autograf.hr

Od Abrahama Lincolna do Wilsona, Roosevelta, ”Ikea” Eisenhowera, Kennedyja do Donalda Trumpa… Što sad čeka Ameriku, a što Evropu i cijeli ”bijeli” svijet? Trump egzaltira, kao nikad nitko u Americi: ”Rekli su ‘on će započeti rat’. Ja neću započeti rat, ja ću zaustaviti ratove… Ovo je velika pobjeda za demokraciju i slobodu. Otključat ćemo slavnu […]

Ovog listopada, prvi puta nakon osamdesetih godina, otputovala sam u Sarajevo na četiri dana. Sretna, što su naši sindikalni čelnici za savjetovanje odabrali baš ovaj grad, kojeg pamtim po izuzetnoj gostoljubivosti, a njegove stanovnike po otvorenom, širokom duhu i tipičnom humoru, pomalo sam i strepila da je tu široku sarajevsku dušu, njihovu toplinu i spremnost […]

U nas često određene struje u zdravstvenoj politici žele nametnuti američki (pri tome mislim SAD) sustav zdravstva koji je, međutim, od nekadašnjeg na oko vrlo uspješnog sustava u sedamdesetima i osamdesetima prošlog stoljeća, posljednjih desetljeća pokazao niz manjkavosti. Naročito se to odnosi na nedostupnost zdravstvenih usluga za one koji ili škrtare na zdravstvenom osiguranju ili […]

Bliži nam se, ponovo, prva subota u mesecu koja je u ovom našem učmalom delu Evropske unije postala sinonim za moleban (pravoslavni naziv) svakakvih muškaraca, najviše izmanipulisanih, koji kleče u javnom prostoru sekularne Republike i javno se krste, dozivaju Boga i mole da se žene preobrate u ono šta je njihova vizija kako bi to […]

De-kolonijalni diskurs je dobio na značaju opadanjem modernih zapadnih kolonijalnih sila, te oslobađanjem (bivših) kolonija od opresivne, a često i genocidne kolonijalne uprave. Začudo, čini se da su mnogi istraživači na Zapadu tek nedavno otkrili ideju ”dekolonizacije”. Što je još interesantnije, nije neuobičajeno da se ”dekolonizatorski” diskurs primenjuje na tipično kolonijalni način, gde se misionarski […]

Hrvatska oporba nije razjedinjena, već, paradoksalno, hrvatska oporba nije željna vlasti, nema ”interesa”, nema ”snage” da krene u prosvjetiteljski napad na trideset i četiri godine staru Hobotnicu Vladajućih. Osim predsjednika države, Milanovića, nitko nije dovoljno motiviran i spreman da pokrene stvari iz mrtve točke, rezultat je nedavno održanih parlamentarnih izbora, koji su se odvijali u […]

Novac iz fondova Europske unije služi da se njime, između ostalog, stimulira gospodarstvo, civilno društvo, ali financiraju, barem djelomično, različiti projekti. Kako hrvatskim političarima i namještenicima više nije poticajno posezati za malim bazenom novca hrvatskih fondova, ovaj put su se, logično, opredijelili za uzimanje novca kojeg isplaćuju naivčine Europljani. Tog novca ima puno više pa […]

Zašto smo glasali za određenu stranku i zašto smo zaokružili određenu osobu i zašto od izbora možemo i biti ganuti? Brojne statistike izviru zadnjih dana, mladi su za Možemo!, žene i visokoobrazovani su za HDZ itd. Misli mi vrludaju, kako to na aerodromima zna biti, ali sam se ipak odlučila sjesti uz poprilično dobru kavu […]

Korizma se običajno veže uz neki oblik odricanja. Netko će se odreći kave, netko cigareta, ali mi mislimo da je bolje biti ”pravi muškarac” i odreći se nasilja. I to upravo danas kada živimo u vremenima zaborava mira i gromoglasnog odobravanja ratova. Ne samo riječima nego i time što te ratove zapravo obilno financiramo, mi […]

Nekoliko dana uoči dvogodišnjice ruskog napada na Ukrajinu (24. februara 2022.), poslije simboličnog pada Avdiivke (u noći 16/17. februara 2024.) pitanje ukrajinskog opstanka aktuelnije je nego prije dvije godine. Nasamareno ”čedo” Zapada bez prijatelja i nade grca u oskudici svega i u izobilju smrti. Tako to biva kad vas neprijatelji ubijaju, a prijatelji kljukaju sredstvima […]

Razboritost, kako ju određuje Aristotel, je umska krepost pomoću koje čovjek djeluje dobro i ispravno. Ona je preduvjet djelovanja koje je dobro za život u cijelosti. Razboritost se bavi onim stvarima koje su vezane uz čovjeka i o kojima se može promišljati. Važno je obratiti pažnju na ovaj glagol ”promišljati”. Što znači promišljati? O čemu […]

Tražimo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja preispita odluku o povlačenju udžbenika ”Zašto je povijest važna? 4″, autora Miljenka Hajdarovića, Nikice Torbice i Vedrana Ristića iz Kataloga odobrenih udžbenika. Posljedica ove odluke je faktična zabrana udžbenika. Ne uspijevamo se sjetiti druge situacije zabrane udžbenika povijesti bez mogućnosti ispravka, ni u Hrvatskoj, ni u Europskoj uniji.

U nedavnim događanjima u Grčkoj s hrvatskim navijačima, izbila je duboka debata koja baca svjetlo na učinkovitost Europskoga uhidbenog naloga (EUN) i potrebu za alternativnim pravnim instrumentima.

Manje-više smo se svi veselili ljetu, pogotovo mi koji ljeto, osim za rad, koristimo i za odmor. Počelo je poprilično zahtjevno za pravosuđe, štrajk je još bio u tijeku, i dovelo je do toga, ili je bar trebalo dovesti, da postanemo svi svjesni koja su primanja u našoj Domovini.

Rekordne količine oborina koje su pogodile Hrvatsku doista ulaze u povijest. Na nekim mjestima vodostaji rijeka nikada nisu bili veći. Za takvu situaciju je doista teško biti spreman, teško se obraniti i imati uhodane mehanizme obrane. I to je razumljivo.

Prema izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2022. godinu opet se najveći broj pritužbi građana odnosi na funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Prošli tjedan Hrvatski sabor izabrao je novu predsjednicu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Dosadašnja predsjednica Povjerenstva, Nataša Novaković, koja tijekom mandata nije podlegla političkim utjecajima vladajuće stranke, očekivano nije dobila povjerenje saborske većine.

U bogatom repertoaru hrišćanske hagiografije (biografija svetih) postoji i priča o svetom Genesiju. Priča kaže da je živeo u trećem veku, i da je bio rimski glumac (što se u ranohrišćansko vreme smatralo veoma nečasnim zanimanjem). U jednoj pozorišnoj predstavi, čiji je cilj bio da ismeva hrišćanstvo, Genesije je glumeći, u svrhu parodije, da se […]

Od stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji (dalje u tekstu GDPR), pristup gotovo svakoj internetskoj stranici uvjetovan je našim pristankom da ”kolačići” mogu prikupljati i neke naše osobne podatke.

Što to muči vladajuće? Koje ih dužnosničke brige more? Koje im se slike pričinjaju u snu? Ako ste pomislili na Baniju i ljude u kontejnerima, koji se već treću zimu smrzavaju u tim konzervama od kuća, prinudnim smještajem posloženim poput lego kocaka na nekoj poljani zasutoj šljunkom pored ceste, usporedo s jarkom obraslim koprivom i […]

Neretko se dešava da me poznanici koji su posvećeni ideologiji (neo)liberalizma i kapitalizma (od kojih su mnogi često i ”pro-EU” i ”pro-NATO” orijentacije) pitaju: ”Kako ti, kao levičar, možeš da sediš i piješ sa ‘tim i tim’, ko je desničar/ka?” Ili, ”Kako možeš sa njim/njom, ko je iz ‘tog i tog’ tabora da učestvuješ u […]

Zvala se Ružica pospremala je stan, jednom tjedno, starijem bračnom paru bez djece, kod kojih sam kao studentica bila godinu dana podstanarka. Svaki je dan pospremala drugoj obitelji i tako uzdržavala sebe i sina. Kad sam je prvi put srela, bila je vrlo šutljiva i distancirana. Postupno, kako smo se upoznavale, sve mi je više […]

Tekst koji slijedi objavljen je, u neznatno izmijenjenom obliku, prije četiri godine, povodom 80. godišnjice Kristalnachta. U članku se navode činjenice o Kristalnoj noći, ali svrha teksta nije bila opis jednog važnog historijskog događaja nego upozoriti da ”osnovni sastojci” za pripremu sličnih događaja postoje i u današnjem svijetu: mržnja prema drugim i drugačijima, njihova dehumanizacija […]

Dok traje rat u Ukrajini, istodobno se nastavlja i podrška ratu. Svjedoci smo militarizacije misli, riječi i djela, i naših političkih elita i naših svakodnevnih postupanja. Ozračje u kojem živimo, mičemo se i postojimo je ozračje odobravanja rata. I to se nekako smatra normalnim, jer Bože moj, radi se o obrambenom ratu.

Problem svih politika na svijetu je njihova povezanost s interesima građana. Demokratski sistemi su izborima omogućili usaglašavanje tih interesa i to se obavlja periodično, od izbora do izbora. Nedemokratski sistemi se nakon kulminacije neusaglašenosti i suprotnosti ruše na ulicama, pobunama i revolucijama. Politička mudrost je ostati u tijesnoj vezi s građanima i državu usmjeriti prema […]

Apel za ljudsku podršku i međunarodnu zaštitu Hrvatske i EU ruskim dezerterima: Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Ruske federacije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima.

Pišem ovo za nekog imaginarnog čitatelja. Rado bih da je kustos, ali ne vjerujem da će takav stići (i do ovog štiva). Možda je neki dobronamjeran radoznalac, ma neka mu/joj bude. U ova nevoljna vremena čini mi se da je teoretizirati o baštini, valjda po naravi okolnosti – slika dosade. Komu to treba? No haj’mo […]

Nakon tri i pol mjeseca ruske invazije na Ukrajinu, jasno je da se Vladimir Putin bio grubo preračunao kad je pomislio da će samo pokretanje razvikanog ratnog stroja i prodor u smjeru Kijeva dovesti do brzog pada ukrajinske vlasti predvođene predsjednikom Volodimirom Zelenskim te do sloma ukrajinske vojske, kao što je jasno i to da […]

Mi, psiholozi ne polažemo Hipokratovu zakletvu, ali imamo jasan etički kodeks, da sve što nam povjere klijenti ostaje zauvijek samo među nama. Osim, naravno pojava, koje smo dužni po zakonu prijaviti, kao što su prijetnje, nasilje, incest… Etički kodeks jednako su obavezni poštivati “aktivni” psiholozi i psiholozi u mirovini, kao što sam ja, ako mi […]

Velika je muka pratiti to što Rusija radi u Ukrajini. Ta količina zvjerske brutalnosti, nasilja, krvoločnog ludila i bezobrazluka zahtijeva konzumiranje vijesti u malim količinama da bi se koliko toliko sačuvalo mentalno zdravlje.

Stjecajem čudnih slučajnosti i koincidencija (a postoje li one zapravo u životu?) dobio sam priliku napisati još jedan tekst posvećen nedavno preminulom profesoru emeritusu Vladimiru Đuri Deganu.

Iz današnje perspektive sve je uočljivije notorno samozavaravanje političara koji očito nisu smatrali mogućim da predsjednik ponižene nuklearne sile, koji je već duže vrijeme pokazivao diktatorske sklonosti, sada, nakon razdoblja semantičkog naoružanja, čini upravo ono o čemu je godinama govorio.

Osobno u Vladimira Putina, njegovu ličnost i politički profil nikada nisam imao povjerenja. Kada sam na dan vjenčanja svoje kćeri Kristine u lipnju 2001. godine u kalifornijskom Fresnu uz pomoć sveprisutnog CNN-a pratio prvi susret Putina i Busha, bio sam primoran američkog predsjednika javno optužiti za naivnost.

Izlaskom iz EU-a ova bi se zemlja u najbržem roku demografski preporodila. Vladajuća politička banda, koja je s velikim uspjehom život u Hrvatskoj učinila nepodnošljivim, sada bi još morala i alternativu učiniti nedostupnom. U izboru između nepodnošljivog i nedostupnog građani će se ispravno opredijeliti   UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO […]

Dodik kod Erdogana, mio i drag, a iza njih zastave Turske i BiH (ništa la Republic of Srpska). A Zoki Milanović predlaže da on, Vučić i Erdogan riješe bosansko ”pitanje”. Ma nemoj! A EU i NATO su odlučni da sačuvaju tekovine Daytona, ali samo retorički. A Bosna ŠAPTOM GRMI svoju vjekovnu opstojnost i neuništivost. Jer […]

Stanje u BiH posljednjih mjeseci teško je opisati i obuhvatiti nekom jedinstvenom političkom strategijom. Mnogo je sudionika koji su to stanje odredili i programirali, koji sami nemaju jedinstvenu i konzistentnu politiku, pogotovo nemaju međusobno koordiniran i ujednačen pristup tom stanju. S jedne strane su domaći akteri, s druge strane su strani, svi involvirani u ovo […]

Rade Jorović je, tokom sumornih devedesetih kada se Srbija bavila turbofolkom i preživljavanjem, opevao čuvene stihove: ”Kad obučem uniformu zagleda me svaka žena, šta da radim kad mi brate stoji kao salivena. Kad me vide oči šire, žene vole oficire. Kad me vide oči šire, žene vole oficire”.

Posljednjih nekoliko dana svijet su potresale vijesti o značajnom rastu cijena nafte i plina. Evropa koja jako ovisi o uvozu ovih energenata je posebno pogođena, naravno ne jednako u svim članicama Unije jer su najrazvijenije od njih značajan postotak osigurale u domaćim obnovljivim izvorima električne energije. Time su smanjile emisiju stakleničkih plinova ispod dogovorenih kvota.

Čudnovata je uznemirenost od arapskih izbjeglica. Psihijatrija bi, čini mi se, mogla štošta kazati o divljem bijesu koji u naših građana izazivaju sirijski, afganistanski i irački nevoljnici koji se preko Hrvatske pokušavaju domoći EU-a.

Povratak je trajao 20 godina, a samo je završni sprint trajao deset dana. Sve ostalo u talibanskom povratku na vlast bilo je manje ili više mukotrpno. Talibani su prije 20 godina bili poraženi i zbačeni s vlasti, a kontrolirali su tada veći dio Afganistana. Bili su na rubu uništenja, na rubu nevažnosti, potisnuti iz većeg […]

Nakon munjevitog iskradanja američkih ”junaka” iz Afganistana svjedoci smo uragana jada i čemera u tom dijelu svijeta: od ljudi koji se boje talibanske osvete, preko žena koje strepe za svoje osnovne ljudske slobode do očajnih roditelja/porodica koje ne znaju kako će prehraniti djecu.

U priči o kuhanoj žabi koja nije svjesna šta joj se dešava došli smo do pred sami kraj. Ona misli da je sve ok, nesvjesna da joj je još samo koji tren do kraja. Eto na to liči ludilo kojem smo se približili i na koje smo se navikli preuzimajući ga kao normalu. Pa i […]

Gledam kartu Europe i opažam kako se sve radosnije guramo tamo gdje nam je mjesto.

Prošao je 22. ožujka, Međunarodni dan voda. Ali, što nas briga, pa mi se bavimo životno važnim objavama stila i razine trumpovske komunikacije na hrvatski način. Jer nam voda nije životno važna i ona nije hrvatsko nacionalno blago. Možda da stanemo i pogledamo oko sebe te razmislimo o sljedećem.

Amerika se vratila – poručio je prošlog petka na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji Joe Biden. Riječ je o najvećem svjetskom okupljanju na temu međunarodne politike i sigurnosti sa stotinama svjetskih čelnika iz više desetaka zemalja i međunarodnih organizacija.

Kako trenutno stvari stoje EU neće uspjeti provesti svoj program cijepljenja onako kako je planirano. Razlog za to je vrlo jednostavan – nedostaje količina doza cjepiva da bi se predviđen plan proveo onako kako je planiran.

Nekak se ćutim kak onaj Jimmyjev mali zeko. Svojedobno je Jimmy Stanić peval v Ritz-baru, i u pauzama pripovedal viceve, prafzapraf basne v prozi.

Ustav je mrtvo slovo na papiru. Napisan je nerazumljivo i nejasno, svatko ga tumači kako želi, a njime se bavi samo šačica profesora (vjerojatno akademskih uhljeba?) kojima je proučavanje takvog teksta okultni i intelektualno-onanirajući posao.

Sudar mentaliteta, različite naslage prošlosti i različita društva iznikla kroz te prošlosti, sve do današnjih navika i manira nisu nova tema u nas poodavno.

IZJAVA U POVODU 25. GODIŠNJICE POTPISIVANJA DAYTONSKOG SPORAZUMA Ocjenjujemo da je Daytonski sporazum, dogovoren krajem 1995. godine, poslije akcije prije svega SAD-a i nekih država EU-a, značio okončanje tri i pol godišnjeg rata u BiH. To je njegova historijska vrijednost. Međutim, tu je i pouka – da je slična odlučnost Međunarodne zajednice pokazana tri i […]

Danas, više od sedam godina nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, šira javnost uglavnom je zaboravila kako je proces pristupanja izgledao.

Aktivisti Srpskog narodnog vijeća prikupili su 14.199 potpisa potrebnih za realiziranje inicijative kojom bi se regijama s višim udjelom manjina u državama EU pružila mogućnost izravnog pristupa evropskim fondovima     UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM […]

Nakon četiri dana i 90 sati intenzivnog pregovaranja, Europska unija je izašla jača nego ikada. Marshallov plan što ga je inicirao SAD, kojim je nakon Drugog svjetskog rata pokrenut proces europske integracije, ovoga puta uskrsnuo je, ali isključivo odlučnošću samih članica EU-a.

U utorak 7. travnja 2020. godine, koji se u analima Sabora bilježi danom zasjedanja u uvjetima mjera protiv koronavirusa, u komunikaciji o fondu solidarnosti EU-a za države pogođene epidemijom i sredstvima pomoći, saborniku Hrvoju Zekanoviću se učinilo da kolegicu Vesnu Pusić treba ušutkati riječcom ”kuš”, i ne dati joj priliku da iznese što misli.

Kroničari međunarodne scene zabilježili su u prvim danima prosinca 2019. proslavu rođendana jednog sedamdesetogodišnjaka koji bi zapravo već godinama trebao biti mrtav. No ne samo da je živ, on je vrlo živahan.

Alfred Nobel se suočio s velikim moralnim problemom nakon izuma dinamita, eksploziva u suhom, bezopasno-prenosivom stanju. Njegov izum je omogućio široku upotrebu eksploziva u mirnodopske svrhe, ali istovremeno i kao eksplozivnog sredstva za ubijanje ljudi. Ubojitost njegovog izuma je preovladala.

Na stotine tisuća ljudi dolazi k nama, u zemlje spasa. A mi? Najbolji posao na Mediteranu danas su izbjeglice: konzlager mafija od svoje države i EU dobija 35 eura dnevno po glavi, potrošiš 10 eura, ostaje ti 25, dnevno, oko 700.000 esula lani i ove godine donosi solidan profit od 17 milijuna i 500 hiljada […]

Čelnici parlamentarnih stranaka SDP-a, HSS-a, HSU-a i SNAGA-e potpisali su zajedničku Deklaraciju o borbi protiv korupcije, ali ne stječe se dojam da je javnost u Hrvatskoj pretjerano impresionirana, a kamoli da je poraslo uvjerenje da će se situacija promijeniti nabolje.

Biografije nisu nevažne jer se kroz njih prati formiranje osobe, njenog karaktera, snaga volje, psihičke osobine, ambicije, dosljednosti… Posebno je to značajno za političke karijere, ideologije koje ih pokreću, ciljeve koje postavljaju, sredstva koja koriste.

Da se bolje razumijemo naziv je kampanje koju su zajedničkim snagama u četvrtak pokrenuli Srpsko narodno vijeće i Zajedničko veće opština s ciljem promocije ćirilice u Hrvatskoj i skidanja stigme s tog pisma. Kampanja će se odvijati u tri faze i trajat će do 1. siječnja 2020. godine, kada Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom.

U Rijeci šovinizam ne prolazi. Rijeka ne dijeli ljude na Hrvate, Talijane, Srbe, Slovence lakonski će vam odgovoriti svaki Riječanin. Ukoliko posumnjate u izjavu tog tipa, uvjeravat će vas kako se nisu dijelili ni devedesetih godina prošloga stoljeća kad je, zahvaljujući Slavku Liniću, tadašnjem gradonačelniku grada na Rječini, izbjegnuto ono što je sramotilo druge gradove […]

Miroslav Škoro je dobro politički poentirao na slučaju imovinske kartice HDZ-ove Dubravke Šuice. Premijeru Andreju Plenkoviću postavio je logično pitanje, otkud tolika nervoza oko imovinske kartice osobe koja je u prilici obnašati jednu od najviših dužnosti u EU, posebno ako je Šuica svoju više milijuna eura vrijednu imovinu stekla poštenim radom.

Nitko dosad nije tako precizno, a koncizno opisao tobožnju povijesnu važnost hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i sve navodno sjajne stvari koje nam predsjedanje donosi, kao predsjednik Sabora Gordan Jandroković gostujući na N1. ”Hmmm… ne” – glasio je Jandrokovićev odgovor na pitanje novinarke zna li tko je prošle godine u ovo vrijeme predsjedao EU-om. Da ga […]

Na dolazak gospodina Mateva Palmera, posebnog izaslanika državnog sekretara SAD-a za zapadni Balkan, u Sarajevo prvi je javno reagirao Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. On je požurio obavijestiti gospodina Palmera, uz dobrodošlicu, da su ”dužnosnici HNS-a i HDZ-a BiH predvodnici integracija BiH u EU i NATO”. Također, on je izrazio nadu ”novim iskustvom kroz politički […]

Zahvaljujući novcu iz europskog fonda za borbu protiv siromaštva djece, čak trećina osnovaca u Bjelovaru ima besplatan školski obrok. To su djeca koja su doma gladna. Kriteriji su strogi, ali broj đaka u ovom programu povećava se iz godine u godinu. Zamjenica bjelovarskog gradonačelnika, naglašava da je takva pomoć sve češće potrebna obiteljima koje imaju […]

(Opaska uredništva: Pošto ne prestaje histerija na Milorada Pupovca, sada se pak javlja, s velikim zakašnjenjem, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, donosimo što je kazao predsjednik SDSS-a portalu Radio Sarajevo. Baš onako kako je objavljeno na tom portalu – boldiranja su doslovno prenesena, unijeli smo samo lektorske ispravke -, da se vidi da su napadi na […]

Ponovno iz Hrvatske nabacuju se ideje o preuređenju Bosne i Hercegovine. Ovaj put to ne čine polupismeni političari, oni s večernjim školama, priučeni i preučeni, čak ni novopečeni doktori nauka sa skraćenim obrazovanjem, nego hrvatski zvaničnik, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora gospodin Miro Kovač, doktorand Sorbone, diplomat i bivši ministar vanjskih poslova.

Sada je već posve jasno da HDZ nema svog kandidata na predsjedničkim izborima. Predsjednica je svoju kandidaturu obznanila bez koordinacije s vodstvom HDZ-a, Škoro ima otvorenu podršku krajnje desnice i desnog krila HDZ-a, a Milanović je nominalno kandidat SDP-a. Čim je dobila službenu potvrdu da će upravo ona biti HDZ-ova kandidatkinja, predsjednica Republike je svoju […]

Što se to ovih dana događa u glavi Milana Bandića? Sa svojim pompozno najavljivanim inicijativama već gubi 0:3 – niti je uspio povećati broj svojih zastupnika u Saboru na 15, niti je na izborima za Europarlament uspio prijeći prag, a sad se pokazalo i da de facto nije uspio dobiti podršku vlastitog kluba zastupnika u […]

Iza nas su rezultati EU izbora koji nas ostavljaju nemirnima. Nismo opušteni, već pomiješanih osjećaja gledamo u budućnost. S obzirom na same izbore jedno oko se smije, ali drugo plače.

V.BA: Izbori za Evropski parlament su okončani. Kako biste protumačili rezultate generalno i očekujete li drastične promjene u evropskoj politici? Usprkos jačanju populističke desnice, komotnu većinu zadržale su proevropske partije.

Ne volimo koristiti termin diktatura, ali teško je naći drugu riječ u opisu prijetećeg pisma koje su Ministarstvo branitelja i Tomo Medved uputili saborskom zastupniku Mirandu Mrsiću, koji je prozvao HDZ-ovu Vladu da braniteljskim mirovinama kupuje izborne glasove, te time ugrožava mirovinski sustav, što na kraju znači da ostali građani moraju raditi dulje i imati […]

Ova je kampanja za izbore za Europski parlament u Hrvatskoj dosadna osim po komunikacijskoj strategiji SDSS-a koja je vrlo pametno strukturirana. Čini se da bi politolog, urednik i publicist prof. Dejan Jović (Samobor, 12.4.1968.) mogao pokupiti brojne preferencijalne glasove ne samo Srba, ili pripadnika drugih manjina, već i većine koja je politički pismena, koja čita […]

Sram – to je riječ koja je u osnovi odluke vrha hrvatske Vlade da se njeni vodeći ljudi ne pojave na središnjoj komemoraciji u Bleiburgu ove godine.

Sindikati su po četvrti puta pokrenuli referedumsku inicijativu, a Vlada se njihove inicijative, o mirovinskoj reformi prestrašila. Ima razloga za to. Sindikate se obično smatra slabima i nemoćnima, oni to često i jesu, posebno kada je riječ o onima koji nisu zaposleni u javnom sektoru.

Agencijska vijest je kirurški precizna. “U proteklih 15 godina BDP u 10 novih članica porastao 84 posto”.

Ako se pita Andreja Plenkovića, kada je riječ o europskim izborima stvari su kristalno jasne. Njegova je kandidacijska lista, kako je jučer poručio u svom monologu nakon njezine predaje Državnom izbornom povjerenstvu, ”snažna” i ”kvalitetna”, a na njoj su ljudi koji su ”sjajni u svojim karijerama” i ”verzirani u europskim politikama”.

Hrvati su depresivni i mizerni – sada je i službeno potvrdio izvještaj The World Happiness Reporta, koji su pripremili eksperti Ujedinjenih naroda.

U Amsterdamu sam često, ali nikada turistički. No moji ljubazni domaćini i organizatori misiološke konferencije na kojoj sam ovih dana angažiran kao plenarni govornik pokazuju mi najzanimljivije atrakcije ovog posebnog grada bogate gospodarske, kulturne i turističke baštine.

Ugledni hrvatski novinar, teolog i urednik portala Autograf.hr Drago Pilsel u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o tome kako mir na Balkanu nema alternativu, te objašnjava zašto su priče o otcjepljenju i stvaranju trećeg entiteta u BiH paravan za kriminal, i na koji način će poslijeratnu nacionalističku paradigmu u BiH pobijediti nove generacije […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države.

”Ako Europu želimo uništiti, onda slobodno možemo ovako nastaviti dalje. Ne možemo koristiti novac iz europskog proračuna, a da istodobno nismo solidarni u oblasti migracije. Ne možemo se zalagati za smanjenje davanja u europski proračun, a da nismo svjesni što podrazumijeva jedinstveno tržište.”

Tko su neprijatelji Europe koji se naslađuju skorom pobjedom populista i suverenista na izborima za Europski parlament u svibnju ove godine? Ima ih mnogo, a njihov broj raste izgleda iz dana u dan.

U vrijeme kad nam se približavaju novi izbori za EU parlament, svi smo svjesni da je Europska unija onakva kako su je njeni osnivači zamislili u dubokoj krizi. Polovica EU zemalja (točno njih 14 od 28 ) ima manjinske vlade u čijim su konstelacijama male stranke koje bez velikih s kojima koaliraju ne bi bile […]

Volio bih se vratiti ”nezgodnoj situaciji” od prije par tjedana u parlamentu. Nervoza i agresija koju je premijer Plenković iskazao prema zastupniku Mosta Nikoli Grmoji bile su iznenađujuće s obzirom na to da je premijer prije toga već prošao kroz znatno napetije situacije i uspješno ih riješio.

Predsjednica Republike postrance pokušava spašavati što se spasiti još može i zato je otrčala držati uvodno slovo na molitvenom doručku kod ekstremističkog sisačkog biskupa Košića. Tamo je tronuto izjavila kako se ona protivi diranju u Vatikanske ugovore budući da je za nju vjera ”bitna komponenta i moralni kompas”.

Zbog novih uvreda i laži na račun Budimira Lončara (čak i u Novome listu!), a u povodu odluke Milana Bandića da mu se dodijeli Medalja Grada Zagreba i to za ”izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Hrvatske i zemalja članica EU”, kao osoba kojoj je stalo do povijesne istine donosim kraći životopis Budimira Lončara […]

Mali narodi imaju sve malo, osim mržnje – oporo je ustvrdio Željko Senečić krajem 2014. u jednom od svojih osebujnih novinskih tekstova. I u prošloj godini, koja je počela smrću toga stvaratelja renesansnih nagnuća (djelovao je kao scenograf, redatelj, slikar…), međuetnička mržnja je kod nas i naših susjeda intenzivno pokazivala svoje ružno, ali nekima blisko […]

Državni zavod za statistiku upravo je objavio rezultate lanjske ankete o dohotku stanovništva po kojoj je u Hrvatskoj dvadeset posto građana u riziku od siromaštva. Kako vidite utjecaj siromaštva na ljudska prava?

“Tu temu ostavljam gospodinu Čoviću i HDZ-u BiH da je komentiraju”, kratko će Andrej Plenković u razgovoru s novinarima u Splitu odbiti ocijeniti nedavni odlazak Dragana Čovića, lidera sestrinskog HDZ-a, na banjolučki velikosrpski kirvaj u režiji Milorada Dodika.

Iako se ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić pokušala ograditi od odlaska hrvatskog veleposlanika u BiH Ivana Del Vechija u Banju Luku na Dodikovu neustavnu proslavu dana Republike Srpske, tvrdeći da o tom odlasku nije bila obaviještena, teško je povjerovati da bi se tako iskusan veleposlanik odlučio na takav korak na svoju ruku i bez […]

Smjena godina – prijelaz u novu: ljudi si međusobno žele sve najbolje i svako dobro’. Hajde da vjerujemo i osnažimo optimizam, iako je teško prijeći preko potisnutih, a ipak nagrizajućih strahova i zlogukih slutnji.

Dva tjedna nakon što je Kosovo proglasilo da Sigurnosne snage Kosova prerastaju u Kosovsku vojsku, premijer prištinske vlade Ramush Haradinaj na svojoj službenoj Facebook stranici pohvalio se potpisivanjem sporazuma o ukidanju granica između Kosova i Albanije.

Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i evropskom putu BiH razotkrila je mnogo više od onoga što su njeni inicijatori i autori namjeravali. S Deklaracijom oni su, tko zna po koji put, htjeli demonstrirati političko jedinstvo Hrvatske i time još jednom opaliti pljusku razjedinjenom svijetu koji ne želi čuti ni vidjeti što se […]

Nakon neuspjeha u pokušaju stavljanja Bosne i Hercegovine i stanja koje je proizvedeno nakon nedavno održanih izbora na dnevni red Vanjsko-političkog odbora Evropskog parlamenta hrvatski evropski parlamentarci ne odustaju.

Na izmaku 2018., koja je imala, barem po procjeni portala Njemačke katoličke biskupske konferencije, više sjene nego svjetla, pred očima su nam dvije boje prsluka koji su simboli vremena u kojem živimo: narančasti spasilački prsluk izbjeglica na Mediteranu i žuti prsluk francuskih prosvjednika.

Hrvatski desničari su se spremno uključili u svjetske i europske trendove ksenofobije prema izbjeglicama i migrantima. Oni su jedno vrijeme u tome zaostajali jer su uvjerljivo glavni objekt mržnje sve vrijeme bili, pa i dalje su, Srbi, mrska Jugoslavija i Jugoslaveni, ma što to zapravo danas značilo. Mrska meta možda dobrim dijelom i zbog toga […]

Ono što je u Hrvatskoj jugonostalgičar, to je u Češkoj neomarksist. Premda etiketiranje izvire iz različitih pobuda, rezultat je isti. Pod nazivom neomarksist moralni čistunci i novoprobuđeni domoljubi u Češkoj podrazumijevaju vrlo raznorodnu skupinu ljudi koje smatraju najpoganijom ljudskom sortom.

U vezi s pismom trojice bivših Visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH o kojemu su izvijestili neki mediji u Hrvatskoj, a koje mi je i izravno dostavljeno, smatram potrebnim javno reći sljedeće: Podržavam stanovišta što su ih iznijeli gospoda Christian Schwarz-Schilling, Carl Bildt i Paddy Ashdown. Ta se stanovišta odnose na atmosferu stvorenu nakon izbora […]

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.

Komemoracija stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata ostat će zabilježena po jakoj osudi nacionalizma koju je izrekao ne samo francuski predsjednik Macron već i njemačka kancelarka Merkel.

O potrebi velikih reformi govori žena koja nije podržala ratifikaciju Istanbulske konvencije i koja nije rekla ni riječi u znak podrške ženama nakon izbijanja afere kiretaža. Da, riječ je o Kolindi Grabar-Kitarović, o ženi s nula rezultata, kako to ovih dana točno konstatiraju Dalija Orešković i Bojan Glavašević.

Premijer Andrej Plenković i njegov šef policije Božinović nisu dugo izdržali. Iako su mjesecima uvjeravali da je šest tisuća dobro opremljenih i obučenih hrvatskih graničnih policajaca dovoljno za ”obranu” granice i da se Hrvatska neće povesti za svojim sjevernim i zapadnim susjedama i na granici podignuti ogradu i žicu, proces simboličnog ograđivanja već je započeo.

U situaciji kada je hrvatska i evropska demokratska javnost zabrinuta zbog rastućeg nacionalizma u Hrvatskoj, koji prerasta u neonacizam, i na što je hrvatska vlast u više navrata upozorena, članovi Evropskog parlamenta iz Hrvatske su zabrinuti zbog rezultata proteklih izbora u Bosni i Hercegovini.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske unije posvećeno Brexitu da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti.

 Italija je odučila igrati grubo prema Europskoj uniji. Pakt o stabilnosti, usvojen da bi se članice EU mogle othrvati krizi koja je gotovo preplavila Grčku, sada je prekršila Italija i odlučila zanemariti zajednički dogovor Europljana o stabilnosti javnih financija.

Najnoviji Eurobarometar svojim redovitim ispitivanjima javnog mnijenja u zemljama-članicama EU pokazuje da je Brexit uspio ipak u nečemu, a to je da su se Europljani trgnuli i malo ozbiljnije razmislili o budućnosti Europe i o sebi.

Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države.

Sukob Tito – Staljin nije me naročito impresionirao niti zanimao. Čak ni nakon knjige Tvrtka Jakovine (”Američki komunistički saveznik”), Bančeve knjige ”Sa Staljinom protiv Tita” i mora memoarske literature. Te su knjige pravi politički trileri. Volim čitati takve knjige, ali svejedno se nisam naročito zainteresirao. Sve do danas i sukoba Plenković – Brkić.

Sastanak na vrhu čelnika Evropske unije u Salzburgu ostat će, sva je prilika, zapamćen po tome da nije donio nikakvo približavanje Velike Britanije koja napušta Uniju i ostalih članica koje u njoj ostaju. A zapravo, trebao bi biti zapamćen po nečemu drugome – po tome da je na samitu u Mozartovu gradu postavljen i duboko […]

“Ovo je moja zemlja”, reče mi prije nekoliko godina nabildani i namrgođeni gorostas na praškom dječjem igralištu kad sam odbila ustati s klupe za koju je rekao da pripada njemu, njegovoj ženi i djeci.

Država ili elite koje nekom državom upravljaju imaju mehanizme odrediti što će biti vrijednosti i poželjno ponašanje u nekom društvu. Elite mogu nametnuti teme o kojima će se raspravljati, mogu forsirati ili zaustavljati reforme, mogu nametnuti ono što će se smatrati državnim interesom.

Inicijativa Tri mora, koja je krenula iz Dubrovnika 2016. godine, postala je jedan od nosećih stupova hrvatske vanjske politike. Predsjednica Republike promptno je prihvatila poljsku inicijativu za stvaranje vertikalne osi srednje Europe, koja se u poljskom povijesnom imaginariju doživljava kao uskrsnuće ideje Miedzymorze, koju je početkom prošlog stoljeća lansirao poljski maršal Pilsudski.

Objava stručne analize pravne službe Europske komisije o arbitražnom sporu Hrvatske i Slovenije dobila je u Sloveniji razmjere prvorazrednog skandala, dok je u Hrvatskoj ista priča prošla gotovo nezapaženo.

Kad sam 1972. emigrirao u Austriju, odahnuo sam: došao sam u slobodnu zemlju. Kad sam 1973. preselio u Britaniju, odahnuo sam od Austrije: tu jedva vidiš policiju, birokracija ima povjerenja u tvoju riječ. Kao nove susjede u ulici Englezi nas pozdravljaju i nude svaku pomoć.

Napredak je sumnjiv. Bilo kakav i bilo kad, kroz cijelu ljudsku povijest je svaka masovna promjena ponašanja potaknuta novim društvenim i gospodarskim i obrascima ili – to pogotovo – tehnološkim napretkom, izazivala podozrenje i sumnju konzervatvnih dijelova društva, predvođenih jasno onima koji su bivali na povlaštenijim pozicijima. Što je i logično – ako je tebi […]

Od sramotnog batinaškog ponašanja naše policije prema migrantima sramotniji su jedino pokušaji opravdavanja takve politike. Rukovodeći se onom starom ”Što je više kleveta i laži…”, policija ustrajava na tezi da nema nasilja prema migrantima, premda je – zahvaljujući  masovnosti nasilja na granicama i radu aktivista nevladinih organizacija i medija – istinu nemoguće prikriti.

Za dvije godine otvorit će se mogućnost da naša javnost napokon dozna identitet svih nepoznatih vlasnika portfelja u tvrtkama i ostalim poslovnim subjektima u Hrvatskoj, a to su oni koji su se sklonili u anonimnost zahvaljujući takozvanim skrbničkim računima. Prije dva mjeseca stupila je na snagu direktiva EU-a koja nalaže skidanje tajnosti sa svih podataka […]

U samo nekoliko dana ministar zdravstva Kujundžić doživio je nevjerojatnu preobrazbu. Od preplašenog i nervoznog ministra koji, znojeći se pred kamerama, skrušeno uvjerava da trebamo biti zadovoljni zdravstvenim sustavom kakav imamo, Kujundžić se preko noći pretvorio u pravog jastreba.

Moraju li lokalni i državni dužnosnici platiti za pogreške svojih suradnika ili sustava koji predvode? Ovakvo pitanje bilo bi besmisleno u Njemačkoj ili posvuda u Skandinaviji, jer se pozitivan odgovor podrazumijeva sam po sebi, ali ne i u Hrvatskoj.

Nazvala je čitateljica (podaci poznati redakciji) i rekla da je po ovoj vrućini već zaboravila kako je to jesti nepokvarenu hranu. Kaže ima hladnjak, ali ga ne može koristiti jer joj je već četiri mjeseca isključena struja (električna energija).

Republika Hrvatska nakon 10. siječnja 2015. godine mora, prema Uredbi EU br. 1215/2012, kao članica Europske unije građanima ostalih zemalja Europske unije priznati prava koja svojim građanima krši.

(Opaska uredništva: Vode se rasprave o tome što Vlada može poduzeti da se pomogne blokiranima. Otprilike prije godinu dana smo objavili što Vlada mora poduzeti da se prestane diskriminirati građane Hrvatske u EU. I danas tema nije ”što Vlada može poduzeti da pomogne blokiranima”, nego što mora poduzeti da se građani Hrvatske izjednače u pravima […]

I najljući nogometni navijači priznat će, osim ako im navijačka pretjerivanja nisu oštetila mozak, da Svjetsko prvenstvo u Rusiji nije donijelo bogzna kakvu igru. Bilo je, istina, solidnih utakmica, od kojih je neke odigrala i Hrvatska, ali generalni domet prvenstva definitivno ne spada u najvišu klasu.

Što jedna budala upropasti, stotinu pametnih teško popravi. Ako ćemo pravo, budala baš i nije samo jedna, pametnih nema ni blizu stotinu, a o upropaštavanju možemo čitati svakodnevno.

U Hrvata se, kažu, devet stoljeća sanjalo vlastitu državu. Trpjelo se ovu-onu stranu čizmu stotinama godina i stisnutih zubi gledalo kako se hrvatska prirodna bogatstava koriste za izgradnju tuđih imperija i sanjalo dan kad će metaforička hrvatska lisnica konačno biti u istom takvom hrvatskom džepu.

Dostojno Europe Svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježeno je u subotu 30. lipnja pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Za razliku od mnogih obljetnica iz naše, posebno novije povijesti, koje obilježavamo priredbama bliskim ”predstavama s pjevanjem i pucanjem”, kako su se označavale dernekolike priredbe još od vremena Ilirskog pokreta, program obilježavanja našeg članstva […]

Peta godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju prolazi bez neke posebne euforije, gotovo razočaravajuće kada znamo da nas je u međuvremenu “pretekla” i Rumunjska te kako držimo europsko dno s Bugarskom.

(Opaska uredništva: Dalija Orešković bivša je povjerenica za odlučivanje o sukobu interesa koja je bila odlučna ispitati sve okolnosti putovanja predsjednice u SAD, no to joj je onemogućio Ured predsjednice. U putnom nalogu Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za putovanje u SAD početkom 2017. godine, koji je Index dobio godinu i pol dana nakon što je […]

Proslave državnih praznika tipa Dana državnosti u normalnoj zemlji obično znače da narod ide na roštilj ili dulje spava, političari odrade dosadne protokolarne govore, a u redakcijama novina i portala dežuraju mlađi urednici jer se ništa ne događa.

Čak 146 gradova i općina nema ni jedan jedini vrtić, mnogi imaju samo po jedan, a većina ni izdaleka dovoljno s obzirom na broj djece.

Jednog hladnog i maglovitog jutra u studenom 2011. godine pod mojim se prozorom odvijala jedna, danas već zaboravljena i nebitna epizoda hrvatske novije političke povijesti. HDZ, tada pod vodstvom Jadranke Kosor, simbolički je započinjao predizbornu kampanju na mjestu gdje je stranka osnovana 17. lipnja 1989., u klupskim prostorijama tada NK Borca, a danas NK Jaruna.

Nedavno je Javna ustanova Spomen područje Jasenovac izdala zbornik ”Jasenovac – manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam”, koji urednički potpisuju dr. sc. Andriana Benčić, dr. sc. Stipe Odak i dr. sc. Danijela Lucić, a o kojem razgovaramo sa sociologinjom Andrianom Benčić, zaposlenom u JUSP-u Jasenovac.

Kao što sam u više navrata istaknuo, to što Ivo Josipović piše kolumne za naš portal ne znači da je Autograf.hr megafon ili PR glasilo Josipovićeve stranke. Niti će zbog toga što je prof. Josipović naš kolumnist na ovome portalu biti lišen kritika. Ova kolumna, pak, nije dogovorena sa Josipovićem, dapače, on nema pojma što […]

Iako gospodarstvo usporava i iako iseljavanje prerasta u nacionalnu katastrofu, Vlada je prekjučer ocijenila da su trendovi dobri, jer rast BDP-a od 2,5 posto u prvom tromjesečju pokazuje da stvari ipak idu naprijed. Očito, ne treba ništa bitno mijenjati, pa ni sazivati posebnu sjednicu Vlade o demografskoj krizi.

Lijepo je od našeg premijera Andreja Plenkovića što je izrazio žaljenje zbog teškog ranjavanja djece izbjeglica, ali još bi ljepše bilo da se na Tijelovo uputio u Zadar i posjetio djecu zbrinutu u tamošnjoj bolnici, kao što je to primjerice učinio župan Božidar Longin, ali i posjetio policajce kojima je ovaj događaj zasigurno bio krajnje […]

Meni je sasvim nepoznato tko je bio Saint Bernard Clairvaux (1150.), koji je napisao “L’enfer est plein de bonnes volontés ou désirs”. Put u pakao popločan je dobrim namjerama. Izreka se često koristi kao oprezno upozorenje da dobre namjere imaju i nepoželjne posljedice (R. Merton: The law of unintended consequences).

Andrej Plenković ostaje barem do sklopljene nagodbe o Agrokoru. Ako nagodbe ne bude do 10. srpnja i ako se rok bude morao produljiti, tada će biti destabiliziran i vjerojatno će morati odstupiti. Previše se vezao za nagodbu o Agrokoru i cijeli taj proces toliko ”podržavio” da će biti izravno odgovoran ako stvar ne uspije.

Prije nekoliko dana dopisivao sam se s analitičarom jedne agencije o stanju u regiji. Puno smo mailova razmijenili o Srbiji, BiH, Kosovu, Makedoniji. A na mail o stanju u Hrvatskoj odgovorio je: “Pa vi zapravo i nemate vanjsku politiku”. I u određenoj je mjeri u pravu.

Stiže novi izbjeglički val. Kada sam uoči onog ”našeg” vrućeg ljeta, imao sam tada kolumnu na portalu HRT-a, upozorio da na vrata Hrvatske stižu deseci tisuća izbjeglica, HRT to nije želio objaviti. Sada, pak, kada nekih 50 tisuća ljudi (vjerojatno će to biti više) forsira granice Bosne i Hercegovine ili će to uskoro činiti (kriza […]

Hrvatska kao da je osuđena na to da njezini »strateški ciljevi« počnu propadati u trenutku kada im se približi. Tako je bilo u posljednjih dvadesetak godina, kada se pripremala za ulazak u NATO, Europsku uniju, a sada u Europsku monetarnu uniju.

Opazili ste kako je u posljednja dva dana lijepo vrijeme, ni vruće ni hladno, nego upravo na mjeru, a i ljudi su nekako vedriji, poletniji, srdačniji. Svima je posao krenuo, ljubav ih našla, zdravlje im se popravilo. Krepko spavaju i jedu s tekom, a ne debljaju se.

  Ne znam, dakle postojim. Sve dok tvrdim da ne znam, nisam znao i neću ni u buduće znati, ne mogu mi ništa! Neznanje je moć, zamišljam kako premijer pred spavanje i jutrom dok se, kako kaže, miran budi, mantra, parafrazira, iskrivljuje dobrog, starog Francisa Bacona (“znanje je moć”) ne bi li se ohrabrio prije […]

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova smoglo je snage da se u izjavi za medije desolidarizira sa SAD-om, predsjednikom Trumpom i njegovom objavom o napuštanju međunarodnog ugovora s Iranom o uporabi nuklearne energije u miroljubive svrhe.

Čekaju li Hrvatsku ove jeseni prijevremeni parlamentarni izbori, pitanje je za milijun kuna, ali sumnjamo da postoji netko tko sigurno zna pravi odgovor.

EU i Nato su ropstvo, Hrvatska mora van, poručili su frontmeni Živog zida sa svoga prvog kongresa u Lisinskom. A kad oni osvoje vlast i kad napustimo ove mrske međunarodne asocijacije, kod nas će bujne ruže cvjetati cijelu godinu.

Rat je započeo u zahodima rasklimanih vagona Hrvatskih željeznica. Muškarčina je, obavivši nuždu i stojeći pred poučnim instrukcijama o povlačenju vode i zabrani povlačenja ručice za opasnost, razljućen izvadio džepni nož i u ljutnji filigranski precrtao natpis ”vlak” i urezao natpis ”voz”.

Svanuo je i taj 121. dan u godini, 1. maj iliti Međunarodni praznik rada. U Hrvatskoj je uspješno promijenjen smisao i sadržaj tog praznika pa bi ga bilo poštenije titulirati kao Nacionalni praznik graha.

Ne prestaju reagiranja čitatelja na prethodne članke o organiziranim ovršnim bandama u Ministarstvu financija i Fini. Čitatelji upozoravaju i na ovršne strvinare, bezočne činovnike u službi ovrhovoditelja prisilnih naplata upitnih i spornih potraživanja koja Fina izbjegava provjeravati i koja se provode bez sudskog nadzora.

Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.

Više čitatelja je reagiralo na prošlotjedni tekst. Stigla je i urednikova e-mail poruka: ”Ova kolumna je čitana najviše dosad. ‘Ključ’ je u naslovu”.

Na potezu od Britanskog trga do Črnomerca u glavnoj zagrebačkoj ulici Ilici više je prodavaonica na kilograme uvezene polovne odjeće – iliti finije rečeno “second hand” dućana – negoli knjižara i “butiga od ploča” u cijelome gradu. Slučajno? Nipošto, jer Lijepa naša, neovisna, dosanjana i demokratska, stovarište je za polovnu robu, jeftini bofl, tehnološki škart […]

Hrvatska je, kažu, odlučila. Hrvatska se, kažu, opredijelila za Evropsku uniju i SAD, a protiv Putinove Rusije. Neki to oprezno kritiziraju, mnogi entuzijastički podržavaju. A pri tome nitko, ama baš nitko, da postavi ključna pitanja: je li se Hrvatska odlučila u svojem, hrvatskom, interesu i koristi li takvo opredjeljivanje Hrvatskoj.

Posvećeno uspomeni na dr. Gorjanu Gjurić, izuzetnu liječnicu i aktivisticu u borbi za ljudska prava Žučna rasprava oko Istanbulske konvencije počela je i nastavila se oko pitanja da li Konvencija promovira ”rodnu ideologiju” i što je to ”rodna ideologija”.

U Evropi živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina: u 47 evropskih zemalja živi i djeluje oko 340 autohtonih nacionalnih manjina, što je više od sto miliona ljudi, tako da je svaki sedmi stanovnik ovog kontinenta pripadnik neke nacionalne manjine ili etničke grupe.

Postoji tih par ordinarnih stvari koje bi trebalo promijeniti i bili bismo sasvim pristojna zemlja. Čak nije ni mnogo. Stane u jedan tekst, šalabahter za vladajuće, članstvo i sljedbu. Od njih ima smisla početi jer su na vlasti. Živi se po njihovim pravilima. Ali ne bi bilo loše da uhvate par detalja prije nego izađu […]

Prodaja običnih ogledala ide slabo, ali dobro idu ona koja govore da si najljepši na svijetu. Kako je lijepo biti lijep i velik u svojim očima. Raditi u svijetu u kojem se dobro osjećaš i u kojem nitko ne prigovara. Nezgodno je kad ti prijatelji kažu loše vijesti. Nemaju razloga lagati.

U Hrvatskoj sve ide na bolje kad slušamo naše vlasti. Naravno da problema ima – recitiraju Plenković i ministri kad god im mikrofoni dopadnu šaka – a gdje ih nema? Ali koračamo prema naprijed. Mijenjamo loše prakse. Predano radimo za ljude. To je taj jingle.

Ili kako je bravar zabravio granice, a nasljednici s doktorskim titulama ne mogu naći ključ Nastavnik zemljopisa u Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” u Požegi bio je odličan i promućuran pedagog. Drug Miljević, kako smo ga zvali, nastojao je nama nemirnim pubertetlijama drmajućih hormona utuviti u glavu znanja specifičnim metodama. 

Mnogo se – nepotrebne – prašine podiglo u dijelu hrvatske javnosti oko nedavnog službenog posjeta Hrvatskoj predsjednika Srbije Vučića. Kažem: nepotrebne, jer ima li išta logičnije, nego razgovarati s najvišim predstavnikom zemlje s kojom imamo čitav niz otvorenih i neriješenih pitanja? Naravno da nema.

Da se politika ne može svesti samo na PR i protokol pokazala su zbivanja u vezi s posjetom Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Čak i on – koji se izvrsno pripremio i do u tančine provodio zamisao o usmjeravanju pozornosti na budućnost u skladu s očekivanjima europskih i američkih sponzora – pokleknuo je pred konkretnim […]

Slučaj neizbora Dalije Orešković puno je više od još jedne štetne i pogrešne kadrovske odluke. Taj primjer  ponovno ukazuje na poraznu činjenicu da HDZ ni za milimetar ne odstupa od svog totalitarnog načela, prema kojem ta stranka mora imati pod kontrolom baš sve društvene institucije. I u njima isključivo svoje ljude.

Zagovarati normalnost nije krivo, pa tako i zagovarati normalnost u odnosima sa Srbijom ili Slovenijom ne može biti pogrešno. Ako je dolazak Aleksandra Vučića u Hrvatsku rezultirao makar malim pomakom bliže normalnosti, onda je imalo smisla.

Kad se pisalo posljednjih godina o Vatikanskim ugovorima procjenjivalo se koliko porezni obveznici svake godine moraju izdvajati za Crkvu. U prosincu smo dobili i Vladin službeni odgovor na zastupničko pitanje Anke Mrak Taritaš. Izdvajanja iz državnog proračuna za Katoličku crkvu od 2014.-2016. bila su 1,066 milijardi kuna, izvijestili su iz Vlade.

Shakespeare je vječit i univerzalan. On bolje od filozofskih traktata pokazuje pravu ljudsku prirodu. Najbolje su njegove tragedije o vladarima. Hamlet, Henrik IV., Richard III., pa Julije Cesar, Kralj Lear, Timon Atenjanin ili, meni najdraži komad, Macbeth.

”Obradovala me je vijest da je umro dr. Slavko Goldstein. Drago mi je da je jedan mrzitelj Hrvatske nestao s pozornice ovog svijeta. Ipak mu od srca želim pokoj vječni i da mu Jahve bude milosrdan sudac. Njegovo će mu milosrđe biti jako potrebno obzirom na more laži što ih je (svjesno i namjerno) širio […]

Početkom tjedna u Hrvatsku ponovno dolazi misija vodećih organizacija za zaštitu medijskih sloboda. Zadnji put su bili u lipnju 2016., upravo u vrijeme kada je Hrvatska bila ostala bez vlade, a njihov tako brzi novi posjet znači da misle da se novinarske i medijske slobode, sigurnost i dignitet novinara, pluralizam stavova i tolerancija u medijima […]

Ako ne računamo Francusku, koja je ipak jedna sasvim druga priča, Slovenija je jedina mediteranska zemlja koja ima pristojnu gospodarsku situaciju. Unutar EU-a, mediteranski krug zemalja kod razvijenog i puno uspješnijeg sjevera ponekad izaziva i podsmijeh, ali on vjerojatno prestaje kada se povede rasprava o toj maloj zemlji na sunčanoj strani Alpa.

Pred nekoliko mjeseci, imao sam prilike razgovarati s jednom mlađom zagrebačkom znanstvenicom koja se istraživački bavi kulturom devedesetih. Riječ je o osobi u kasnim dvadesetim godinama života, pripadnici generacije koja na devedesete nema osobnih sjećanja, osim maglovitih i dječjih.

Hrvati više vjeruju Europskoj uniji nego Hrvatskoj – to je zanimljiv rezultat velikog istraživanja Eurostata o pogledu Europljana na budućnost Europe, obavljenim od rujna do listopada. Čak 80 posto Hrvata pozitivno gleda na EU a prosjek među državama članicama je općenito visokih 75 posto.

Bilo je zanimljivo ovih dana pratiti izvještavanje slovenskih medija o posjetu slovenskog premijera Mire Cerara hrvatskom kolegi Andreju Plenkoviću.

Izjašnjavanje Republike Hrvatske u UN-u o Trumpovom priznanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela podsjetilo me na upozorenja čitateljice na navodnu vrlo intenzivnu suradnju Katoličke Crkve u RH (kao vjerske zajednice) s dijelom struktura (obavještajnih i političkih) u Izraelu, a nakon početka rada mješovite pravoslavno-katoličke komisije koja razmatra držanje Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata.

Javio se čitatelj kojemu Marijan Hmelina, pročelnik u Carinskoj službi Ministarstva financija, jedan te isti dug nastoji naplatiti dva puta.

Martin Schulz nedavno je najavio stvaranje Sjedinjenih Europskih Država, stvaranje federalne Europe. Počinje pisanje novog temeljnog sporazuma koje će, kaže ,”kao nikad prije” uključiti građane u njegovo stvaranje. Takav dokument bit će ”prezentiran državama članicama i one koje ga ne žele mogu jednostavno napustiti EU” spominjući Poljsku kao primjer zemlje koja sistematski opstruira zajedničku politiku.

Tko je zaboravio, podsjetit ću. U jesen 2010., tadašnji vrhovni zapovjednik Oružanih snaga i šef države Ivo Josipović oduzeo je činove časnicima HV-a pravomoćno osuđenima za teška kaznena djela. Zbog presuda za ratni zločin, generalski čin izgubili su tada Norac i Glavaš, a čin pukovnika Tihomir Orešković. Siniši Rimcu oduzet je čin bojnika jer je […]

Reakcije na haašku presudu šestorici čelnika Herceg-Bosne pokazale su da je Hrvatska daleko od poratne i normalne zemlje, koja je prije četiri i pol godine bila primljena u EU.

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma.

U prilogu objavljujemo tekst reagiranja Udruge Korektiv na napis objavljen 7. studenoga 2017. godine pod naslovom, ”Prevareni na Sudu u Strasbourgu, dođite u četvrtak u Novinarski dom”.

Cijela rasprava je, zapravo, lažna. Isforsirana iz žudnje za kojim klikom više, ili kakvom mrvom političke koristi. No, laži su kao čičak, zalijepe se za javnost i nije ih jednostavno otresti. A negativne posljedice su daleko veće od pozitivnih za one koji s njima operiraju, jer “fake news” i histerija koje drmaju domaćim medijskim prostorom […]

Fašizam je opet na ulicama Europe. Tu jednostavnu činjenicu se nakon 60 tisuća poljskih prosvjednika za “Bijelu Europu bratskih nacija”, “Čistu Poljsku”, koja poručuje “Izbjeglice van” i “Molimo se za Islamski holokaust” više ne može negirati, niti umanjivati.

To da je Ivica Todorić barem sljedećih pet mjeseci siguran da neće biti izručen Hrvatskoj sigurno nije dobra referenca za Hrvatsku, hrvatsko pravosuđe i politiku. Englezi znaju što se ovdje zbiva.

Učinit ću danas nešto neobično, ali sasvim opravdano. Malo ću ja pisati, a veći dio kolumne ću posvetiti najekstremnijem hrvatskom biskupu. Točnije, prenijet ću sve što je msgr. Vlado Košić kazao na predstavljanju knjige o Marku Perkoviću Thompsonu koju je napisao akademik Josip Pečarić. Mnogi mediji prenijeli su dio Košićeva govora u kojem je ustvrdio […]

Zlatka Hasanbegovića zasmetao je putokaz što pokazuje vozačima i pješacima smjer ka odnedavno nepostojećem Trgu maršala Tita. Taj inicijator ukidanja naziva trga kakav, ne bez razloga, imaju mnogi hrvatski i svjetski gradovi broji dane od donošenja odluke da Zagreb ostane bez Tita, pa kaže da je eto proteklo pedeset i šest dana otkad je trg […]

U četvrtak, 16. svibnja 1991., beogradski dnevnik Borba objavio je komentar koji se mnogima mogao učiniti katastrofičkim novinarskim pretjerivanjem, premda je nasilje bilo već počelo. ”Čitatelji će sami prosuditi da li se sve to autoru ovih redaka samo priviđa, ili netko zaista sistematskim širenjem nacionalne, rasne i vjerske mržnje priprema svoje sljedbenike za rat i […]

Tekst na portalu Novog lista od 29. rujna pod naslovom: ”U staroj tvornici ulja Zvijezda: Bandić i Lustig otvaraju Muzej holokausta“ donosi razgovor novinara Borisa Pavelića s gospođom Natašom Popović, direktoricom ”Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma”. Grad Zagreb i Festival (suvremenog) židovskog filma osnovali su ove godine ”Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja […]

Ako u ovdašnjoj politici postoji mantra koja neprekinuto traje dulje od četvrt stoljeća, tada je to sigurno teorija o bijegu Hrvatske s Balkana i priključivanju razvijenim državama Srednje i Zapadne Europe.

Dok se premijer Andrej Plenković u Americi susreće s Donaldom Trumpom i drži govor na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović priprema se za put u Moskvu u prvi službeni posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Hrvatska je zemlja koja živi pod pločom, a pod pločom je mrak, pod pločom ništa raste, a živi samo ono što ruje, puže i gmiže.

U isto vrijeme kada se već 17 godina ustrajno predlaže i odgađa uvođenje poreza na nekretnine, Vlada premijera Plenkovića dariva Crkvu nekretninom u javnom vlasništvu (vilom Idola iz austrougarskih vremena na Verudeli u Puli).

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

Kada se govori o prvoj polovici mandata Kolinde Grabar-Kitarović, teško je ne uočiti njezinu hiperaktivnost, osobito na vanjskopolitičkom planu.

Ovoga ljeta planulo je stotine požara, u jednom danu na po deset mjesta. U Dalmaciji su izgorjela prostranstva, maslinici i vinogradi, kuće, evakuiralo se stanovništvo. Ima ozlijeđenih i poginulih. Vatra je divljala nadomak velikih gradova. Ceste su zatvarane. Na zakrčenoj Dalmatini turisti su u strahu okretali automobile i bježali u suprotnom smjeru.

Članak Trg koji je umro od srama napisao sam 1990., kad je Skupština grada Zagreba potvrdila odluku svog Odbora za imenovanje ulica i trgova, donesenu po direktnoj Tuđmanovoj direktivi, da se promijeni ime Trgu žrtava fašizma.

Kada su početkom travnja uvedene pooštrene kontrole putnika na hrvatsko-slovenskoj granici, dogodio se prometni kolaps i cijela Hrvatska bila je na nogama.

Bivši predsjednik države Ivo Josipović našao se na meti žestokih kritika zbog svojih zadnjih istupa protiv nadbiskupa Marina Barišića i programa HRT-a na blagdan Velike Gospe. Razgovarali smo o tome što ga je na te kritike motiviralo, je li to uvertira u njegovu ponovnu kandidaturu za predsjednika države, ali i o stanju na ljevici, njegovoj […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu, odabranu od autora, zbog godišnjeg odmora kolege Pofuka). Ništa ne znači jeka zvona onima koji su umrli kao stoka. Samo čudovišni bijes topova, samo mucajuće brzo štektanje pušaka može izreći njihove žurne vapaje Bogu. Ne rugajte im se molitvama i zvonima, nisu zborske tužaljke za one kojima pripadaju piskavi, poludjeli […]

Državnom odvjetništvu su zbog ocjene osnovanosti sumnji u počinjenja kaznenih djela predane naknadno ”kompletirane” imovinske kartice Đure Sesse, novog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i po položaju šefa Državnog izbornog povjerenstva.

Računa se da je iz naše zemlje oko 50 tisuća ljudi lani otišlo u gastarbajtere. Državni zavod za statistiku bilježi manje brojke, nešto preko 36 tisuća građana. No, to su samo oni koji su se službeno odjavili, ostalih nema u evidencijama, pa je brojka nekompletna i varljiva.

Što je saveznička vojska činila s gomilama mrtvih tijela koje je zatjecala u netom oslobođenim nacističkim koncentracijskim logorima? Naravno, pokapali su ih. Ali ne prije nego što su ih snimili. Ti grozomorni filmovi poslije su na sudovima poslužili kao dokazi protiv onih koji su osmislili, opskrbljivali i opsluživali tu paklenu industriju smrti.

Hrvatska bi bila skupa s državama koje kotiraju kao zabiti. Ta zajednica zemalja s Hrvatskom u sebi ne bi više predstavljala ”gomilu zabiti”, nego bi u svijetu bila prikazivana kroz hrvatsku sredozemnu/srednjoeuropsku kulturu i ljepote, iako bi vlast bila u rukama nekih drugih zemalja, tako se u hrvatskom izdanju sveznajuće Wikipedije objašnjava hrvatski zazor prema […]

Učinilo se logičnim da intervju s bivšim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem započnemo najaktualnijom temom – političkim nesporazumom oko požara kod Splita, zbog kojeg je ministar obrane podnio ostavku nakon kritike predsjednice Republike.

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je od Hrvatske odvjetničke komore tražio uvid u spis DS-52-2016 (predmet Disciplinskog suda Komore protiv Dubravka Veže, odvjetnika u Rijeci).

Važno je i prevažno ovo što se jučer dogodilo. Osnovana je GLAS (Građansko-liberalni savez), stranka HNS-ovih disidenata, koju će prve godine, kako su rekli na osnivačkoj konvenciji, voditi najpopularnija među njima – Anka Mrak Taritaš.

Inicijativa triju mora ima veće razumijevanje u Bijeloj kući nego u Bruxellesu, a pogotovo Berlinu. Doživljava se, među ostalim (što je otežavajuća okolnost), kao Trumpov odgovor na jačanje njemačkog utjecaja u EU i daljnje slabljenje EU.

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će 6. srpnja u Varšavi na samitu inicijative Tri mora (Jadran-Baltik-Crno more) koju u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se čak i pohvalila kako je bila ključna osoba za to da Trump sudjeluje na varšavskom samitu.

Možda je sad vrijeme da se ponovno izvadi ona Tuđmanova polurazumljiva sintagma “ki bi da bi”. Jer da je Sabor 2001. pristao ratificirati sporazum koji su parafirali Ivica Račan i Janez Drnovšek, Slovenija bi možda dobila nešto više mora između Savudrije i Pirana nego nesretnom, prošlog tjedna završenom, polupriznatom “arbitražom”, ali Hrvatska bi ranije započela […]

Super mi je kako aktualno vodstvo države i HDZ-a trgovinom, potkupljivanjem i trgovanjem pozicijama i koječim drugim uspijeva pacificirati najradikalnije slojeve društva.

Republika Hrvatska nakon 10. siječnja 2015. godine mora, prema Uredbi EU br. 1215/2012, kao članica Europske unije građanima ostalih zemalja Europske unije priznati prava koja svojim građanima krši.

Kako vrijeme prolazi, a raznih bjelosvjetskih planova o našoj budućoj sreći i rahatluku sve je više, češće mi pada na pamet jedna stara sjajna, kratka i – ko bi onda rekao – politički dalekosežna pjesma Sarajlije Avde Sidrana.

Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik (2010-2015), jedan je od rijetkih političara u Hrvatskoj koji dosljedno i sustavno upozorava na sve agresivnije pokušaje revizije novije povijesti, osobito na negiranje hrvatskog antifašizma. Iako njegova stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez nije postigla uspjeh na prošlim parlamentarnim izborima, njegovi politički istupi, s obzirom na činjenicu da je bio […]

Prošli tjedan me Drago Pilsel, urednik Autografa, pozvao da na dva skupa govorim o bankrotu Republike Hrvatske. Iznenadilo me je odbijanje slušatelja da, unatoč argumentima, prihvate činjenicu da je Hrvatska u bankrotu.

Razgovaramo s Budimirom Lončarom, posljednjim jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova, čovjekom koji je praktički cijeli radni vijek proveo u diplomaciji i nerijetko bio u radnom dodiru s doživotnim jugoslavenskim predsjednikom Josipom Brozom Titom.

Za hrvatsko-ruske odnose prije bi se moglo reći da su tradicionalno nikakvi nego da su nekakvi. To je posebno čudno u svjetlu činjenice da zemlje nemaju otvorenih političkih pitanja, da nisu u svađi ili neprijateljstvu, niti su taoci povijesnih razmirica.

I dok Zlatko Hasanbegović likuje jer je ”njegova” Bruna Esih u Zagrebu ponizila ne Dragu Prgometa, već Andriju Plenkovića, trenutačni predsjednik praktički tehničke Vlade nastavlja srljati donoseći bitne odluke za budućnost ove zemlje u ministarstvima, kada već ne može u Saboru.

Razgovor s lingvisticom Snježanom Kordić donosimo (i prenosimo iz tjednika Vreme) u povodu objave Deklaracije o zajedničkom jeziku kao i u povodu žestokih napada na nju i na njene potpisnike.

Nije li situacija na našoj granici sa Slovenijom još jedan primjer naše dvoličnosti? Europska unija većini ne valja, a Europu doživljavamo kao zamorno i birokratizirano čudovište koje nas samo ograničava, kinji, proziva i kažnjava.

Dragan Zelić, član zagovaračkog tima GONG-a, rođen je u Bugojnu u Bosni i Hercegovini, a tijekom rata, kao izbjeglica, završava osnovu školu u Brelima i srednju u Makarskoj. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Njegova su područja interesa izborni procesi uključujući popise birača i izborni menadžment, transparentnost rada tijela javne vlasti i […]

U petak 24.3. sam bio u Mostaru. Ljudi iz tačno.net pozvali su Viktora Ivančića, Nerzuka Ćurka, Dina Mustafića i mene da govorimo o ljevici i kulturi zaborava.

Čelnici 27 zemalja članica okupili su se u subotu u Rimu kako bi obilježili 60. rođendan Europske Unije i potpisali Rimsku deklaraciju u kojoj ističu jedinstvo i nedjeljivost nakon izlaska Velike Britanije.

Stota kolumna je prigoda za inventuru, ali protekli tjedan dva predavanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti nisu dala prostora za prigodničarenja.

Zašto je na izborima u  Nizozemskoj premijer Mark Rutte odmakao Geerdu Wildersu više nego se predviđalo?

Nanizalo se proteklih desetak dana u Hrvatskoj nekoliko slučajeva koji su još jednom natjerali medije, ali i javnost na to da se zapitaju funkcioniraju li uopće u Hrvatskoj institucije, a ako jesu zašto svoj posao rade nakon dugo čekanja i dosta pritisaka.

Čitateljica iz Rijeke (podaci poznati redakciji) piše: ”Mislim da je Ustavni sud mene prevario i doveo u zabludu. Imam napismeno sve proturječno, jer su donijeli tri različita rješenja o istoj stvari.

Kad se pogleda u retrovizor, nazadak ostavlja bez riječi. Koliko je Hrvatska polako, strpljivo i poslušno poput žabe u vodi koja se zagrijava, a  uz posve neučinkovit i pogrešno usmjeren otpor, postaje zemljom iz koje je vrijedno pobjeći glavom bez obzira.

(Opaska uredništva: Objavljujemo najvažnije dijelove intervjua s akademikom Enesom Karićem, profesorom Fakulteta islamskih nauka u povodu 40.-te obljetnice rada fakulteta, objavljenom u Preporodu – službenome glasilu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, br. 3 (1085) od 1. veljače 2017. Intervju je vodio Ekrem Tucaković, glavni i odgovorni urednik Preporoda, islamskih informativnih novina).

(Opaska uredništva: Donosimo govor gospođe Mire Nikolić, veleposlanice Republike Srbije u Hrvatskoj, onako kako je izgovoren na prijemu u povodu Dana državnosti Republike Srbije, Hotel Westin, Zagreb, 15. veljače 2017.).

Ustrajno se podmeće javnosti da bivša jugoslavenska Služba državne sigurnosti (poznatija po nazivu Udba) punih 27 godina nakon što je ukinuta i dalje kontrolira(ne)dostupnost građe u Hrvatskom državnom arhivu, osobito građe o Savezu komunista Hrvatske.

Jedna od poznatijih scena filma “Martovske ide” – inače jednog od uspjelijih hollywoodskih uradaka s političkom tematikom u zadnjem desetljeću – ona je kad američkog predsjedničkog kandidata (George Clooney) njegov izborni strateg (Ryan Gosling) nagovara da u svom programu predloži mandatorni dvogodišnji vojni rok za sve one kojima država plaća visokoškolsko obrazovanje.

Na 17. sjednici ekonomski marionetske hrvatske vlade premijera Plenkovića, održanoj 17. siječnja 2017. godine, kao druga točka dnevnog reda istaknut je Nacrt prijedloga zakona o koncesijama (EU).

U petak 27. siječnja bit će stoti radni dan Andreja Plenkovića u Uredu predsjednika Vlade. Prvih sto dana Plenkovića i njegovih ministara obilježili su porezna reforma, donošenje proračuna za 2017., dogovor sa sindikatima o povećanju plaća državnih službenika, trzavice s BiH i Srbijom, kojoj smo na nekoliko dana blokirali put u EU, afera s ministrom […]

Duboko sam razočaran Trumpovim arogantnim držanjem i izrazito nacionalističkim govorom na prekjučerašnjoj inauguraciji 45. predsjednika najmoćnije zemlje svijeta.

Američki veleposlanik pri Europskoj uniji Anthony Gardner, koji ovog tjedna napušta dužnost, uoči svog odlaska iz Bruxellesa poslao je posljednje upozorenje novoj administraciji Donalda Trumpa da ne okreće leđa EU-u, poručujući da je jedinstvena Europa u najvećem interesu SAD-a.

Ima neke simbolike da 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske radnici Ine u Sisku slave spremni da vlastitim tijelima zaustave prijevoz nafte u Rijeku i posljedično gašenje svoje rafinerije.

Točno se može identificirati trenutak kojim je otpočelo presudnih stotinu dana u političkoj karijeri Andreja Plenkovića. Taj se trenutak dogodio u 18 sati poslijepodne, 28. svibnja 2016. Dogodilo se u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, tijekom popodnevne sesije 18. općeg izbornog sabora Hrvatske demokratske zajednice.

Reakcija Antifašističke lige RH na privođenje aktivista Inicijative mladih za ljudska prava na informativni razgovor U demokratskoj državi u čijim temeljima su vrijednosti na kojima je izgrađena EU, pa i država u čijem Ustavu je ZAVNOH na informativni razgovor u policiju bile bi pozvane osobe koje u neposrednoj blizini najstrašnijeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog […]

Reakcija Antifašističke lige RH na privođenje aktivista Inicijative mladih za ljudska prava na informativni razgovor U demokratskoj državi u čijim temeljima su vrijednosti na kojima je izgrađena EU pa i država u čijem Ustavu je ZAVNOH, na informativni razgovor u policiju bile bi pozvane osobe koje u neposrednoj blizini najstrašnijeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog […]

Za početak, ne bi bilo zgorega prisjetiti se nekih prijesnih, očevidnih činjenica. U Zagrebu, su održane neofašističke demonstracije u kojima se izvikivalo nacistički slogan i pozivalo na protjerivanje jedne nacionalne manjine.

Bivši predsjednik države Ivo Josipović bio je na osnivanju Nove ljevice, a u pregovorima je i s novim šefom SDP-a. Otkriva vraća li se u SDP, ali i što misli o ploči u Jasenovcu, hrvatskoj vanjskoj politici, izboru ustavnih sudaca…

Naši vodeći političari, dobar dio medija i javnosti ima kompleks Srbije. On je toliko jak da političari vuku za državu iracionalne i štetne poteze. Mjera hrvatstva postalo je ne koliko dobrog politika radi za Hrvatsku, već koliko štete želi Srbiji i Srbima, ne koliko se voli svoja hrvatska domovina, već koliko se ne voli Srbija.

Čini se kao da su dugo tu, ali danas im istječu prva dva mjeseca. Pitanje: što još četrnaesta hrvatska Vlada može napraviti u posljednjem od svoja prva tri mjeseca (do svojeg stotog dana), a da to nisu mogle, stigle ili znale napraviti Vlade koje su Hrvatsku vodile ranije?

Već sam nekoliko puta u javnosti rekao da svaka zemlja-članica, prema sadašnjim pravilima, može – s razlogom ili čak i bez ikakva razloga – blokirati, privremeno ili trajno, ulazak svake zemlje-kandidatkinje u Europsku uniju.

Ivo Josipović, treći predsjednik Republike, pokušavao je u svom mandatu poboljšati odnose sa Srbijom. Poznato je da je bio u vrlo dobrim, čak i srdačnim odnosima s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, dok su njegovi odnosi s Tomislavom Nikolićem bili hladni, ali je u to vrijeme Josipović službeno posjetio Srbiju i obišao Hrvate u Vojvodini. Komentirajući […]

U mjesecu smo u kojemu mnogi, većinom licemjerno, govore o betlehemskom svjetlu i o ljubavi prema bližnjima, zatvarajući oči pred plamenom što guta smještaje za bijednike, koji pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku i u Africi traže sklonište u Europi, i žurno podižući žičane ograde kako bi se spriječio njihov dolazak (jer oni odjednom […]

U Ukrajini je održana prva Miramida. U Zaporožju, gradu veličine Zagreba, na velikom Dnjepru, od ponedjeljka 21. 11. do četvrtka 24. 11. Miramide su višednevne intenzivne edukacije, treninzi ih zovemo. Krenule su krajem 1995. iz još porušenog Pakraca, održano ih je, raznih, nekoliko stotina do danas, s nekoliko tisuća ljudi, ponajviše u Hrvatskoj, no i […]

Ne znam postoji li neki takav fond u EU-u, ali mogla bi pogledati nova ministrica Gabrijela Žalac pa da iz Europe zatražimo kakav paket nepovratnih milijuna za kampanju poticanja pristojnosti, smirivanja rudimentarnih strasti u hrvatskom društvu i obeshrabrivanja izljeva mržnje.

Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima (pobjede što je bila iznenađenje samo za indoktrinirane, zavedene, zaluđene ili kupljene), Europa – točnije: Europska unija ponaša se kao siroče koje je ostalo bez snažnog oca koji ga je do sada držao za ruku i vodio kamo je on htio.

Nema drugog načina da se ovo kaže: Interliber ove godine izgledao je otužno. Najveći sajam knjiga u državi nema više argumenata da se samoproglašava važnim, a ni činjenica da se na par štandova nude izdanja iz zemalja regije ne može više opravdati njegov epitet ”međunarodni”.

Još uvijek sam u šoku, razočaran i duboko zabrinut za budućnost svijeta zbog Trumpove ovotjedne pobjede na američkim predsjedničkim izborima. Dan poslije izbora je u uvodu u jednu televizijsku emisiju, u kojoj sam bio gost, urednik pročitao poduži ulomak iz kolumne koju sam o Trumpu napisao na ovom mjestu dva tjedna ranije, a zatim me […]

Svijet sada zna tko je jedan od njegovih novih gospodara, možda najveći, tko je novi predsjednik SAD-a. Zemlja koja sebe smatra najdemokratskijom, privodila je kraju jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih kampanja. Kampanju koja je pokazala da svaka iduća može biti grublja, prljavija, skuplja i bezobzirnija.

U povodu dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirao je simpozij koji se održao 6. i 7. listopada 2016. godine u Auli Sveučilišta u Zagrebu – Uvodna riječ prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine na simpoziju DVADESET PET GODINA HRVATSKE NEOVISNOSTI – KAKO DALJE?

Opaska uredništva: Novinarsko obavještavanje javnosti sa mjesta događaja o činjenicama u Hrvatskoj je gotovo potpuno potisnuto. Umjesto novinara javnost sve više obavještavaju glasnogovornici (PR) korporacija, tijela državne i sudske vlasti, itd.

Prava revolucija, ako Plenković tu stranku doista želi pretvoriti u umjerenu stranku desnog centra, HDZ tek očekuje. U ovom slučaju tu revoluciju možemo prikladno nazvati europeizacijom HDZ-a. Za razliku od svog prethodnika Tomislava Karamarka – pa i bivšeg premijera Zorana Milanovića – Plenković je uvjereni europejac,

Jadranka Brnčić doktorirala je na Filozofskom fakultetu, a na Teološkom fakultetu ”Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu predaje biblijsku hermeneutiku i izborni predmet Biblijski simboli. Sudionica je kritičkih rasprava i okruglih stolova, poput onoga na šibenskom Festivalu alternative i ljevice (FALIŠ) s temom uloge Crkve u društvu (Tu bi trebala ići opaska da piše kolumne na […]

Što bi mogla biti najznačajnija posljedica spektakularnog nedjeljnog referendumskog neuspjeha Viktora Orbana ne samo za Mađarsku nego i za cijelu Europu? Može li, možda, Orbanov fijasko postati ona točka preokreta na koju smo toliko dugo čekali, nakon cijelog niza katastrofalnih odluka koje su kulminirale lipanjskim Brexitom, koji je nepripremljeni Bruxelles pogodio poput groma iz vedra […]

Živimo kao da će sto godina biti mir, a pripremajmo se kao da će sutra izbiti rat – te riječi Josipa Broza Tita (zapravo, njegovu parafrazu slične rečenice rimskog cara Augusta Oktavijana) nekako bi dobro došle kao savjet SDP-ovcima da nisu, eto, mrvicu politički nekorektne jer ih je izgovorio bivši jugoslavenski komunistički lider neupitnih dikatorskih […]

Jedan od najvećih živućih intelektualaca govori za ”Novosti” o političkom i ekonomskom stanju na globalnoj razini i najvećim opasnostima za čovječanstvo: Ne zna se što bi on mogao učiniti. Ne zna vjerojatno ni on sam. Njegova moguća pobjeda je ne samo opasna, nego potencijalno katastrofalna. Ideja da ignorantski megaloman ima prst na okidaču za nuklearnu […]

Nazvao je čitatelj i pita zašto opet ne prognoziram što mora raditi novi mandatar kao što sam to pisao 30. prosinca 2015. u tekstu pod naslovom ”Koje reformske zahvate mora provoditi Orešković”?

Nakon odlaska iz Hrvatske, teoretičar kulture, filozof, publicist i prevoditelj Boris Buden doktorirao je na Univerzitetu Humboldt u Berlinu. Nekadašnji urednik ”Arkzina” danas je gostujući predavač na Univerzitetu Bauhaus Weimar. Ovdašnjoj publici poznat je po zbirkama eseja ”Barikade”, ”Kaptolski kolodvor”, ”Vavilonska jama” i ”Zona prelaska: o kraju postkomunizma”.

Referendum u nedjelju, u Bosni i Hercegovini jedno je veliko ništa, i istovremeno puno toga što je za normalnu logiku – svašta. Ono ništa najvjerovatnije će biti finale najozbiljnije unutrašnje nervoze i straha proizvedenih u Bosni od rata do danas. Namjerno i s razlogom. Ono svašta jeste široka formulacija za dostignuti stupanj svekolikog nereda u […]

Za zabrinjavajući gubitak utjecaja i autoriteta odgovorne su Milanovićeva i Oreškovićeva vlada, predvođene predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Diletantski prekasno, razočaravajuće premalo: tek nakon što je ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović alarmantno upozorio da će Dodikov nedjeljni referendum razoriti postdaytonski mir te BiH vratiti u vrijeme prije potpisivanja Daytona

Sredinom sedamdesetih godina britanski je dramatičar Tom Stoppard napisao i producirao komad pod naslovom “15 Minute Hamlet”. Unatoč naslovu, Stoppardov “Hamlet” nije trajao 15, nego 13 minuta, a tijekom tih trinaest minuta Stoppardu je uspjelo, kao u nekom filmskom traileru, protrčati kroz čitav zaplet klasične Shakespeareove drame.

Krešo, duhoviti odvjetnik srednje generacije, učinio mi se pretjerano ozbiljan. Pita se je li krivo glasovao. Nije rekao za koga, ali mu je Plenković, kaže, drag, a HDZ odbojan. SDP mu je drag, a Milanović neprihvatljiv. Pa imao si preferencijalni glas, kažem. Gleda me onako visok, kao da sam malouman, jer kako to rješava njegovu […]

U beskrajnim odjecima Milanovićevog snimanog razgovora s predstavnicima braniteljskih udruga, u većini medija ponajviše je u prvi plan isticana njegova uzgredno izrečena opaska na kraju razgovora kad je na rasprave o ustašama i partizanima rekao: „Ostavi me više na miru s tim, čovječe. Ne mogu više, brate, živjeti  s tim. Dakle, moja stara nije bila […]

Dobro, od nekuda moramo početi. Najbolje od vas. Zašto ste došli? – Budimo realni, građanin sam Hrvatske. Nije to lako ni poželjno. Da parafraziram najgori citat ove kampanje: nisam bogzna što, ali nisu ni drugi. I takav kakav jesam moram izabrati.

Portal Novosti donosi popis šovenskih izjava Zorana Milanovića iz lanjske i ovogodišnje predizborne kampanje koje pokazuju kako je evoluirao do big shit ustaškog unuka i tuđe majke vojne lekarke. Dakle, poštovani kolega, da biste razumjeli Hrvatsku morate imati nekakvo iskustvo života u Hrvatskoj. Vi očito Hrvatsku ne razumijete. Jer da biste je voljeli, ne možete […]

Prošla je vlada najradikalnijim grupama dala novi legitimitet, zagovaratelje političkog nasilja i direktne nasilnike tretirala je kao podobne i prodržavne elemente, a nevladine aktiviste, nezavisne novinare i kulturnjake kao nepodobne i sumnjive.

Taman kad smo pomislili da ćemo se tijekom ove predizborne kampanje, zbog usiljeno pristojnog Milanovića i napadno uglađenog Plenkovića, ubijati od dosade, tajna snimka Milanovićeva razgovora s vodećim šatorašima, koju objavljuje Jutarnji list, vratila je živost u kampanju.

Najnovija makljaža na relaciji Zagreb – Beograd sigurno predstavlja vjetar u leđa HDZ-u, bratskoj stranci Vučićevih naprednjaka, kao što će zasigurno koristiti i Kovačevom beogradskom kolegi Ivici Dačiću, srpskom šefu diplomacije, koji je u prvim redovima novog hrvatsko-srpskog fronta – ili srpsko-hrvatskog, svejedno – započeo svoju kampanju za predsjedničke izbore u Srbiji sljedeće godine Hrvatska […]

Ako želimo održivi mir, a ne tek isprazne geste, moramo uporno raditi da pridobijemo ljude da kažu: ”Nije mi baš drago, ali idemo pokušati kompromisom”. Političari misle da mogu sami razriješiti konflikte koji prijete miru. Ali to može vrlo malo njih. Koliko je samo pokušaja bilo između Hrvatske i Srbije:

Do rane mladosti novinar i teolog Drago Pilsel bio je ubeđeni simpatizer ustaša. U dom njegovih dedova u Argentini često je navraćao i Ante Pavelić, čiji je telohranitelj (jedan od nekoliko njih) u mladosti bio Pilselov otac. U šesnaestoj godini počele su mu se događati značajne promene.

Misija međunarodnih novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u lipnju posjetila Hrvatsku, objavila je izvještaj o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima Croatia Media Freedom in Turbulent Times.   Izvještaj je predstavio predsjednik HND-a Saša Leković um utorak 8. kolovoza na konferenciji za medije ”Integritet medija i novinara u Hrvatskoj“ […]

Srbija nema moralno pravo da prigovara Hrvatskoj zbog Alojzija Stepinca jer je ona rehabilitovala četničkog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića i pokrenula proces vraćanja časti Milanu Nediću, kaže u intervjuu za Kurir Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske.

Bez obzira na to tko je stvarno bio Đureković, da li domoljub koji se borio za neovisnu Hrvatsku, da li čovjek koji je pobjegao iz tadašnje Jugoslavije radi opasnosti u koju je ušao radi otkrivanja kriminala u INI ili je i sam sudjelovao u nečasnim radnjama, je li bio suradnik njemačke tajne službe ili puki […]

Nije sporno da ima osnova pokrenuti postupak revizije presude Stepincu iz 1946. godine. No, nije jasno zbog čega je umjesto na procesno uređeni način preispitivanjem pobijane presude iz 1946. i sudski utvrđivanih revizijskih razloga sve degradirano na demonstraciju političkog nasilja na sudstvo i nakon samo ”deset minuta rasprave zatvorene za javnost” priopćeno da je presuda […]

Referendumom o izlasku Britanije iz Europske unije, ili njenom ostanku u njoj, građani su dobili mogućnost odlučivanja o jednom iznimno važnom pitanju. Godinu dana ranije, referendumom se odlučivalo o škotskoj nezavisnosti. Sad se spekulira o novim, ”popravnim” referendumima u oba slučaja.

Govor predsjednika Antifašističke lige Republike Hrvatske Zorana Pusića na obilježavanju Dana ustanka u Srbu, 27. srpnja 2016. Poštovane sudionice i sudionici ovog skupa kojim obilježavamo 27. srpnja, 75. godišnjicu antifašističkog ustanka u ovom kraju i nekada Dan ustanka u RH.

U noći od petka na subotu, od 15. na 16. srpnja godine 2016. turska je armija, jedan njezin dio svakako, krenula u državni udar, obznanjujući kako to čini ”da bi ponovo uspostavila demokraciju i ljudska prava”.

OTVORENO PISMO KOLINDI GRABAR-KITAROVIĆ, PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE Poštovana gospođo Predsjednice Republike Hrvatske, slobodan sam Vam se obratiti ovim otvorenim pismom jer je riječ o pitanju iz Vaše ustavne nadležnosti kao sukreatorice i suprovoditeljice vanjske politike Republike Hrvatske.

Prije nepunih godinu dana, u rujnu prošle godine, koalicija lijevih stranaka predvođena SDP-om, koja je u tom trenutku gotovo četiri godine upravljala državom, udružila se u koaliciju (bez IDS-a) kojoj su dali ime “Hrvatska raste”. Potpis je pao u poslovnoj zoni kraj Varaždina, u proizvodnoj hali – sve u znaku simbolike jer glavni je naglasak […]