva, kojoj god naciji ili vjeri pripadala, bila živa ili mrtva, prolazi dvostruku torturu – prvo onu što joj je priredio njezin krvnik, a potom onu koju aranžira njen glorifikator. U većem broju slučajeva ova druga odvija se posthumno       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I […]

”Samo sam izvršavao naredbe”, odgovor je većine zločinaca kad (ili ako) završe pred licem pravde. To je, dakako, problematičan odgovor. Ne samo zbog činjenice da se njime zvijer koja je ubijala premeće u krotko biće koje je pokorno i bespogovorno izvršavalo naredbe nekog ”zagonetnog” nalogodavca, nego i zbog odnosa prema žrtvama koje u sustavu krvnikovih […]

Danima čekam da to netko primijeti: naš rat u Afganistanu počeo je i upravo završava istom scenom: prizori ljudi koji se strmoglavljuju s neba! Prvi put, jedanaestog rujna 2001, skakali su u smrt s gorućih nebodera Svjetskog trgovinskog centra. Drugi put, sredinom kolovoza 2021, oko dana kada se zapadni kršćani prisjećaju Bogomajke, ljudi otpadaju s […]

U srpnju smo obilježili dvije obljetnice – 30 godina od osnivanja Antiratne kampanje Hrvatska (ARK) i 30 godina od pogibije tadašnjeg načelnika PU osječko-baranjske, Josipa Reihl Kira. Drago mi je i zahvalna sam što sam sudjelovala. Jer, za mene, način na koji smo to napravili ima smisla, prije svega zato što je to bio međugeneracijski […]

Ne spominjite (mi) rat u istom kontekstu s pojmom dobra. To su dijametralno suprotne stvarnosti. Rat ni u kojem smislu ne može biti nešto dobro. Čak i kad je obrambeni, rat je zlo. Nužno zlo. Nužno. Ali zlo. Ni tada ne može biti nešto dobro.

Jedva čekam kad će završiti rat u Bosni i Hercegovini i kad će novi ljudi početi vraćati potamnjelo dostojanstvo i čast ove države.

Političku moć u antičkoj Grčkoj nikada nisu davali onima koji su je htjeli nego onima koji su je nevoljko prihvaćali ili, pak, odbijali. Znalo se da oni koji hoće vlast i moć, hoće je za sebe, imaju neke svoje interese. Politika je trebala biti iznad toga, njen interes je trebao biti viši od pojedinačnog ili […]

Mnogi hrvatski političari, osobito oni koji se zalažu za demokršćanske i konzervativne vrijednosti, politiku shvaćaju kao platformu deintimiziranja vlastitog emocionalnog i obiteljskog života.

S molitvenoga susreta u organizaciji Zajednice sv. Egidija u bazilici Sv. Marije u rimskoj četvrti Aracoeli pod geslom “Nitko se ne spašava sam” religijski poglavari uputili su u utorak 20. listopada apel za mir u svijetu, prenosi Vatican News.

Doista mi je žao ljudi koji žive zarobljeni u prošlosti. Oni prividno žive pored nas, kupuju kruh i štrudle, voze se u autobusu, ali stvarno žive u nekom drugom vremenu, fiksirani na trenutke svoje mladosti.

Činjenica da su u Izbornom stožeru Kolinde Grabar-Kitarović nakon proglašenja rezultata prvoga kruga predsjedničkih izbora frenetično skandirali Pobjeda, pobjeda! jasno pokazuje koliko su ondje strepili da ona uopće neće ući u drugi krug. Za njih sam ulazak u drugi krug, pa bilo to i na drugom mjestu, predstavlja pobjedu.

Živa se rasprava povela između dvojice predsjedničkih kandidata. Zoran Milanović s plakata je poručio da je rat gotov, a Miroslav Škoro mu odgovorio da nije, i pravo se naljutio zbog toga. Sav se od rodoljubnog gnjeva zajapurio jer on valjda i danas prolazi kroz taj užas.

Gotovo dvadeset i pet godina nakon njegova završetka rat je i dalje jedna od najprisutnijih tema u hrvatskom društvu. Mediji ga spominju svakodnevno, politika ga (is)koristi po potrebi, a teško je zamisliti obično muško druženje bez prisjećanja na ’91.

Individualizam nije ništa drugo nego spoznaja da se naše ”ja” u potpunosti razotkriva u samoći. Iako sebe nije moguće spoznati bez drugih bića, mi ne možemo postojati bez povratka u vlastitu samoću u kojoj se prisjećamo sebe dok smo djelovali s drugima.

Komentirajući fizički napad maskiranih mladića kasno u srijedu na goste kafića ”Petko” u selu Uzdolje pokraj Knina, koji su gledali nogometnu utakmicu Young Boysa i Crvene zvezde, vlasnik kafića Boris Petko kazao je da se radi o planiranom napadu koji se dogodio isključivo zbog njegove nacionalnosti.

(Opaska uredništva: Donosimo govor Dejana Jovića na komemoraciju u Banskom Grabovcu, 29. srpnja. Autor je govor dopunio, pa ga ovdje donosimo u proširenom obliku, kako ga je objavio najprije na svom Facebook profilu, a zatim na portalu Novosti).

Predsjedničin govor u Kninu izazvao je mnoge reakcije, ali potpuno pogrešne. Svi su se, tražeći raciomorfno objašnjenje za retoričko-epistemološku nesuvislost, pitali što se Kolindi Grabar-Kitarović dogodilo.

Odrastao sam u obitelji u kojoj rat nikad nije prestao. Kada su u naše dvorište pale granate, kada nam je krov razbacan eksplozijom skladišta u Oštarijama, kada su na vrata zakucale izbjeglice iz Saborskog, za moje roditelje to nije bio nikakav Domovinski rat, nego nastavak starog i nikad završenog.

Prva televizijska slika koju pamtim je spuštanje i hodanje prvih ljudi po Mjesecu prije točno pola stoljeća. Imao sam tada samo četiri i pol godine i zato je prilično nejasno moje crno-bijelo sjećanje na dva čovječuljka koji u glomaznim svemirskim odijelima smiješno skakuću po nekoj prašnjavoj svemirskoj visoravni, a lica Neila Armstronga i Edwina “Buzza” […]

Na 24. godišnjicu Oluje Srpsko narodno vijeće objavljuje XII. izjavu sjećanja i, zajedno sa svim svojim županijskim, gradskim i općinskim vijećima, traži minutu šutnje.

S obzirom na ono što slijedi, dužan sam upozoriti sve ljubitelje “Igre prijestolja” koji još nisu pogledali najnovije epizode da ne čitaju dalje ovu kolumnu. Doduše, ne znam da li se takvi uopće mogu nazvati ljubiteljima ove televizijske serije, osim onih koji se namjerno suzdržavaju kako bi za dva tjedna mogli u jednom dahu odgledati […]

Sudjelujući u političkom životu kao metačlan političkih tijela, uvidio sam da je najpogubnija kategorija, najveća opsjena koju neka politička opcija može pustiti u javnost i uvjeriti je da je ta kategorija uozbiljena upravo u toj političkoj opciji opsjena i kategorija političkog prijateljstva.

DW: Kada je reč o suočavanju s prošlošću i odnosu prema ratnim zločinima, čini se kao da s vremenom ne napredujemo, nego nazadujemo, i kao da se ratovi simbolično nastavljaju sukobima oko njihove interpretacije. Zašto je to tako?

Rat je završio. Davno završio. Japan je kapitulirao u kolovozu 1945. godine. Dvadeset i sedam godina kasnije, 1972., čovjek, kasnije identificiran kao japanski vojnik Shoichi Yokoi, pronađen je u džungli. Nije znao da je rat završio. Živio je pećini koju je sam iskopao. Njegova dva supatnika umrla su koju godinu ranije. Tragično.

Ako mene pitate, valjda najgluplja rasprava koju je itko ikada smislio je ona o tome tko je moralniji – vjernici ili ateisti.

Mali narodi imaju sve malo, osim mržnje – oporo je ustvrdio Željko Senečić krajem 2014. u jednom od svojih osebujnih novinskih tekstova. I u prošloj godini, koja je počela smrću toga stvaratelja renesansnih nagnuća (djelovao je kao scenograf, redatelj, slikar…), međuetnička mržnja je kod nas i naših susjeda intenzivno pokazivala svoje ružno, ali nekima blisko […]

Poruka pape Franje za 52. Svjetski dan mira, 1. siječnja 2019. 1.”Mir kući ovoj!” Šaljući svoje učenike u misiju, Isus im reče: ”U koju god kuću uđete, najprije recite: ‘Mir kući ovoj!’ Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas” (Lk 10, 5-6).

Rat je, naučio nas je von Clausewitz, nastavak politike drugim sredstvima. Ali, kao nastavak politike, rat ima jedno nezgodno svojstvo. Naime, rat u nekom trenutku neizbježno prestane. A kada rat prestane i kada politiku treba nastaviti, umjesto drugih sredstava potrebna su vam ona treća. Tada ne scenu stupaju – spomenici.

Robi K, satirični tjedni komentar Viktora Ivančića u kojemu devetogodišnji splitski nevaljalac komentira aktualne događaje, najdugovječnija je i vjerojatno najpoznatija novinska rubrika u protekla tri i pol desetljeća na prostoru bivše Jugoslavije. Začet još u prvoj polovini osamdesetih, u splitskome časopisu ”FESB” studenata elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ivančić ga je u listopadu 1984. prenio u […]

Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih “nadličnih” vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi.

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

Godina je 1938. u Beču. Društvance u kući dobrostojećeg advokata čavrlja čekajući večeru. O čemu? O ratu. Odnosno, rječima romanopisca: “Kasniji kroničari našega vremena jednom će ustanoviti da su godine 1938. u svakom razgovoru vođenom u svakoj zemlji naše smušene Evrope vladala nagađanja o vjerojatnosti ili nevjerojatnosti novoga svjetskog rata.

Svake godine o obljetnici posljednjih borbi u Vukovaru, sjetim se gospodina Koha i naših susreta u rano proljeće 1992.

Kada mi je stigla vest da sam dobio Nobelovu nagradu za književnost, zapitao sam se o vezi između mojih pesama i književnosti. Hteo sam da razmislim o tome i otkrijem tu vezu. Pokušaću da vam prenesem svoja razmišljanja o tome. Ona verovatno neće biti sasvim jasna, ali nadam se da će ipak biti vredna vaše […]

U povodu obilježavanja 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata u Beogradu je 9. studenoga u organizaciji Beogradske nadbiskupije potpisana poruka mira predstavnika vjerskih zajednica.

Kristalnacht bila je noć s 9. na 10. studenog 1938. u kojoj je po nacističkoj Njemačkoj razbijeno i opljačkano najmanje 1700 židovskih trgovina, oskvrnjena brojna židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga, ubijen 91 Židov i 30.000 ih odvedeno u koncentracijske logore. To je bio tek početak procesa koji je nudio ”konačno rješenje”, a svrha mu bila […]

Puzanje terora – to je pravi izraz. Evo, nasumce: Olivera Lakić. Hrvoje Bajlo. Vladimir Kovačević. Verica Marinčić. Parim Oluri. Dragan Bursać. Ema Branica. Aleksandar Trifunović. Hrvoje Zovko. Vojislav Mazzocco. Nedim Sejdinović. Dinko Gruhonjić…

Prije nekoliko dana osvanula je vijest na portalu index.hr o svećeniku koji poziva svoje župljane da migrantima ne daju ni vode ni hrane. Nažalost ne radi se samo o bombastičnom naslovu; razgovor koji je novinar obavio s dotičnim župnikom potvrđuje sadržaj njegovog posta.

Da građani nisu zadovoljni našom ”industrijom pravde”, ali ni zakonima koje donosi Sabor, to svi znamo. Prigovori su brojni i sigurno nisu bez vraga.

Savršenom nezainteresiranošću svi su hrvatski mediji, ali i državna vlast, diplomacija, ukupna javnost, ispratili ono što se zadnjih tjedana i mjeseci zbiva na Kosovu i oko njega, a što bi se, ukratko, moglo svesti na postupno uvođenje i afirmiranje ideje o “povijesnom razgraničenju” Srba i Albanaca, što bi zatim, protokom vremena i svojevrsnim metastaziranjem ideje […]

Kada su ovih dana radnici jednog brodogradilišta, a nedugo prije njih i jedna aktivistica u individualnoj protestnoj akciji, pred vrata Vlade Republike Hrvatske na ponositom i uznositom Markovom trgu u samom srcu hrvatske metropole istresti govna, novinari većine medija našli su se u neprilici kako nazvati taj smrdljivi i otrovni otpad, a da ostanu pristojini […]

Stariji vjerojatno pamte, u baš svim ratnim izvještajima s početka devedesetih Hrvati su se borili s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Naših je pravednika bilo jedva šačica, no vrhunski motivirani i uvježbani bez značajnijeg su napora izlazili na kraj s nepreglednim gomilama četničkih bijednika.

Bio je krasan dan, početak jeseni. Nedjelja. U takvim danima Zagrepčani rado odlaze na izlete, jedu u seoskim krčmama i ljute se na prometne gužve. Nije bio takav dan. Bio je rat i čula se tutnjava topova u daljini.

Argumenti kojima je Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata u Petrinji pokušala objasniti svoje protivljenje održavanju Festivala ojkače vrlo su neuvjerljivi. Ali, to nije razlog da ih odbacimo kao glupe i odgovaramo na njih psovkama, jer to je kapitulacija vjere u razum, misao i riječ.

Nije to idiotsko pitanje kad malo razmislim. Čujem kako neki pričaju o čistoj krvi, o miješanju krvi i o tome da su neke rase nezrele, da se ne bi trebale miješati. Čujem kako imaju jasan stav o tome što su čisti Hrvati.

Svatko mlad i neratoboran, svatko s imalo znanja o ovome Balkanu na kojem živi, ako je protekloga vikenda pratio obilježavanja Oluje i u Hrvatskoj i u Srbiji, mogao je zaključiti samo jedno: ”Otići ću, da se više nikada ne vratim”.

”Nadahni dobro u srcima onih koji žele rat i u njihova izmučena srca donesi mir”, jedna je od molitvenih nakana izrečenih na današnjem ekumenskom molitvenom susretu za mir na Bliskom Istoku održanom u talijanskom gradu Bariju.

Predrag Finci, ”Umjetnost uništenog. Estetika, rat i Holokaust”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Predrag Finci (1946.) kao da se cijeli svoj život spremao za ovu i ovakvu knjigu. Kao da mu je za nju trebalo još samo jedno, osobno ratno traumatsko iskustvo.

Ljiljana Matković-Vlašić, ”Blago mirotvorcima – Glas vapijućeg u pustinji”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2018. Tko je imalo upoznat s krugom teologa i intelektualaca koji su Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj uvelike pridonijeli koncilskoj obnovi – mislim na iznimne ljude kao što su bili Tomislav Šagi Bunić, Josip Turčinović, Vjekoslav Bajsić, Bonaventura Duda, Željko Mardešić – znaju da […]

“Ovdje ljudi rijetko se grle kad se sretnu na ulici, rijetko jedan drugog stegnu zdušno. A i što bi se grlili, ionako se stalno sreću. Ništa novo ne dešava se mjesecima, godinama. Netko tu i tamo umre, netko se rodi, netko se doseli, a iseljavaju se oni koji mogu ili moraju. Ne znam znači li […]

Čitatelj će mi oprostiti, drugog prijevoda mimo srpskog nisam našao, ali sadržaj nam je svima blizak i jasan: “Ako je u demokratskim zemljama glavna snaga podstrek za proizvodnju profita koji imaju pojedini industrijalci, bankari i podmićeni političari (…) nama najveći podstrek daje saznanje miliona onih koji rade da se u ovom ratu vodi borba protiv […]

Rat je započeo u zahodima rasklimanih vagona Hrvatskih željeznica. Muškarčina je, obavivši nuždu i stojeći pred poučnim instrukcijama o povlačenju vode i zabrani povlačenja ručice za opasnost, razljućen izvadio džepni nož i u ljutnji filigranski precrtao natpis ”vlak” i urezao natpis ”voz”.

U Siriji bjesni rat, navikli smo na taj podatak, više nije ni vijest. Zapravo, zaboravili smo Sirijce, najviše one koji se usprkos ratu i usred njega ne odriču nenasilnog otpora. O njima čitamo katkad u stranim novinama jer naša glasila radije prenose vijesti o mrtvima i ugušenima.

Rat i mit. To je naziv nove knjige Dejana Jovića, profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koja će iduće sedmice biti predstavljena u Beogradu. Zašto se i kako rat devedesetih u Hrvatskoj pretvara u mit, kome to treba i zašto je to opasno – tema je ovog razgovora sa poznatim (bukvalno – jer on tako […]

U HDZ-u je rat. Sve frakcije na nogama, dio stranačkog vrha otvoreno najavljuje neposluh. To je prvi put. Nikad kod njih nije bilo ni natruhe ovakvog komešanja, HDZ je uvijek bio hram samorazumljive poslušnosti.

Jean-Luc Picard, kapetan zvjezdanog broda Enterprise, čovjek je 24. stoljeća. U intergalaktičkoj Federaciji vlada mir. Napredno razorno oružje služi samo za odvraćanje neprijatelja i, kad baš ne ide nikako drugačije, urazumljivanje divljaka. Upotreba nasilja tek je ružna uspomena u dalekoj prošlosti ljudske vrste. Isto tako i zgrtanje profita kao temelj civilizacije. Siromaštvo je iskorijenjeno, nema […]

Isprika koje nije bilo, trebala bi, sugeriraju brojni hrvatski mediji, zasjeniti sve ono čega je za posjeta Aleksandra Vučića itekako bilo. Predsjednik Srbije nije se ispričao za svoje davne velikosrpske izjave, ali njegov se boravak u Hrvatskoj nikako ne može mjeriti samo tom činjenicom. Kad se slegne političko-medijska prašina oko onoga što je izostalo, lakše […]

Da je kojim slučajem premijer Plenković, a ne potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, artikulirao prijedlog o potrebi dijaloga i suglasja između HDZ-a i SDP-a o problemima egzodusa građana Republike Hrvatske, možda bi javnost i ona druga strana kojoj je prijedlog upućen uspjela prepoznati nekakvu dobru namjeru za koliko-toliko iskrenim dijalogom.

Od svih učenja Hrvatske televizije najgore nije ni da su ustaše bili borci za slobodnu i demokratsku Hrvatsku, ni da je Ante Pavelić bio židovski dobročinitelj, ni da je Jasenovac srbokomunistička konfabulacija i komunistički logor za vjerne Hrvate-katolike, ni da su u bici na Staljingradu poraženi naši. Najgore nije ni HTV-ovo učenje kako je zemlja […]

Nizozemac Bastiaan Everink pjevao je kao tinejdžer u crkvenim i školskim zborovima, a znao je svojim glasom zabavljati i društvo u pubovima. A onda se, s devetnaest godina, odlučio za vojničku karijeru. Tri godine kasnije bio je vrhunski obučeni marinac, pripadnik specijalnih postrojbi, u Prvom zaljevskom ratu u Iraku. Vratio se iz tog rata 1991. […]

Hrvatski ribari u Piranskom zaljevu mogu biti mirni. Hrvatske ribare, blago njima, čuva hrvatska policija. Kakva glupost!

”Pobogu, Peco, kako ste mogli?” – pitali su me. ”Šta kako sam mogao?” – odgovarao bih začuđen. ”Jasenovac…” I, što tu čovjek da odgovori?!… Unatoč mučnini koju sam osjećao, ta mi je atmosfera pomogla da shvatim što čovjek nikada ne smije činiti u ime bilo kakvog kolektiviteta, pogotovo kada se radi o većinskoj grupaciji. Predrag […]

Živimo u vremenu kada su se velike priče, o povijesti, smislu, životu, pa i ona o Bogu, sve redom još dok su nastajale, smjesta bivale dekonstruirane, a ipak, grčevito se želimo držati o posljednje slamke njihovih krhotina. Štoviše, zabadamo te krhotine jedni drugima u leđa.

U prva dva dana nove 2018. godine pojavile su se dvije vijesti ili medijske teme, iz kojih se dosta toga može iščitati vezano za odnos prema prošlosti. Jedna je novogodišnja čestitka drugog čovjeka HDZ-a, Milijana Brkića u kojoj on, pored toga što pada s Marsa i otkriva sveopće rasulo koje je upravo njegova stranka proizvela, […]

Osoba godine, prijelomni i presudni događaji, pozitivci i negativci koji su obilježili proteklih 12 mjeseci, izbori i proglašenja naj ovoga i naj onoga, vječne su medijske teme dok se kalendar približava kraju, uz nezaobilazno pitanje: Što očekujete od nove?

Sada je potpuno jasno: vjeronauk mora izaći iz škola. Nikad mu nije bilo ni mjesto u školi. I iako je potpuno jasno da pogotovo ova Vlada, kao niti Milanovićeva, neće pokrenuti reviziju Vatikanskih ugovora koji vjeronauk smještaju u škole, svejedno svaki dan treba ponavljati: uostalom, vjeronauku nije mjesto u školama. To treba reći čak i […]

Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda […]

Ponovo ovih dana svjedočimo kako je lako mobilizirati naciju zastrašivanjem fantomima. Jedan od najjačih i nadalje je onaj Jugoslavije, te državno-pravne tvorbe čije ime velika većina govornika u Hrvatskoj ne izgovara. Ili se služi eufemizmom ”bivša država”. Ili ga izgovara s gnušanjem.

Reakcije na haašku presudu šestorici čelnika Herceg-Bosne pokazale su da je Hrvatska daleko od poratne i normalne zemlje, koja je prije četiri i pol godine bila primljena u EU.

Zamislimo na jedan trenutak da se ostvarilo ono što je lakomisleno i sasvim neodgovorno izvalio SDP-ov Orsat Miljenić – bilo bi bolje da Haški sud nikada nije postojao.

Kad bi u onim najtvrđim razdobljima komunizma netko politički ozbiljno zglajzao, za takve je postojao zanimljiv metaforički izraz. Reklo bi se, naime, da je “skrenuo s linije”.

Jednog vrelog popodneva u kolovozu 1990. psovali smo pas mater četničku slušajući o stablima izvaljenim na ceste kod Knina, a već sutradan turisti su nam počeli odlaziti. Sljedeće sezone nisu ni došli.

Vijest o smrti Slavka Goldsteina zatekla me, zarobila, premda sam znala da je njegovo zdravlje posljednjih mjeseci bilo veoma krhko. Ali čovjek jednostavno ne može prihvatiti da će se smrt bliske osobe desiti, pogotovo ne u jednom blistavom sunčanom danu kakav je bio 13. rujna.

Glavna prepreka implementaciji Franine vizije Katoličke crkve je “zatvorenost, ako ne i neprijateljstvo dobrog dijela klera, i na visokoj i na niskoj razini”, piše vatikanski L’Osservatore Romano u svome najnovijem broju. To nije neko otkriće, jer je poznato da koncept Pape – koji je zaželio “Crkvu siromašnu za siromašne” – nailazi na širok otpor u […]

Kako vrijeme prolazi, a raznih bjelosvjetskih planova o našoj budućoj sreći i rahatluku sve je više, češće mi pada na pamet jedna stara sjajna, kratka i – ko bi onda rekao – politički dalekosežna pjesma Sarajlije Avde Sidrana.

Ima nas raznih. Jedni se igraju u pijesku, drugi smišljaju kule. Jedni se utrkuju autićima, drugi se igraju skrivača. Jedni se nabacuju pijeskom, drugi mirno slažu igračke. A ima ih koji sjede sa strane i motre (i kadikad kopaju nos – veli Srećko). Baš kao djeca.

Miljenko Jergović, ”Wilimowski”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. Ernst Wilimowski stvarna je iliti povijesna ličnost, etnički Nijemac iz međuratne Poljske, poslije podanik Trećega Reicha i Zapadne Njemačke, nogometaš koji je počinio nekakvu ”izdaju Germanstva“ kada je iz kluba u kojem igraju samo folksdojčeri poput njega prešao u klub u kojem igraju ”obični“ Poljaci, a potom je igrao […]

Ime rijeke Somme na sjeveru Francuske znači smrt i užas. Tamo se u Prvom svjetskom ratu, od 1. srpnja do 18. studenog 1916. godine vodila bitka u kojoj je izginulo više od milijun vojnika, engleskih, francuskih i njemačkih.

”NA RUŠEVINAMA KOMUNIZMA”: Predavanje je izrečeno 20. listopada 2016. na Institute for the Liberal Arts – Boston College u sklopu trodijelnog niza predavanja “Vjerske zajednice i civilno društvo za vrijeme i nakon sukoba”.

U ponedjeljak, dan-dva nakon kninskih proslava i mimohoda kojima je slavljena godišnjica Oluje, kolovoza 2016. gradonačelnik Zagreba je na naročito sazvanoj konferenciji za novinstvo obavijestio hrvatsku javnost da je Drugi svjetski rat završen.

U njegovim očima vidite ono što se pravite da ne vidite. Svijet na koji ste donijeli svoju djecu, čovjeka danas. Kako stvari doista stoje s tim: što nam je to normalno, što nam je sveto. Za što ćemo se boriti, od čega ćemo okrenuti glavu. U njegovim očima vidite ono što ste pokopali u sebi […]

Stojim u pothodniku ispod zagrebačkog željezničkog kolodvora, tom proleterskom stentu između Novog Zagreba i metropole, niz koji žurno promiče većina onih koji u središte grada dolaze autobusom, i gledam u izlog knjižare-trafike-sitničarnice iz lanca Tisak Medija. Silom prilika i opće propasti hrvatske kulture i knjižarstva, ovaj izlog je, bit će, danas najvažniji knjižarski izlog u […]

Drugi dan pastirskoga pohoda Armeniji, papa Franjo započeo je pohodom spomen-području Velikog zločina nad armenskim narodom – masakra pod otomanskom vlasti od 1915. godine Tzitzernakaberd. Kod spomenika Papa je stavio vijenac, a potom sudjelovao u molitvi zajedno s poglavarom Armenske crkve katholikosom Karekinom II. Molitvi je nazočio i predsjednik Armenije Serzh Sargsyan.

U ponedjeljak, dva dana po napadu na Pariz, igrala se u Dublinu odlučujuća utakmica za odlazak na nogometno prvenstvo Europe između Irske i Bosne i Hercegovine. Za vrijeme minute šutnje u počast ubijenima skupina navijača gostujuće ekipe izvikivala je ime Palestine te hukom i larmom remetila tišinu i ceremonijalno žalovanje punog stadiona.

U prva dva desetljeća 19. stoljeća Europom su harali ratovi. Sila je krenula iz Francuske, u ime bratstva, jednakosti i slobode. Ime joj je bilo Napoleon koji je naumio, današnjim jezikom rečeno, svijetu donijeti demokraciju. Cijena u ljudskim životima bila je strašna, čak i prema kriterijima genocidnog 20. stoljeća. Procjene povjesničara kreću se od tri […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Bože, u kakvom smo mraku mi u Rijeci živjeli sve do prošlotjednog dolaska Tomislava Karamarka. U crnom, kara mraku. Iz njega nas je, Bogu hvala, izbavio – tko drugi do naš Tomica. Pritom nas je, kao što je i red, podučio kako naše riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca u posljednje vrijeme nije ni […]

Njemačka kompanija Mutanox, javljaju agencije, odbila je Madžarskoj isporučiti između 9000 i 10.000 koturova bodljikave žice, i to uz ovakvo obrazloženje: “Bodljikava žica namijenjena je sprečavanju krivičnih djela, ali djeca i odrasli koji se u izbjeglištvu pokušavaju dokopati spasa ne pripadaju kategoriji počinitelja.”

NACIONALNO STAJALIŠTE U SJENI O POLITICI EU SPRAM IZBJEGLIČKE KRIZE POVODOM IZVANREDNOG EU SUMMITA 23. RUJNA 2015. Ovo Nacionalno stajalište u sjeni pripremili su stručnjaci i stručnjakinje za politiku azila, ljudska prava i politiku izgradnje mira okupljeni u Inicijativu ”Dobrodošli“ koju koordinira Centar za mirovne studije uoči izvanrednog summita EU o izbjegličkoj krizi, zakazanog za 23. […]

Željko Ivanković, ”Hod rubovima svjetova”, Ex libris, Rijeka, 2015. U trideset i pet godina plodnoga stvaralaštva gotovo da nema žanra u kojem se Željko Ivanković nije okušao: piše romane, priče, poeziju, dnevnike, eseje i studije, radio-drame, znanstvene članke, publicističke tekstove, književne kritike… Koliko god različiti bili žanrovi, ali i teme kojima se bavi, sve su […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav episkopa Grigorija papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu

Na plaži, u ljetovalištu Bodrum, licem u pijesku leži dječak Ajlan al Kurdi. Videći sliku čitatelj novina najprije osjeti snažan poriv da uđe u fotografiju i dječaka okrene na leđa. Iako je mrtav, i ne može biti ništa drugo nego mrtav, nepodnošljivo je vidjeti ga s licem u pijesku.

Knjiga “Ljudi XX. stoljeća: Od Smirne do Saigona” donosi razgovore novinara Arisa Angelisa s dvadeset četvero njegovih sugovornika iz kultne radioemisije koja je na Hrvatskom radiju bila emitirana više od dvadeset godina. U prvom svesku ove male edicije objavljenom 2011. godine (Disput) bili su objavljeni razgovori većinom s glasovitim osobama, a u ovom su svesku […]

Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.

”Najezda azilanata”, ”Bujica tuđinaca pred našim vratima”, ”Poplava izbjeglica”, ”Prijeti li nam potop migrantski?” to su samo neki od ksenofobičnih novinskih naslova koje srećemo ovih dana. Čitamo da Europa hoće zidove betonske na granicama svojim graditi, Mađarska ga je već započela prema Srbiji, Rumunjska to isto priželjkuje. I drugi, mnogi.

Vijest o njegovoj smrti prvi se put raširila Zagrebom prije već skoro trinaest godina. Jetra mu je otkazivala, smršao je do kosti, put mu je izgubila boju, i netko je povjerovao u njegov odlazak. Nikad se ne sazna tko to širi sablasne glasove, kome na um pada da živog sahranjuje, i u čemu to ljudi […]

Rat u bivšoj Jugoslaviji je bio biznis. Krvavi unosan biznis. Sirotinja je verovala slepo svojim liderima, ubijala jedna drugu u zanosu nacionalne mržnje dok su lideri Srba, Hrvata i Bošnjaka gomilali svoje lično bogatstvo. Karikaturalno jednostavna istina.

Dakle, sad smo propali. Nema nam spasa. Pedeset četiri godine nakon krize u Zaljevu svinja imamo krizu u Piranskom zaljevu. Čovječanstvo je ponovno na rubu velikog rata u kojemu bi lako mogao biti uništen sav život na Zemlji. Diljem planeta užurbano se kopaju skloništa s debelim betonskim zidovima i olovnim stijenkama protiv radijacije, gomilaju se […]

Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću Poštovani gospodine Leković, 5. kolovoza će u riječkom HNK pet žena različitih nacionalnosti ispričati svoje ratne priče.

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Svjedočanstvo iz logora fra Joze Puškarića pred papom Franjom

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav kardinala Puljića papi Franji na susretu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama

Još dok sam radio na “Hrvatskoj književnoj enciklopediji” svojim sam suradnicama govorio kako ću jednog dana napisati knjigu o nastajanju te enciklopedije. Imali smo toliko osporavatelja, protivnika, čak neprijatelja! Doživljavali smo svakodnevna podmetanja, nailazili permanentno na prepreke, omalovažavanja, napade. U jednom se trenu Enciklopedija našla i pred gašenjem.

  ”Gospođa dr. sc. Olga Carević autentičan je glas ljudskosti (…) Ostala je uvijek ono što je u srcu bila i jest: promicateljica istinskog humanizma (…) Nikada joj se nećemo moći dovoljno odužiti.” Ivo Josipović. Olga Carević, “Snaga prijateljstva – Izbor tekstova objavljenih od 1990. do 2014.”, Udruga Žene u Domovinskom ratu, Zagreb, 12/2014.

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Propovijed pape Franje na Misnom slavlju na stadionu Koševo

Charles Simic jedan je od najvećih i najnagrađivanijih suvremenih američkih (SAD) pjesnika. Rođen je, kao Dušan Simić, 1938. godine u Beogradu i s 15 godina emigrira s roditeljima u SAD. Radni vijek je proveo predavajući englesku književnost na Sveučilištu New Hempshire. Objavio je 30 zbirki pjesama, 7 knjiga eseja i brojne prijevode slovenskih, hrvatskih, srpskih […]

Žena spremna na sve kako bi spasila sina od regrutacije, emigrantica koja otkrije kako ni obuzeta strašću ne može zaboraviti traume iz domovine, dječak koji pronalazi strašan način da se osveti onima koji su ga povrijedili, teško bolestan muškarac kojem general ‘ukrade’ srce za transplantaciju – junaci su iznimno hvaljene zbirke tragikomičnih priča Josipa Novakovića.

Sarajevo se 6. lipnja 2015. godine moglo ponovo voljeti bez zadrške, jer je i bilo na trenutak lijepo kao u vrijeme XIV. zimskih olimpijskih igara Sarajevo ’84. Ta zimska čarolija od prije 30 godina se pokazala, nažalost, samo par godina potom kao ”labuđi pjev” i Sarajeva i SR BiH i SFRJ, jer se tonulo u […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** Promjena svijesti Sva povijesna iskustva pokazuju da se naša Zemlja ne može promijeniti nabolje bez promjene svijesti pojedinaca i javnosti.

Papina kateheza na općoj audijenciji održanoj 3. lipnja 2015. Draga braćo i sestre, dobar dan! Ovih smo srijeda razmišljali o obitelji i tu temu nastavljamo, razmišljat ćemo o obitelji. Od danas pa nadalje ćemo u našim katehezama razmišljati i promatrati ranjivosti s kojima se suočava obitelj, u uvjetima života koji je stavljaju na kušnju. Obitelj […]

Josip Mlakić, ”Svježe obojeno”, Fraktura, Zaprešić, 2014. Josip Mlakić jedan je od najznačajnijih srednjegeneracijskih pisaca bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti, koji unatrag petnaestak godina (njegov roman “Kad magle stanu” koji je među prvima promijenio sliku proze koja tematizira rat, ove godine slavi svoj petnaesti rođendan) ispisuje zbirke priča i romane koji čine kvalitetan pripovjedni opus, na […]

Đurđa Knežević – književnica, publicistkinja, politička aktivistica, pionirka feminizma ovih prostora – ispisala je komentarima i esejima brojne stranice ovoga priloga. Dugogodišnja suradnica Novoga lista i Pogleda, nekadašnja direktorica zagrebačkog Muzeja revolucije naroda Hrvatske i osnivačica Ženske infoteke u okviru koje je uređivala i feministički časopis ”Kruh i ruže” te objavila brojne knjige domaćih i […]

(Opaska uredništva: iako ne donosimo recenzije ”starih” knjiga, osim ako to nije jako opravdano, dogodilo se da nam je ova knjiga uletjela i da nam se jako dopala, pa zahvaljujemo Zdravku Zimi što je svojedobno primijetio ovoga talentiranog autora, a gosp. Roberta hrabrimo da nastavi pisati). Robert Međurečan, ”Prodajem odličja, prvi vlasnik”, Konzor, Zagreb, 2008. […]

Josip Mlakić, ”Božji gnjev”, Fraktura-Zaprešić, 2014. Roman se bitno razlikuje od ostalih naslova Balkan Noira jer autor nadilazi žanr i ostaje dosljedan svom Josip Mlakić u vrlo je kratkom razmaku objavio dva romana, “Svježe obojeno” i “Božji gnjev”, što inače nije njegova osobitost jer je riječ o autoru koji vrlo pomno radi na svojim proznim […]

Vođene zbog zarade, a ne zbog pripovijedanja priče, franšize su kroz desetljeća postale pojam svega što s Hollywoodom ne valja: snimane bez koncepta o slijedu nastavaka, izašle su na zao glas kao najciničniji mogući korporativni proizvod. A ipak, ova najveća naših dana, najunosniji proizvod najvećeg studija u industriji zabave, sušta je suprotnost uvriježenom pojmu franšize.

Kada bi se birao najveći Nijemac nakon 1945, Willy Brandt bi bio moralna, Konrad Adenauer nacionalna, Helmut Kohl ujedinjujuća figura, ali najveći je Grass. Posljednji put u europsku je zbilju intervenirao prije manje od dva mjeseca, kada je za Neue Westfälische izjavio da mu se čini kako je Treći svjetski rat već počeo. Ali to […]

Već po prvoaprilskom običaju, jedan je internetski portal lansirao lažnjak koji veli da su se šatoraši iz Savske 66 “odvojili” od Republike Hrvatske te osnovali svoju “RH 1991”. Medijska “podvala” je – kako i inače biva s prvoaprilskim umotvorinama – prozirna, naivna i, s proštenjem, bedasta, a u konkretnom slučaju i posve nemoguća. Zbog grubog […]

Kao i toliko puta kroz povijest, Estonija je i 1941. tek novčić u krvavoj partiji velikih sila. Iako mnogi njemački napad na SSSR vide kao dugo očekivanu priliku za osamostaljenje, ne misle svi Estonci da će im sloboda biti poklonjena.

“Posljednji dani čovječanstva” (Die letzten Tage der Menschheit, 1922) monumentalan je dramski kolaž o civilizacijskoj kataklizmi Prvoga svjetskog rata, antiratna drama u kojoj je Karl Kraus kritički bespoštedno dao sveobuhvatnu panoramu života austrijskog društva u doba “kad su operetni likovi igrali tragediju čovječanstva” i prikazao raspad cijele jedne epohe.

Stavljajući imena u službu stava – Viva Ludež! – pozivamo vas na mobilizaciju do konačne pobjede razuma u domovinskome ratu: jedino ako ste nasmijani od uha do uha pokazujete da ste naoružani do zuba! – dio je uvodnika prvoga samostalnog ”Feral Tribunea”, objavljenog, uz teškoće i režimske opstrukcije, 1. lipnja 1993.

Slijedeći univerzalna, kozmopolitska načela na kojima se zasniva novinarstvo u slobodnom svijetu, pisci ”Ferala” djelovali su kao mnogo iskreniji rodoljubi od niza onih kojima su puna usta patriotskih fraza. Tako je žiri nagrade tjednika ”Danas” u veljači 1992. objasnio dodjelu priznanja ”Feralu” za 1991. godinu.

Džon Stjuart: Bliski istok se otima kontroli. Šta bi Amerika trebalo da uradi? Basem Jusef, egipatski komičar i satiričar: Pa, na primer… ništa. The Daily Show, 9. februar 2015.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, na poziv zahumsko-hercegovačkog i primorskog episkopa Grigorija Durića, sudjelovao je u petak, 6. veljače na otvorenju simpozija “Teologija u javnoj sferi”, koji je organiziran u sklopu proslave eparhijske slave sv. Ignacija Bogonosca u Trebinju.

Tijekom svog susreta u Rimu u prosincu bazične zajednice su analizirale aktualno stanje u kojem se svaka od njih nalazi i ohrabrivale su se međusobno. Ova iskustva su se stopila u odgovor njihovih glasnogovornika na govor Pape kojeg smo prenijeli prošle nedjelje.

Zagrepčanin Ferdo Schreiner bio je kemičar. Studij je završio u u Pragu. Obitelj mu je posjedovala tvornicu keramike “Zagorka” u Bedekovčini, koju je doskora preuzeo. Jedva je navršio 40 godina, kada je vlak u kojem je Schreiner transportiran prema sjeveru Europe, prolazio je baš kroz Bedekovčinu.   Bilo je ljeto, stisnuti Židovi u stočnim vagonima […]

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u dva iza ponoći iz kafane da ispriča vic.   Elem, borili se Mujo i Suljo u ratu zajedno s braćom mudžahedinima, kad pogodi neprijateljski metak Sulju u nogu, i ovaj stane glasno kukati, jaukati i zapomagati. “Šuti, Suljo, […]

Vrijeme je oko Božića 1992. Sjedimo u pansionu Monique, pijemo viski i nešto sitno mezimo. Padaju granate pa se ne može kućama, ali nitko ovih dana nema velikog posla ni obaveza, u ratu smo kao na odmoru. Grunu negdje vrlo blizu, Kemo se prepade, ide do sobe da pogleda što je s Nonom. Nono je […]

Kako prenosi tportal, pobjeda Kolinde Grabar Kitarović i dalje je aktualna tema austrijskih medija koji objavljuju prilično kritične analize o prvim izjavama izabrane predsjednice. Liberalni Der Standard piše o ”grubim tonovima”, a konzervativni Die Presse konstatira ”duboke podjele u Hrvatskoj”.   ”HDZ je pobijedio na ideološki opterećenim izborima, a SDP je ostao bez argumenata”, piše […]

Priopćenje Zbora satiričkih novinara HND-a povodom masakra u Parizu   Zbor satiričkih novinara HND-a najstrože osuđuje jučerašnji teroristički čin i izražava sućut obiteljima i prijateljima stradalih kolega novinara i karikaturista.   S nevjericom smo primili vijesti o činu koji nas je sve natjerao da duboko promislimo o poslu kojim se bavimo ali i o pitanju […]

U prvim satima 23. listopada 1991. grupa hrvatskih branitelja, nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem 178. Jugoslavenske ratne mornarice, nestala je u vodama blizu otoka Šipana. Bili su to diverzanti IV. brigade tadašnjeg Zbora narodne garde, kasnije HV, koji su nastojali zadati udarac neprijatelju u široj akciji pokušaja da se zaustavi prodor prema Pelješcu, odnosno, […]

Morala je to biti epska oklada u Vili Brangelina: tko će snimiti potresniji, dojmljiviji, epskiji film o Drugom svjetskom ratu? Brad se odlučio za Fury – kao što smo vidjeli, odista furiozan film o tenkovskim bitkama na samome kraju sukoba, kronološki smješten u svega nekoliko dana, dramaturški utemeljen na odnosima unutar posade naslovnog tenka.   […]

Kardinal Josip Bozanić specijalizirao se za jake sintagme. Otkako je na božićnoj misi u zagrebačkoj prvostolnici digao glas protiv ”ideologa razvaline”, ne prestaju rasprave i nagađanja oko tog retoričkog izuma. Može se već govoriti o svojevrsnoj tradiciji odgonetanja i traženja dubljih značenja u Bozanićevim blagdanskim dosjetkama.   Početkom svog mandata, sjetimo se, kardinal je skovao […]

Ono što je trebalo biti prvorazredna politička senzacija, doživjelo je u većini zemalja Zapadne Evrope, o tranzicijskom Istoku (uključujući Hrvatsku) da i ne govorimo, sudbinu možda malo bolju od vijesti o razvodu neke estradne zvijezde. Dobro, svjesno pretjerujemo, ali ne baš previše.   Jer kada Sjedinjene Države nakon polustoljetnog embarga uperenog protiv malog karipskog otoka […]

Četrnaesta godina trećeg milenija poslije prvog Božića je u odlasku. Bila je to neka čudna godina. Puna događaja i (posebice tehnoloških i medicinskih) otkrića koja otvaraju nove nade i perspektive za bolju budućnost čovječanstva. S druge strane, nije manjkalo političkih događaja s katastrofičnim posljedicama čije se ljudske žrtve još zbrajaju, a o milijunima izbjeglica i […]

Pobačaj je teška moralna dvojba za koju ću poraženo priznati da joj ne znam rješenje. Nekad sam bio slobodouman, nedvosmisleno pro choice, ali roditeljstvo me prije devetnaest godina pokolebalo. Drhteći od dotad nepoznate ljepote i straha, dok sam na ultrazvuku gledao sina, ne većega od jezgre badema, kako bubri u utrobi moje žene, učinilo mi […]

Svijet je u 2014. svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru epidemije ebole, misterioznim zrakoplovnim nesrećama, referendumima o neovisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola stoljeća neprijateljstva. […]

Nitko ne želi rat. Ali sjeverna Amerika, Europska Unija i Rusija nezadrživo jure prema njemu, ukoliko konačno ne prekinu fatalnu spiralu međusobnih prijetnji. Svi Europljani, uključujući i Rusiju, snose zajedničku odgovornost za mir i sigurnost.   Ove riječi, istovremeno ispunjene dramatikom prekretnoga povijesnog trenutka i čamotinjom općih mjesta, nije napisao nikakav preplašeni aktivist, politički analitičar […]

U ta doba smo već deceniju i pol živjeli u Holandiji. Bili smo se podobro privikli na inostranstvo koje nam je to uveliko prestalo biti. Supruga je dobila stalni posao, ja sam ga odavna imao. Bio sam na usponu karijere – radio sam za Vladu, bio priznati istraživač, sa ”moćnom” titulom senior onderzoeker ili stariji […]

Piše: Thomas Seiterich   Prema prosudbi uglednog časopisa Publik – forum, glasila kritičnih kršćana, nakon napada na sinagogu u Jeruzalemu, 18. studenoga 2014., treba se pribojavati novih oblika terorizma. Thomas Seiterich, novinar tog časopisa koji dugo godina prati sukob na Bliskom istoku, smatra da postoji stvarna opasnost od pretvaranja političkog sukoba između Izraelaca i Palestinaca […]

Populističko povlađivanje i nacionalističko divljanje, ljudi u crnom s ogromnim križevima na prsima blokiraju grad, jeftini senzacionalizam u tjednicima, dnevnim izdanjima novina, po portalima, grubo zadiranje u privatnost, neodgovorno etiketiranje i progon zbog  prezimena, porijekla, očeva, provala mržnji i isključivosti svih vrsta na društvenim mrežama – whatever – u Hrvatskoj su nadomjestak za demokraciju. Bolje […]

U nekim sređenijim vremenima, kad čuvena Andrićeva rečenica o odnosu pametnih ljudi i fukare još nije bila tako opipljiva činjenica, Borislav Mihajlović Mihiz je umeo da kaže kad neko na nekom književnom skupu ili za kafanskim stolom krene da mudruje u prazno: ”Tačno, ali nije bitno”. Ali otkada je razbijena država, porušeni gradovi, a priča […]

Ljepota ovog jezika u bogatstvu je i paradoksalnosti njegovih fraza. Nije tačan kao njemački, ni zavodljiv kao španjolski ili francuski, nije jezik sudbinski kakvi su jezici poljski i ruski, ali ako smo u stanju oslušnuti njegove fraze, nikad ga ne bismo mijenjali za neki drugi jezik.   U tim je frazama često povijest vremena i […]

Vojislav Šešelj u pravnom i političkom smislu nije isključivo unutarnje pitanje Srbije. Hrvatsku vanjsku politiku i sve njezine aktere, kako to često biva, uvijek zateknu događaji poput ovoga jer ni nema razrađeniju strategiju od odnosa sa susjedima preko položaja u Europskoj uniji do globalnih tema. Zato ne čudi da nam uvijek netko sa strane sugerira […]

Otvarajući u ljeto 2001. godine izložbu o povijesti Savezne Republike Njemačke, tadašnji kancelar Gerhard Schröder spomenuo je u svom govoru “nezamislive zločine nacionalsocijalizma” te “dva svjetska rata dvadesetog stoljeća koje je započela Njemačka”. Nema, čini se, ničeg spornog u toj izjavi. Štoviše, ona bi se mogla uzeti kao još jedan primjer budnosti i savjesnosti njemačke […]

“Idemo u Vukovar poručiti da nećemo zaboraviti zločine koji su se dogodili. Dužni smo pokazati suosjećanje i solidarnost, da pokažemo da nas se tiče što se dogodilo i preuzmemo na sebe građansku odgovornost”. Ovo su riječi Staše, žene u crnom iz Beograda, koja svake godine dolazi u Vukovar da bi sobom cijelom pokazala kako je […]

Beograd, sredinom oktobra. Na sve strane mogu se videti plakati sa likom Vojislava Šešelja. Na Trgu Republike četnički vojvoda koji je nekoliko dana ranije pušten iz Haškog zatvora bez očekivane presude, sa obrazloženjem da je ozbiljno bolestan, drži jedan od svojih govora.   Takve je govore, gotovo od reči do reči, držao i početkom devedesetih, […]

”Teške su to riječi, ali istinite: Tri četvrtine svih Hrvata nemaju kreveta. Kad se raspravlja o životnom standardu, onda se obično smatra, da k neophodnoj potrebi života svakog pojedinca, spada u najmanju ruku, barem krevet. To se računa u minimum udobnosti za čovječji život. Pa ipak, s gledišta cjelokupnog hrvatskog naroda moramo danas reći, da […]

Vratio sam se iz Beograda. Nedaleko Trga Republike, gdje se u subotu u podne okupilo nekoliko tisuća radikala na proslavi povratka čovjeka koji je ”rasturio Haški sud, a sad će da rasturi Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, stvori novu vlast i onda da nastavi ka cilju stvaranja Velike Srbije”, događao se Forum za tranzicijsku pravdu na kojem […]

Hrvatski branitelji mogu svaki trenutak “osvojiti” ne samo Ministarstvo nego i Sabor i Vladu – rekao je Josip Klemm, jedan od kolovođa veteranskih prosvjeda u Savskoj, dodajući da to njima ipak ne pada na pamet. Da im ne pada na pamet, ne bi takvom mogućnošću javno mahali.   Klemm nije prvi koji je takav scenarij […]

Primivši predstavnike hrvatskih branitelja (i ponajprije raznih invalida) zajedno sa svim svojim pomoćnim biskupima, te prenijevši njihove prosvjede i zahtjeve u svome priopćenju, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić iskazao je najviši dopušten stupanj solidarnosti s njihovim htijenjima. A i oni s njime, jer jedino od njega nisu zahtijevali da siđe među njih, nego su mu […]

Prije rata pijanist, a u ratu austrougarski časnik Paul Wittgenstein bio je tek četvrti dan na istočnom frontu u Galiciji kada mu je 23. kolovoza 1914. ruski metar razmrskao desni lakat. Petog dana probudio se bez ruke i kao zarobljenik ruske carske vojske koja je, baš dok je njemu kirurg u žurbi zašivao ranu, na […]

Sedam dana proveo sam ljetos na krajnjem jugu Hrvatske, tamo dolje na vrhu njezina repa, gdje se, otkrio sam to, u selu Vodovađa nalazi posljednja oglasna ploča prije granice sa Crnom Gorom. Vjerojatno to otkriće nije od širega društvenog interesa, ono neće utjecati na vaše ili moje stavove o bilo čemu, ali za mene je […]

Povodom izjave gospodina Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, prema kojoj se “prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske”, a s ciljem što točnijeg informiranja javnosti, u nastavku vam prosljeđujemo sljedeće informacije.   Documenta – Centar za suočavanje s […]

Ja ne mrzim – na tako imenovanom Facebook profilu podrške Bojanu Glavaševiću, kreiranom neposredno nakon njegova nedjeljnog intervjua HTV-u, roje se tisuće lajkova i pohvala. Mladi pomoćnik ministra branitelja postao je točka okupljanja svih koji se “zalažu za toleranciju, dijalog i konstruktivnu budućnost”. Lice Hrvatske koja ne mrzi. A i tata bi se imao razloga […]

Kuću u Rovinju kupio je 1970. Bilo mu je trideset i osam, godinu ranije primio je Ninovu nagradu za roman “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, Bata Čengić tog je ljeta dovršavao istoimeni film, koji će biti skoro pa zabranjen (ili će biti – poluzabranjen), i život se u Jugoslaviji još uvijek činio kao zbir […]

Rijetko je koje životno iskustvo spaja suštinsku traumatičnost s otkrivanjem ljubavi prema životu tako snažno kao odlazak iz civilnog života u rat. Znate već: danas ste mladić sa svojim nadama, ambicijama i ljubavima, a već sutradan običan vojnik dodijeljen toj i toj postrojbi u cilju odlaska na to i to bojište kako biste se na […]

”I ja sam žrtva rata, ne bih mogao nikad izjednačiti žrtvu i agresora”, izjavio je Bojan Glavašević u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2. I meni je to savršeno jasno. Nažalost, onim braniteljima u Savskoj 66 i onim pozerima koji se tamo dolaze samopromovirati i/ili rušiti Vladu galamom na ulici – nije.   ”Retoričko pitanje je […]

”Procesuiranje ratnih zločina – jamstvo procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj”, ur. Maja Dubljević, Documenta, Zagreb, 2014.   Knjiga koju preporučujem za čitanje – ”Procesuiranje ratnih zločina – jamstvo procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj” – na više od 460 stranica donosi 32 autorska teksta 23 autora i 5 svjedočenja. Takva knjiga je, očekivano, konglomerat […]

Nevenka Topalušić prošla je brojna ratišta tijekom Domovinskog rata. Teško je stradala i posljednjih 19 godina provela u invalidskim kolicima. Smrt ju je dočekala pred vratima njezina ministarstva – Ministarstva branitelja. Zajedno s nekoliko stotina svojih suboraca, uglavnom upravo najtežih stradalnika, 100-postotnih ratnih invalida, pod prozorom resornog ministra Predraga Freda Matića dva je dana prosvjedovala […]

I bila je vojna parada u Beogradu. Prva nakon one kojom je još blagopočivša Jugoslavija obilježila četrdesetu obljetnicu pobjede u Drugome svjetskom ratu, zajedničke pobjede svih slobodoljubivih i antifašističkih snaga u svijetu nad najvećim zlom što se nadvilo nad tim svijetom u dvadesetome stoljeću. Bila je, dakle, vojna parada.   Ne za Putina, kako su […]

NAKON BLEIBURGA ODLAZAK U EMIGRACIJU, TITOVA JUGOSLAVIJA I NDH U REPUBLICI HRVATSKOJ Od svibnja 1945., u Federalnoj, Narodnoj, pa onda Socijalističkoj Republici Hrvatskoj četrdeset je godina bilo uobičajeno da svi rođeni 10. travnja glasno ne slave svoje rođendane jer nerijetko je policija mogla provjeriti stvarne razloge slavlja toga dana. Svi koji su imali bilo kakve […]

Doajen naše likovne umjetnosti akademik Zlatko Bourek (rođen u Požegi 1929. godine) ovih je dana u Modernoj galeriji u Zagrebu izložio svoj slikarski opus. Golem broj radova nastalih od 1950-ih godina do danas zaprepastio je sve koji su Boureka znali samo kao animatora ili scenografa veselih, katkad lascivnih motiva, jer je Bourek veliki slikar metafizike […]

Devetog oktobra 1934, nešto pre tri po podne, eskadrile hidroaviona prekrile su nebo nad marseljskom lukom. Bombarderi, izviđači i lovci u paradnom poretku napravili su krug visoko nad pučinom, a njihov povratak nagoveštavao je da se Marselju, sekući nemirno more, približava jugoslovenski razarač “Dubrovnik” s eskadrom ratnih brodova čije su katarke pa i zastava na […]

OD PROPALOG PUČA DO POGLAVNIKOVOG BIJEGA (srpanj 1944.-svibanj 1945.) Najozbiljniji pokušaj atentata na njemačkog Fürera izvršio je pukovnik Klaus Stauffenberg 20. srpnja 1944. Istoga ljeta skupina nezadovoljnika ukupnim smjerom politike NDH, njezinim bezuvjetnim vezanjem za sudbinu Trećeg Reicha i ustaški pokret, često nazivanih ”anglofilima”, povezali su se s dijelom političara HSS-a.

Domenico Quirico, talijanski novinar, izvjestitelj torinske Stampe, dvaput otiman na Levantu (u Libiji oslobođen vojnom akcijom, a u Siriji lani diplomatsko-ekonomskom, nakon pet mjeseci zatočeništva), upozorava opetovano ovih dana, primajući nagrade lijevo i desno za knjigu ”Zemlja Zla“, da suština takozvane Islamske Države nije terorizam, nego totalitarizam, dakle nepriznavanje prava na različitost, na drukčije mišljenje, […]

Prošlo je ljeto, i Jelačić plac se providnošću Božjom, voljom naroda i gradskih otaca opet pretvorio u najveće sajmišno gumno svekolike Hrvatske. Trg je slika društva, Tienanmen kineskog, Crveni trg rusko-sovjetskog, a Trg bana Jelačića hrvatskog.   To je tako, ništa ne prigovaram, dok se u subotu oko podnevnoga sata probijam kroz narod, sve gledajući […]

Već je sada jasno da će mesec oktobar proteći u znaku učvršćivanja srpsko-ruskih odnosa u različitim oblastima kulture, politike, a po svemu sudeći i vojne saradnje.   Počelo je dolaskom u Republiku Srpsku, prema izveštajima Federalne televizije BiH, ”sto četrdeset i osam ruskih specijalaca i obaveštajaca”, za koje u Republici Srpskoj tvrde da je reč […]

Alice Munro, “Javne tajne”, OceanMore, Zagreb, 2014.   Kada je lani početkom listopada objavljeno da je Nobelovu nagradu za književnost dobila kanadska književnica Alice Munro, reakcije u cijelom svijetu bile su nepodijeljeno pozitivne. Kanađanka koja izbjegava publicitet, intervjue i promociju obljubljena je autorica koja je divljenje i struke i šire javnosti izborila formom pripovijetke.   […]

Reagirajući na navode Tomislava Karamarka o ”slučaju Jović”, predsjednik Republike Ivo Josipović je rekao kako se prof. Dejanu Joviću zahvalio na angažmanu glavnog analitičara u svom uredu jer se nisu temeljno složili oko važnog političkog pitanja, onog o uvjetima u kojima je proveden hrvatski referendum o izlasku iz Jugoslavije.   Predsjednik HDZ-a u Gospiću je […]

HITLEROVA NJEMAČKA, MUSSOLINIJEVA ITALIJA I USTAŠE DO DRUGOG SVJETSKOG RATA Hrvatska stranka prava, jedva primjetna u Kraljevini SHS, čiji je skupštinski zastupnik u Beogradu od 1927. bio zagrebački pravnik dr. Ante Pavelić rodom iz Bradine kod Konjica, bila je nositelj ideja o hrvatskoj samostalnosti. Pravaši su držali da je jugoslavenska država nastala 1918. pogubna za hrvatski […]

Upoznao sam ga u djetinjstvu kada sam se sa Marindvora s roditeljima preselio  na Goricu. Ramiz je tu bio starosjedilac, par godina ranije se bio doselio u isto susjedstvo iz Hrvatske. Došao je sa majkom. Otac, poznati ugostitelj, je poslom bio u Zagrebu. Neposredno pred naš susret otac mu je naprasno umro. Iako ga nikada […]

Različite reakcije uslijedile su nakon što je srpski predsjednik Tomislav Nikolić donirao učenicima u Subotici ćirilične udžbenike za učenje bunjevačkog govora, u suradnji sa zajednicom Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost.   Istovremeno, Bunjevci koji se smatraju Hrvatima i drugi srpski Hrvati morali su štampanje udžbenika na hrvatskom jeziku osigurati sami, sredstvima Hrvatskog nacionalnog vijeća i […]

Šta se događa sa medijima u Srbiji? U jednom od najkritičnijih perioda u istoriji savremene Srbije, kada je ekonomska kriza na vrhuncu, standard stanovništva na najnižem nivou, nezaposlenost veća nego ikada, prostor za kritiku je do te mere smanjen da ga skoro nema, a polemičke emisije su nestale sa televizijskih ekrana.   Objava predsednika srpske […]

Namjerio se junak na junaka. Dva ratna druga, dva javna prijatelja, dva hrvatska viteza – od kojih je jedan budući, a drugi sadašnji ministar obrane – upustila su se preko novinskih stranica u veličanstven međusobni pičvajz koji bi, provede li se dosljedno, mogao imati ljekoviti društveni učinak. Opskrbimo se dakle kokicama i slanim štapićima, zauzmimo […]

Ne znamo kada se točno naša zemlja priključila međunarodnom vojnom savezu protiv takozvane Islamske države, a čini se da za to nismo ni trebali znati.   Hrvatska je trebala biti tajni partner, kao kad se osnivaju trgovačka društva s nečasnim namjerama, netko čije je ime tvrdo zaključano u čeličnom sefu javnobilježničkog ureda. Postali smo neprijatelji […]

Za roman “Zona” francuskog živopisnog autora Mathiasa Énarda, koji je netom objavila Fraktura u prijevodu Ivane Šojat Kuči, pisalo se da je roman koji ima rekordno dugu rečenicu neprekinutu točkom. Ipak, Énard je u svoj opsežni povijesno-špijunski roman-rijeku utkao i podroman fantomskog pisca Rafaëla Kahle o palestinsko-izraelskom ratu koji se odvijao na tlu zlosretnog Libanona. […]

U vreme najvećeg srpskog jada, međunarodne izolacije i sveopšte bede Miloševićev pristalica, pesnik i slikar Momo Kapor govorio je i pisao kako će Srbija uskoro biti kao Švajcarska. To je bio samo jedan od dokaza kako se političko slepilo preobražava u slepilo za sve ostalo. Nemački pesnik, slavni Magnus Encesberger koji je u to vreme […]

Jedna od mojih najvažnijih kolumni u Novome listu, pored onih koje su me u ljeto 1995. pretvorile u prvog novinara koji je opisao hrvatske zločine nakon ”Oluje”, bila je kolumna koju sam posvetio prvoj godišnjici apostolskog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj u povodu proslave 900. obljetnice osnutka zagrebačke nadbiskupije, 10. i 11. rujna 1994. […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura-Synopsis, 2013.   (Ivan Lovrenović dobitnik je ovogodišnje književne nagrade “Meša Selimović” za najbolji roman što se u okviru književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U povodu velikoga priznanja našemu kolegi i prijatelju, ponavljamo članak […]

Rat, i to veliki rat od kojeg Europa bježi desetljećima, ponovno kuca na europskim istočnim granicama. Sve od Drugog svjetskog rata Europa je od rata na svom tlu bježala kao od zloćudne bolesti. Kada bi ratovi i izbili u njezinom dvorištu, kao devedesetih na Balkanu, Europa je bila potpuno paralizirana.   Da se pitalo Europljane, […]

Prije deset godina napustio nas je Vladimir Velebit. Prosječni mlađi građanin Republike Hrvatske, onaj koji je – tako kažu – produkt društva znanja, upitat će: “A tko je sada taj?” Kada dodamo misao, prilično neprikladnu za trenutke sjećanja na onoga koji je umro, naime misao kako je dobro što je otišao, taj će isti “Građanin […]

Piše: Lidija Gnjidić   U prologu nove knjige Damira Pilića – nazvane “Splitting“, podnaslovljene “Kako sam tražio Srbe po gradu“, upravo objavljene u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux – na vojnom igralištu kraj Regrutnog centra u splitskom kvartu Split 3 oficirima je, jednog dana davne 1980. godine, pofalilo igrača za mali balun pa su, kao i […]

Došli su s koferima, ispunjenim parolama i zastavama. Kad su ih otvorili, kofere su spakirali drugi.   To je tako.   Živimo u vremenu eksplicitnog nacionalizma i nacionalizma iz koristoljublja. To je klonirani sin, kopile tridesetih i devedesetih. Prepoznat ćete ga. Eminencija je napola podignute glave, ukočenog vrata i zuri negdje u desno – u […]

Henriette Raynouard udala se s devetnaest, za dvanaest godina starijeg muškaraca, s kojim je rodila dvoje djece, a onda je, s navršenih trideset i jednom, ušla u ljubavnu vezu s Josephom Caillauxom. Oboje su u braku, on bogati poduzetnik i perspektivni političar, ministar financija, budući francuski premijer, a ona ništa manje bogata, ali ne pretjerano […]

Svakom je čovjeku njegova životna priča najvažnija na svijetu; svakom veteranu još i više.   Rad na izradi Željezničke pruge Burma-Sijam, 415 kilometara dugog uskotračnog kolosijeka pri čijoj je gradnji živote izgubilo oko devedeset tisuća azijskih civila i više od dvanaest tisuća savezničkih ratnih zarobljenika, svakako je bilo prijelomno iskustvo u životu svakoga dovoljno nesretnog […]

BBC Svijet   Gideon Levy je rođen u Tel Avivu nakon što  je njegov otac došao u Izrael bježeći pred nacizmom u Europi. Levy jedan je od rijetkih Izraelaca koji javno preispituje vojne akcije u pojasu Gaze u okviru operacije ”Zaštitni pojas” koja je počela 8. srpnja i do sada prouzrokovala gotovo 2000 mrtvih.   […]

Traume Prvog svjetskog rata jednostavno ne žele nestati. Većina muškaraca i žena koji su se borili u tom sukobu više nije među nama (2003. godine živućih je bilo samo 37 pripadnika britanskog veteranskog ekspedicijskog korpusa), međutim njihova su iskustva bila presudna u stvaranju modernoga svijeta.   Borba je zahtijevala ubijanje i umiranje za svoju zemlju […]

Nije to bilo kao u onoj pjesmi Ede Maajke gdje zagrebački maturant Ivan Marušić svoju trudnu djevojku Milanu dovodi u stan u Travnom, da ocu Franji i majci Mariji predstavi buduću nevjestu i majku njihova unuka ili unuke.   Nije se dogodilo kao u pjesmi da otac Franjo – ratni veteran, pripadnik Tigrova kojemu su Srbi pobili […]

Ustanak u Srbu nisu organizirali ni vodili četnici, iako su neki njihovi pristaše u njemu marginalno sudjelovali. U suštini, on je bio uspješna simbioza životne ugroženosti srpskog stanovništva od ustaškog genocida i energične revolucionarnosti organiziranih komunista i njihovih sljedbenika.   Držim da i ovom prilikom vrijedi podsjetiti na poznatu Goebbelsovu maksimu kako sto puta ponovljena […]

Židovi su žrtve jednoga genocida bez presedana. Nikad još dotad jedna država nije odlučila i objavila, pod autoritetom svoje najviše odgovornosti, da određena skupina ljudi mora biti istrebljena i to, ako je moguće, u potpunosti, što je odluka koju je, potom, sustavno (uredno, pedantno, birokratsko-metodično, tehnički i industrijski) primjenjivala svim sredstvima koja su joj bila […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura, 2013.   Svojom davnašnjom ratnom knjigom Liber memorabilium iz 1994. sa znakovi­tim podnaslovom Quasi roman, Ivan je Lovrenović, nakon što se ratom bio prisi­ljen ”vratiti“ u rodni grad (Zagreb), najavio da je, nakon vjerojatno intimne cjeloživotne rekonstrukcije svoga života, počeo i literarno (re)konstruirati vlastiti svi­jet.   Otada su trebala […]

Uvod Slučaj Mirka Graorca, umirovljenog prometnog policajca iz Splita, počeo je njegovim hapšenjem 29. travnja 1995. U prvom procesu 1996. Graorac je osuđen na 20 godina zatvora i, po odsluženju kazne, na doživotno protjerivanje iz Hrvatske. Vrhovni sud poništio je tu presudu, ali ne zbog manjkavosti prvostupanjske presude počinjenih na štetu optuženog, čime je presuda […]

Kako to da pametni ljudi ovo ne vide? Kako je moguće da netko tako nešto može reći i objaviti? Zar doista misle da smo svi glupani i budale? I tako dalje…   Već odavno nema smisla postavljati ovakva pitanja. Previše nam je godina već prošlo u iščuđavanju, zgražanju i osuđivanju, u ocrnjivanju i proklinjanju ili […]

Odlučio Glas Koncila ispraviti nepravdu prema hrvatskom povjesničaru Mladenu Iveziću , autoru knjige ”Titov Jasenovac”, koja je – kako kaže ugledno crkveno glasilo – ”unatoč tomu što na gotovo 200 stranica donosi, u dosadašnjim historiografskim okvirima, gotovo nevjerojatne podatke, u hrvatskoj javnosti potpuno prešućena i marginalizirana”.   Stoga je kaptolski tjednik zamolio autora te ”potpuno […]

Prije nekoliko dana sam objavio Tweet sljedećeg sadržaja: ”Mojim prijateljima Židovima: zašto šutite?! Ne vidite strašne ratne zločine izraelske vojske u Gazi? Šutite, vi, preživjeli iz holokausta?!”   Taj mini komentar se nije svidio nekim mojim poznanicima i onima koji se javljaju na mom Facebook zidu. Jedan od njih me čak optužio da ”prozivam Židove” […]

Već odavno neki svjetski događaj nije tako senzibilizirao hrvatsku javnost, tabloide i web portale, kao izraelsko kasapljenje i ravnanje Gaze. Nadigla se kuka i motika među anonimnim Facebook komentarima, tamo gdje pojedini novinari i urednici sve češće, kroz usta svojih bezimenih “čitatelja”, plasiraju ono što se sami ne bi odvažili napisati ili reći.   Naše […]

Novi rat na Bliskom istoku, jer ovo što se događa na relaciji Izrael – Gaza jest rat, stvorio je upravo idealnu dimnu zavjesu iza koje se, javno i jasno, prikriveno i manje prikriveno, ili tek na “mala vrata” na javnu scenu ponovo vraća antisemitizam. A antisemitizam, ako netko slučajno ne zna, mržnja je i neprijateljstvo […]

Bajramska hutba, 1. šewal, 1435. / 28. 07. 2014.   Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova, na milosti i blagodatima kojima nas daruje. Donesimo salavat i selam na posljednjega Allahova poslanika Muhammeda a.s., na njegovu časnu obitelj, na njegove ashabe i na sve one koji su živjeli i umrli s Njegovim imenom u srcu. Sjetimo se i […]

Piše: Heni Erceg   Slavenka Drakulić, hrvatska je književnica, vrlo plodna i angažirana autorica, čiji su romani, eseji i publicistika prevedeni na brojne svjetske jezike, pa se smatra najprevođenijom hrvatskom autoricom. U njenim romanima središnja je tema žensko tijelo, često izloženo radikalnom stradanju, boli, zlostavljanju, silovanju…   Slavenka spada u kategoriju hrabrih, politički osvještenih i […]