autograf.hr

Jasminka Domaš, ”Bog govori jidiš”, Bet Israel i Stajer-Graf, Zagreb, 2024. Jasminka Domaš je danas u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito nesumnjivo jedna, po mnogo čemu iznimna osobnost; pripada povlaštenom krugu najrafiniranijih i najsuptilnijih pjesničkih figura i to ne samo naše, već i šire regionalne suvremene poetske i umjetničke scene kao takve, ali jednako tako […]

Nakon prošlotjedne tribine, održane u Privredniku u Zagrebu, posvećene vjeri i nevjeri, razvidno je da vjera i nevjera pripadaju onom autonomnom, samoodređujućeg, duboko osobnom i zbog toga neprovjerljivim području života u koje nitko nema pravu ulaziti. Ono u što možemo i moramo ulaziti društvene su posljedice nečijeg svjetonazora.

U ovdašnjem religijskom miljeu pitanje vjere je usko povezano s, ponekad neskrivenom, željom za spektaklima kojima bi Bog potvrdio svoju naklonost onima koji se zaklinju u njega. Tu se ogleda potreba za društvenom posebnošću, izabranjem, donekle i mesijanizmom, koji bi bili pred svima ovjerovljeni nadnaravnom intervencijom, pred kojom bi sva suprotstavljena mišljenja bila neznatna. Spektakularni […]

U četvrtak 17. listopada u 19 sati, u Novinarskom domu u Zagrebu, promovirat ćemo knjigu ”U što vjerujemo mi koji u Boga vjerujemo” (VBZ). U tomu će mi pomoći sljedeći autori priloga u knjizi: Ernada Fatima Avdibegović (muslimanka), Jasminka Domaš (židovka), Jelena Jorgačević Kisić (pravoslavna), Peter Kuzmič (protestant) i Ana Raffai (katolkinja) te urednica izdanja, […]

”Imam malog jazavčara Scootera. Voli jesti papir. Svaki put kada mi mokar papirnati ručnik padne na pod, pokuša ga pojesti. Ne znam zašto. Jednom sam mu ga tako pokušala istrgnuti iz usta jer bi, da ga pojede, uginuo. Počeo me je gristi poput lavića. Grizao me je, podivljao. Rekla sam mu: ‘Scooteru, pa ti nisi […]

Donosimo u cijelosti Poruku pape Franje za 110. Svjetski dan migranata i izbjeglica, koji će se slaviti u nedjelju 29. rujna 2024., na temu: “Bog hodi sa svojim narodom”. Poruka pape Franje za 110. Svjetski dan selilaca i izbjeglica [29. rujna 2024.]

Bilo je za očekivati da će se javiti i oni koji za sebe govore da su kršćani, od onih koji su istresli gomilu psovki na pokojnika koji “konačno da je krepao” do autora na kojekakvim portalima koji su napisali da je Predrag Fred Matić napustio ovaj svijet “u pustoši svog praznog srca”.

(Opaska uredništva: U ponedjeljak je preminuo veliki njemački teolog Jürgen Motmann /8. 4. 1926. – 3. 6. 2024. /, javio je Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik. Donosimo osvrt Miljenka Jergovića na Moltmannovu knjigu ”Raspeti Bog”. Uskoro ćemo objaviti In memoriam). *** Jürgen Moltmann, ”Raspeti Bog – Kristov križ kao temelj i kritika […]

Kako smo zapravo došli do toga da se ”oslobođeni” suvremeni pojedinac našao u spirali usamljenosti, iz koje nikako da izađe? Ne bi proces njegovog oslobađanja možda bio koban da se nije umiješao kapitalizam sa svojom religijom i etikom uspjeha. Jer je to u motor individualizma počelo lijevati egoizam. I slobodni se pojedinac nije vratio u […]

Bog je postao čovjek. Učovječio se. Toliko je ljubio i cijenio čovještvo da je sam u jednom trenutku htio postati čovjek. Time je nepomiješano sjedinio vječnost i vremenitost, božanstvo i čovještvo, nebo i zemlju, onostranost i ovostranost. O Božjoj ljubavi prema čovjeku dovoljno govori ta činjenica. On je ”oplijenio” samog sebe, kako kaže sveti Pavao, […]

Vječna kušnja velikih vjerskih zajednica (i ne samo njih) je misliti da je Bog u svakoj situaciji bezrezervno na njihovoj strani. Jer su velike i samim time u pravu. Jer je njihova povijest duga i seže do vremena utemeljitelja/objavitelja. Uronjenost u zaljubljenost u vlastitu prošlost i brojnost upravo su kategorije koje su Bogu omiljene kao […]

(Jedno savremeno čitanje majmonidesa i majmonidijansko čitanje Tore)  Poštovanje i šalom (mir) svim učesnicima. Koristim priliku i da se zahvalim organizatorima na pozivu da učestvujem u radu 23. Međunarodne konferencije Centra za empirijska istraživanja religije, posvećene danas posebno aktuelnoj temi: Vjera, znanje, sumnja. Žao mi je što nisam sa vama u Beogradu i što ne […]

Bog, apsolutno biće ili, pak, ništavilo čovjeku služe da spozna tko je on sam, a ne tko je bog ili apsolut, odnosno što je ništavilo. Apsolutno biće, neovisno je li riječ o religijskim ili filozofijskim kategorijama, izmiče snazi našeg uma. Do apsolutne stvarnosti dolazimo putem analogija i složenog metafizičkog mišljenja, ali tu stvarnost samo rijetki, […]

Ovih dana potresa nas novi slučaj nasilja nad ženama, mislimo na obiteljsko nasilje iz susjedne Hercegovine. U srcu katoličkog Ljubuškog alkoholiziran i drogiran suprug ”ubio je boga” u ženi koja je i majka njihovog devetomjesečnog djeteta. Tuče je u prisutnosti tog djeteta, a ona snima kako bi mogla dokazati da je ugrožena, da se spasi.

Crkva nije klub društvene elite, nego zajednica grešnika koja vjeruje evanđelju. Tutnjava koja se čuje rušenje je kula koje Crkvu predstavljaju kao utvrdu, kako bi se ponovno očitovala njezina narav kao Božjeg šatora među ljudima, pod čijim krovom ima mjesta za svakog čovjeka ranjenog grijehom.

Jednom davno, u dalekoj zemlji, zemlji koju mnogi i jesu i nisu htjeli, ali ju, sa sigurnošću možemo reći, samo nekolicina ima, okupilo se vijeće bogova kako bi se kritički osvrnuli na nedavne događaje koji su zatalasali idiličnu zbilju koju žive ljudi u toj zemlji. Bogovi, željni služenja ljudima i želeći im pomoći, odlučili su […]

Gdje vidimo djelovanje, Božje tragove u ljudskom događanju, u djelovanju. Ovaj smjer razmišljanja ukazuje da je Bog ono što se događa između nas, ono što mi jedni drugima radimo ili ono što radimo Božjem stvorenju. Gdje prepoznajemo nešto božansko u našim odnosima ili u odlukama zbog kojih riskiramo svoje živote radi nečega što podsjeća na […]

Konačno, s olakšanjem, nakon dugih mjeseci apstinencije, zabijanja glave u pijesak, apatije pomiješane sa zatomljenim nezadovoljstvom vlastitom egzistencijom, smanjenom kupovnom moći, gomilom računa koje moramo plaćati i neizvjesnosti hoćemo li zadržati posao ili ćemo na burzu rada, neki svakako i u Irsku, nakon autodestruktivnog potiskivanja emocija… konačno, nakon svega, opet se ozarila cijela hrvatska javnost, […]

Deset Božjih riječi, poznatijih pod nazivom Deset zapovijedi, svetopisamske su smjernice i vjerodostojne upute za život ispunjen smislom i svrhom. Važno je naglasiti njihovu emancipatorsku ulogu jer one ne ugrožavaju nego oslobađaju čovjeka te stoga predstavljaju put u njegovu slobodu. One nas zapravo uče o tome kako ispravno živjeti u ljubavi i slobodi. Bog je […]

Bog je u Kristu sišao do dna ljudske uništenosti. Iskusio je izdaju, napuštenost, razočaranje, osudu, izrugivanje, bolnu muku i smrt. U svom poniženju predao se i samoj smrti da ga zahvati. Ta smrt nije trebala biti samo kraj njegove biološke egzistencije. Ona je trebala biti i smrt njegove poruke.

Bog je došao u svoj hram. Onaj u Jeruzalemu. Svi su vjerovali da je u Kovčegu saveza, koji se čuvao u Svetištu, iza zastora. Pomno zaklonjen od pogleda. Bog zatvoren u kovčeg, iza zavjese, u četiri zida. Mogao ga je vidjeti (kovčeg) samo Veliki svećenik, jednom godišnje, o blagdanu Pomirenja, kad bi ušao u Svetište […]

”U Pragu je bilo naporno, a u Rimu će biti još napornije”, tim riječima je biskup Georg Bätzing, predsjednik Biskupske konferencije Katoličke Crkve u Njemačkoj, komentirao skup u Pragu, pripremu za generalnu sinodu katoličkih biskupa u Rimu iduće godine.

Let 3 pobijedio je na Dori s pjesmom ”Mama ŠČ” – vijest se munjevito proširila medijskim i društvenim mrežama u Hrvatskoj te ponukala i one koji ne prate ovakva događanja – da ih potraže na internetu. Nije prošlo ni sat vremena, a nacija se podijelila u one koji podržavaju i one koji su protiv Leta […]

Bio sam mlad i kao vrlo mladoj osobi, tamo oko mog 15. rođendana, počela me dubinski zanimati teologija. Kao što je poznato, nisam bio u malom sjemeništu (crkvena srednja škola), već u tehničkoj, šest godina dugoj školi (bio sam ”metalac”), tako da moje rano zanimanje za teologiju dugujem i izvanjskim faktorima, osobito pametnim svećenicima s […]

Bog je u Isusu Kristu postao čovjek, čime je ljudskom rodu vidljivo, opisivo i konačno objavio samog sebe kao izvor i cilj čovjekovog postojanja. Sveti Pavao bi rekao da je Bog ”oplijenio” samog sebe, kako bi postao čovjekom. U svemu se podložio zakonitostima ljudskog života, osim grijehu. Barem kršćani tako vjeruju.

Taman kad sam se prije dva dana spremala započeti pisati ovu kolumnu i u njoj se osvrnuti na našeg premijera i njegove poruke o isporukama naciji, začula sam neobične zvukove moje kujice Đine iz dnevne sobe. Kujicu sam, naime, udomila prije otprilike mjesec i pol dana, nakon što je, ne zna se koliko dugo, lutala […]

U ovaj kasni sat mog života, dok se osvrćem na desetljeća koja sam prošao, prvo što vidim je koliko toga moram zahvaliti. Nadasve zahvaljujem samome Bogu, djelitelju svih dobrih darova, koji mi je dao život i vodio me kroz mnoge nevolje; podizao me uvijek iznova kad sam počeo kliziti, obasjavao me svjetlom svog lica uvijek […]

Bog se objavio u Isusu Kristu. On – Nedokučivi i Neopisivi, postao je čovjeku dostupan, vidljiv i opisiv na najizvrsniji mogući način. Postao je čovjek. To je otajstvo koje nadilazi mogućnosti našeg razumijevanja, ali je vjera ta koja omogućuje prihvatiti tu stvarnost i dopustiti da ona postane dio naše stvarnosti, koja nas oblikuje.

U jednoj zabitoj kasabi ogromnog Osmanskog Carstva živjela je i mala jevrejska zajednica, siromašna kao i kasaba u kojoj je našla utočište. Rabin koji je vodio zajednicu uvijek je u svojim propovijedima nastojao podvući kako Božje misli nisu naše misli – i kako na nebu ono što nama izgleda važno može biti sasvim nevažno – […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice i aktualnosti teme). Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije […]

Riječ tijelom postade i nastani se među nama. (Iv 1, 14) Poštovani slušatelji, draga braćo i sestre, sretan Božić! Radujemo se rođenju Spasitelja, utjelovljenju Božje riječi, ispunjenju Božjeg obećanja. Čitamo prve retke Evanđelja po Ivanu: “U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog.” U temelju svega što postoji pa tako […]

Sve tri abrahamsko/ibrahimovske tradicije Abrahamu/Ibrahimu dodjeljuju naslov ”Božjeg prijatelja”, i to izričito zbog njegove radikalne otvorenosti i gostoprimstva prema strancima, bezuvjetnog gostoprimstva, koje nije poništavalo stranost stranca, čak ni onda kad je ta stranost bila religijske prirode:

Religijske tradicije zbroj su odabira iz kolektivne i osobne memorije na stotine generacija vjernika. Odabir je sve do danas unutar svih triju proročkih religija gotovo isključivo povlastica muškaraca. Odabire se selektivno i sebično. Zaboravlja se i preskače sve što govori u korist žena, prenaglašava ili krivotvori ono što opravdava mušku dominaciju.

Nakon što je na svom izbornom mjestu glasao, predsjednik najveće stranke u BiH, čime se takvi vole hvaliti, kao da to ovisi o njima, u mikrofon kaže: ”Ja ću, ako Bog da, da pobijedim…”, kako su prenijeli neki printani mediji ili: ”Ja ću, akobogda, da pobijedim…”, kako je zvučalo s malih ekrana. Naravno, razlika je […]

U našoj centralizovanoj, ali opet administrativno izmrvljenoj Domovini busamo se u grudi kako smo ”veliki” vernici, inače statistika kaže da smo među najdebljima u Evropskoj uniji, te da nam je vera u Boga visoko u moralnoj nomenklaturi. Tako je nekako u teoriji, to je ono kada nas kamere snime kako se pogrešno krstimo, dok je […]

Posrećilo mi se da sam tjedan u kojem sam obilježio 60 godina života i 40 godina aktivnog novinarenja okončao boravkom u Sarajevu kamo sam s Claudijom pošao da sudjelujemo na jednoj konferenciji o miru i stabilnosti na jugoistoku Europe (”Demokratska tranzicija i multietničnost – Mogućnosti i izazovi”). U subotu navečer, premoren i sretan, jer sam […]

Pripovijest o Dani Škugoru, hrvatskome umirovljeniku, bilo bi moguće ispripovijedati jedino u kafkijanskom ključu, kao balkansko-dinarsku pripovijest o čovjeku koji je proživio neki običan život, da bi se onda jednoga jutra probudio kao…

Religija je plodna tema za zapodijevanje razgovora. Neki je napadaju, neki je podržavaju, neki se njome identificiraju, neki se identificiraju nasuprot religije. Ravnodušnost prema religiji donedavno je bio rijedak fenomen, no i ta pojava uzima maha. U suvremenom dobu sveprisutno je razlikovanje između vjere i religije, a pogotovo između vjere i vjerske organizacije u institucionalnom […]

Ne vjerujem u Boga koji kažnjava svijet pandemijama ili prirodnim nepogodama. To nije Bog kojeg nam je objavio Isus Krist. To uopće ne bi bio Bog, nego neki demon. Ne vjerujem u Boga koji ne bi poštivao autonomiju svemira i prirode u njemu, pa i onda kad to podrazumijeva mutacije virusa, zaraze, oboljenja i smrti. […]

Iako san zadnji koji bi branija Crkvu ipak se na ovon mistu ka nevjernik moran ispovidit. Ti božji hram i ja smo odavno u svađi iako je sve lipo počelo. Kad san ka dite dolazija kod svojih baba Roze i Kate u Klis one su me bez pitat odma upisale u Crkvu. Doduše nisan ima […]

Na odluku da progovorim o ovoj psihološkoj temi, potaknuo me je nedavni nemili incident u Hrvatskom saboru, kad je jedan od zastupnika, vidno uzbuđen, izvrijeđao svoju kolegicu ”na pasja kola”, nazivajući je nakazom, koju je Bog jednako unakazio i tjelesno i umno.

Prošlost nije moguće učiniti boljom. Ili gorom. Ona je takva kakva jest. Niz događaja povezanih nekim uzročno-posljedičnim vezama. I to je to. Svaka interpretacija povijesnih događaja, koja bi uključivala njihovo uljepšavanje ili degradiranje, protivna je povijesnoj znanosti. Ona to ne trpi. Takve su interpretacije u povijesnoj znanosti strano tijelo i one, prije ili kasnije, bivaju […]

Evanđelje (usp. Iv 3, 16-18) na blagdan Svetog Trojstva jezgrovitim jezikom apostola Ivana pokazuje otajstvo Božje ljubavi prema svijetu, njegovu stvorenju. U kratkom dijalogu s Nikodemom Isus se predstavlja kao Onaj koji ispunjava Očev naum spasenja prema svijetu. On kaže: “Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca” (r. 16). Ove riječi […]

Na međunarodnim putovanjima i konferencijama upoznajemo mnogo zanimljivih ljudi od kojih možemo mnogo toga naučiti. Osobno sam na nedavnom prekomorskom letu između Frankfurta i Bostona upoznao jednog etnički složenog (otac polu-Grk polu-Nijemac, majka Brazilka), a intelektualno nadprosječno obrazovanog i umjetnički nadarenog suputnika.

Moglo bi izgledati kao da sam u prethodnim tekstovima potajice navijao za sram. I kao da sam pretjerano isticao njegove moguće pozitivne – pa čak i ”kontrakulturne” – učinke, namjesto onih nesumnjivo negativnih i bolnih; blaženosti srama, prigovorit će netko, nedovoljno sam suprotstavio njegovo prokletstvo, pa bi moglo izgledati kao da u posramljenosti neskriveno uživam, […]

”Bog je uvijek tu. Ne ondje gdje ga tražim. Ali uvijek daje da ga nađem.” Ovom porukom započeo je nedjeljno bogoslužje župnik u austrijskoj župi južno od Beča. Naišli smo na njega gdje drugdje nego na televiziji. Budući da mise već mjesecima zbog pandemije COVID virusa pratimo online. Na televiziji smo pred mjesec dana gledali […]

Premda Božja volja objavljena židovskom narodu u Tori, na kojoj počiva savez židovskog naroda i Boga, obiluje posrednim i neposrednim ekološkim momentima, ekološki kapital židovstva prvenstveno počiva na vjeri da je Bog jedini Stvoritelj svemira.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) daleko je najpopularnije ime u Rusiji u ovoj rođendanskoj godini, posebno u ”Veneciji Sjevera”, kako mnogi nazivaju Sankt Peterburg, u kojem je najviše stvarao i Moskvi, kao rodnom mjestu velikog pisca.

Ako ste vjernik, ali ne volite ići u crkvu, ne volite institucionalizirane religije, za takve u Češkoj dvojica praških evangelističkih svećenika imaju rješenje – drže bogoslužbu u rock klubu. Nastupaju pod imenom Pastoral Brothers, a s humorističnim video uradcima liberalnih nazora nastoje približiti vjeru mlađim ljudima.

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće hrvatski) teolog, dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić, preminuo 21. srpnja 1999., želio bih ponuditi jedno teološko promišljanje u čast mog pokojnog i časnog profesora Šagi-Bunića, ali u povodu jedne navodno male, ali, po mom mišljenju, ogromne geste humanosti patrijarha Porfirija učinjene tijekom boravka u Sarajevu ove […]

Liječe medicina i ono u što bolnik vjeruje. Baš tako, tim redoslijedom. Samo što nikad ne bi trebalo zaboravljati, a ljudi zaboravljaju, da valja poštovati redoslijed u liječenju. Najprije medicina, a tek onda molitva. Propusti li se jedno, drugo neće djelovati. A zašto neće, to kršćani znaju, jer im piše u Bibliji.

Prvo predavanje koje održim brucošima suočava me sa spoznajom kako je ljudski život autentičan samo ako smo u stanju napustiti otuđujuće elemente s kojima su nas drugi natjerali da se identificiramo i da im se, nakon što smo ih kritički sagledali i dali im novo značenje, vratimo i pretvorimo ih u elemente naše autentične egzistencije.

Prostor vjere uvijek mora biti prostor slobode. Drugim riječima, čovjek mora biti slobodan od zabrana njegovanja vjerničkog svjetonazora i praksi koje ga prate, kao i od pritisaka da to čini. Obje krajnosti bile bi ponižavanje i Boga i čovjeka.

Davidovska duša Kad svrneš na me svoj zabrinut pogled Bože

Suvišan Bog Da rastrgao nebesa nisi zemaljsko zauvijek prigrlio tijelo nemoćno dojenče bio bjegunac od roditeljske paske

Pokušaj da s teološki obrazovanim prijateljem u Hrvatskoj dotaknem Hansa Künga poučio me je da je taj koncilski teolog i autor velikoga broja knjiga, prevedenih na mnoge jezike, na našim stranama nepoćudno ime. Pisanje da mu je uglavnom multilokvij upitne pravovjernosti; gubitak vremena čitati ga. Među posljednjima došla mi je na red za čitanje Küngova […]

(Opaska uredništva: Donosimo govor Patrijarha srpskog Porfirija koji je 4. kolovoza/avgusta u zemunskom naselju Busije služio pomen postradalim u vojnoj i policijskoj akciji ”Oluja”). U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, Sabrali smo se ovde u ime Božje, draga braćo i sestre, da se pomolimo vaskrslom Gospodu Isusu Hristu da u svoje naručje primi […]

Neki neskromni iako slabo obrazovani ljudi o koronavirusu sve znaju, ali – kako to već ide kod sveznalica – ništa ne razumiju. Ne mogu vjerovati kakvih sam se glupih priča, maštovito promašenih špekulacija i lažnih nazovi teorija zavjere naslušao (i pročitao!) u posljednje vrijeme.

Vladajući HDZ morao bi svakako uputiti kakvo pismo zahvale najpoznatijim Metkovcima u politici Nikoli Grmoji i Boži Petrovu. Svojim rigidnim stavovima o samo njima vidljivoj ”LGBT propagandi” na Europskome nogometnome prvenstvu, neskrivenom odiumu prema zagrebačkome Prideu, neshvaćanju uloge manjina u demokratskome društvu i neupitnoj obavezi većine da ih štiti, uspješno su pomaknuli pažnju javnosti s […]

Uskrsnuće Isusa Hrista temeljno je verovanje hrišćanstva koje govori da je Bog uskrsnuo Isusa, rođenog jedinca, iz mrtvih i on nam onda daje nadu da će i čovek jednog dana da uskrsne, odnosno da ga tamo negde drugde, odakle se još niko nije vratio da nam kaže kako je, čeka večni život samo ako nastavi […]

Bog nikad nije u prvim društvenim redovima. Uvijek je među marginaliziranima, onima nevidljivima, s ruba društva. Među onima nad kojima zdvajamo, pravimo grimase, i skanjujemo se, sudimo, presuđujemo, ispitujemo, propitkujemo, dok prepobožno sklapamo ruke i smišljeno, u montiranom zanosu, izvrćemo oči.

Danas je Pedesetnica, grčki pentekostes u doslovnom prijevodu pedeseti dan, kod nas poznatiji kao Duhovi (dan). U crkvama Zapada, katoličkim i protestantskim, ove nedjelje 23. svibnja to je blagdan silaska Duha Svetoga koji istovremeno označava rođenje kršćanske Crkve i početak evangelizacije svijeta.

Dan nakon lokalnih izbora, na kojima vrhovni komandant nije glasao, kada smo ukopani u pozicije slavili i tugovali, preneta je vest, Urbi et Orbi, kako je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić uputio uključivu poruku povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (17. maj), na dan kada se trudimo da delujemo na podizanju svesti […]

(Opaska uredništva: Kako zbog Međunarodnog praznika rada autorove redovne kolumne nije bilo u subotu u Večernjem listu, kao ni novine na kioscima, kolega Pofuk je zamolio da se ponovi ranije objavljen tekst o etici i mučeništvi kršćanina Dietricha Bonhoeffera). Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. […]

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2021. Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Sretan i miran Uskrs! U svakom kutku svijeta danas se iznova razliježe navještaj Crkve: “Isus, raspeti, uskrsnu kako je rekao. Aleluja”.

U ponedjeljak 5. listopada 2020. sam morao čekati suprugu dok je nešto obavljala u centru grada i pošao sam (tada je još radio) u restoran Antin gaj (gdje sam do tada često navraćao) koji se nalazi između Branimirove tržnice (Ulice kneza Branimira) i Parka kralja Petra Krešimira IV. Dan je bio lijep, topao. Sjeo sam […]

Ako pamtite moju prošlotjednu kolumnu znate da se nisam ni na koji način želio baviti prognozama, jer bi to bilo nedolično i neumjesno, ali ću vam reći da je to djelomice bilo zato jer sam se bojao, pošto sam sebičan i grešan čovjek, da će mitropolit zagrebačko-ljubljanski postati zapažen kandidat (u što sam bio potpuno […]

Subota je krajem siječnja. Pripremam i sebe i druge za pohod Sisku i prijateljima koji žive u njemu i okolici. Pripremamo i namirnice koje smo na selu sakupili pod uvjetom da ništa ne donosimo što se može u trgovinama kupiti, samo domaće i ubrano/napravljeno na selu.

Postoje autori kojima se uvijek iznova vraćamo. To se zbiva iz različitih razloga, čiste čitalačke strasti, zavičajnih spona, nostalgije za nekoć doživljenom ljepotom, uredničkih izazova, životnih zaokreta, prijateljske naklonosti… Nerijetko su ti razlozi isprepleteni do jedva moguće razlučivosti.

Maja 1993. godine bili smo prezauzeti nekim vlastitim nevoljama pa nam je promaklo da je ključnim izmjenama ustava završena trodecenijska separatistička kriza u Belgiji i da se izbjeglo odcjepljenje Flandrije. Kraljevina je tada postala federalna država, sastavljena od tri jezične zajednice (holandska, francuska i njemačka), odnosno tri autonomne regije (Flandrija, Valonija i Brisel) s određenim […]

Ako je potres u Petrinju i Glinu poslao Bog, i to zato da “zbliži” Hrvate, da ih okupi u “kršćanskoj ljubavi” i “zajedništvu”, to otvara neka dosta nezgodna sezmi… seizo… sezmoilo… neka dosta nezgodna teološka pitanja     UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I […]

Sumnjati u Božju opstojnost nije ništa neuobičajeno, kao što nije neuobičajeno početi vjerovati u Boga, odnosno vratiti se ”svojoj vjeri” u vremenima velikih prirodnih nesreća (olujâ, poplavâ, potresâ, požarâ) kao i velikih nesreća izazvanih ljudskim djelovanjima kao što su klimatske promjene, pandemije, ratovi, progoni, ubojstva (genocidi) ili, pak, u trenucima velikih osobnih patnji uzrokovanih neizlječivom […]

Koliko je zvijezda na nebu, toliko će riječi biti izgovoreno i u povodu ovog Božića, te nenadmašne tajne Božjeg postanka čovjekom. Na stotine tisuća riječi s propovjedaonica, na desetine tisuća uz blagdanske stolove, na tisuće pred televizijskim kamerama.

Zapadna civilizacija bitno je obilježena kršćanstvom, i to kršćanstvom kakvo nije smjelo biti, ali, u manjoj mjeri, i kršćanstvom kakvo je jedino trebalo biti.

Šaljem vam Božićnu čestitku iz Kladuše. Nema na njoj crkvenoga tornja pod snijegom, nema božićnoga sajma ni jaslica po gradskim trgovima. Uobičajena božićna koreografija je izostala, katolici su ovdje manjina.

Razliku između čovjeka i reduciranog čovjeka jednostavno je uočiti. Reducirani čovjek sebe identificira s nekom dimenzijom koja pripada čovjeku, te smatra da je ta reducirana dimenzija vrhunac ljudskosti. Čovjek, naprotiv, sebe promatra kao čovjeka i svojim čovještvom nadilazi sva određenja.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Kršćaninom se ne postaje krštenjem – niti etničkom pripadnošću, obiteljskim naslijeđem ili nekritičkim prihvaćanjem tradicije – nego obraćenjem (po) Isusu Kristu, to jest novim rođenjem. Ja dakle nisam kršćanin nego kristijan, jer pripadam Isusu Kristu, a ne kršćanskoj religiji.

Jasno je da ljude od vjere, bilo da su kršćani, bilo da su muslimani, židovi ili nešto četvrto, ovo stanje s koronavirusom tjera da se temeljito preispituju. Preispituju se i ljudi bez vjere. Ja sam vjernik, ali i kršćanski teolog i, kao takav, ne prihvaćam tumačenja da nas Bog kažnjava.

Kolumna Democroacia slavi 25 godina tjednog, neprekinutog izlaženja. Objavljena je 1.300 puta, možda i više, valjalo bi to precizno utvrditi, nije sada važno. Ide ona od travnja 1995. godine. Premda je prvi puta osvanula u četvrtak 6. travnja 1995. (”Vjerničko NE totalitarnom duhu”) ustalila se, najprije subotom, a godinu dana kasnije nedjeljom, od druge polovine […]

Kako se zahuktava ova strašna pandemija, tako se i sve više raspravlja o tome kakav će biti svijet nakon nje. Ekonomisti, politolozi, znanstvenici raznih područja daju svoja predviđanja koliko će korona promijeniti gospodarstvo, sustav vladanja, EU i još brojne druge oblasti našeg života.

Dva tjedna nakon potresa, naša je kuća dobila žutu P1 naljepnicu: privremeno neuporabljiv objekt koji čeka podrobniju analizu statičara. Ekipa koja je jučer došla u naše selo, sada, zbog razmjere štete, već široj javnosti poznat Medvedski Breg (župa Čučerje), priznala nam je da oni u toj kući ne bi spavali jer bi se kuća, kao […]

Naziv nove kolumne na Autografu – ESHATON je grčki pridjev koji se obično razumije kao ”sudnji dan”. Međutim, to značenje je tek uski segment njegova bogata sadržaja. Riječ je o govoru o budućnosti kao Drugom dolasku Isusa Krista koji daje smisao svega što postoji, jer uskrsnuće mrtvih i život na obnovljenoj Zemlji su središnji sadržaj […]

Ne branite ljudima svetu misu, zajedničku molitvu i klanjanje pred Presvetim… To je “Crkva na stijeni, koju vrata paklena neće nadvladati”. I sada bi to neki izdali… oni su prihvatili ideologiju globalizma pa ovih dana istjeruju i to malo vjernika iz crkvi.

Suočeni s brojnim oblicima grijeha kojima robuje naše čovječanstvo, među kojima su rat i nepravda, otuđenost i ugnjetavanje, uništavanje i pretjerana konzumacija, patrijarsi i čelnici Crkvi u Jeruzalemu, u zajedničkoj božićnoj poruci podsjetili su da je proslava Kristova rođenja stalan podsjetnik “na otkupljenje koje nam je Bog udijelio pretvarajući svaki oblik zla i grijeha u […]

U prvih 1200 godina kršćanstva najveći blagdan bio je Uskrs s velikim blagdanskim danima Velikog tjedna koji su bili uvod u proslavu Kristova uskrsnuća. Ali u 13. stoljeću na scenu je stupila nova osoba: Franjo Asiški osjećao je da ne trebamo čekati na Božju ljubav putem križa i uskrsnuća.

Imam 89 godina i već sam šest godina u staračkom domu. Inače sam živio zdravo, nisam pušio, pazio sam što jedem, stalno nešto vježbao, dobro se držao i nakon sedamdesete.

U srijedu je svetkovina Božića (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa), a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

Bliže nam se predsednički izbori. Ako stavimo odnos broja stanovnika i onih kojih su zadovoljili uslove da se kandiduju, ispada da mnogi Hrvati (Srbi još autanog kandidata za trku nemaju) zaista misle da bi bili najbolji predsednici, generali i naravno selektori fudbalske reprezentacije.

”Summa atheologiae” Borisa Dežulovića vjerojatno je najtemeljitija, najprodornija i najotrovnija, a još vjerojatnije najbolje napisana i najzabavnija dosad objavljena kritika Katoličke crkve na ovim prostorima. Prava je meta institucija, dok je nemogući Svemogući tek duda varalica         UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF […]

U subotu 7.12. smo obilježili devetnaestu godišnjicu smrti Vlade Gotovca. Oprostite, ovo moram naglasiti odmah na početku jer se ponosim što sam sljedbenik političkih ideja i moralnog profila ovoga velikana. Ja ne vjerujem u stranku i u ljude koji ne rade za druge. I odbacujem svaku intelektualnu oholost, ali i lijenost, svako klanjanje snazi, svaku […]

Bilo je to 1987. na početku mog duhovnog putovanja, negdje netom nakon povratka iz vojske. Sjedio sam na predavanju u matičnoj župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla u Beogradu i slušao predavanje svog profesora filozofije religije Esada Ćimića.

Dana 3. srpnja 2019. pozvan sam na razgovor u beogradskom sjedištu lista ”Politika”, premda im je bilo poznato da sam stalni suradnik ”Novog magazina” Nadežde Gaće (tjednik koji nije baš na ”istoj strani” kao i ”Politika” i koji, premda ima ne baš veliku tiražu, ponajbolje nudi ono što nezavisni intelektualac u jednom tjedniku i traži).

Premda je temelj kršćanske vjere i religije misterij Kristova uskrsnuća, ako bilo koga pitate koji je najradosniji kršćanski blagdan svi će vam gotovo sigurno, bili kršćani ili ne, odgovoriti da je to Božić.

Razvoj, identitet, odlučnost, pravednost, demokracija, sigurnost i optimizam sedam je točaka na kojima će kandidatkinja, ali i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović temeljiti kampanju i eventualno vođenje Hrvatske i u narednih pet godina. Lijepo. Blago nama.

Pojam salonske ljevice već je poprilično poznat široj javnosti, već i ptice na grani znaju da se salonskoj ljevici spočitava puko teoretiziranje nauštrb djelovanja u području stvarnih problema koje ljudi, napose radnici i radnice, svakodnevno žive. Kažu da se salonska ljevica bavi sama sobom.

Biti svet znači biti cio, cjelovit. Kao na početku. Sve stvoreno – zvijezde i planeti, zemlja i nebo, biljke i životinje, čovjek i njegova sjena dobro je, štoviše “veoma dobro”. Pokret stvaranja čin je Božjega samoočitovanja, njegovo utjelovljenje u stvorenome.

Put pročišćenja Pročišćenje djelovanjem u prvom redu znači ispravljanje krivnje. Politički to znači da se iz unutarnjeg slaganja ostvare učinci koji, svedeni na pravnu formu, uz vlastita odricanja narodima koje je napala Hitlerova Njemačka ponovno uspostavljaju dio onog što je uništeno.

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće) teolog prof. dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić preminuo 21. srpnja 1999., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost organizirali su znanstveni kolokvij “Sluga Riječi” u povodu 20. obljetnice njegove smrti tek prošle subote, 19. listopada, na KBF-u.

Ako je onaj koga najčešće imenujemo Bogom negdje skriven, onda je skriven u religijama, skriven od nadzora kojim se nastoji otajstvo upregnuti u liturgiju, nutarnje znanje u uvjerenja, a neizrecivo u dogme.

15.listopada 2019, Svjetski je dan seoskih žena i Međunarodni dan pranja ruku. Ne sjećam se gdje sam bio i što sam radio prošlog utorka, ali pamtim, skoro sat po sat, što mi se događalo, u čemu sam sudjelovao, kako su izgledale sitne okolnosti svakodnevice 15. listopada, prije trideset godina.

Sirotom Damiru Krstičeviću mogli smo se barem smijati. Kad mu je, u siječnju ove godine, nakon propasti kupnje aviona F-16 SDP-ov saborski zastupnik Franko Vidović poklonio kutije s maketama (usput, majstori iz oporbe nisu uspjeli pronaći maketu ispravnog modela, nego su Krstičeviću uručili makete aviona F-14 i F-15), Krstičević je uz histeričnu viku zafitiljio nesretne […]

Kad netko, u razmjeni misli o nečemu što duboko zabrinjava, samouvjereno zaključi: ”Ja sam optimist!”, zašutim. Optimizam je Ambrose Bierce u svome ”Đavoljem rječniku” definirao kao ”intelektualni poremećaj kojemu nema lijeka osim smrti”.

Esej je slobodna prozna forma, u pravilu nonfikcionalna, koja ne pretendira na cjelinu mišljenja, niti na zaokruženost teme. Esej je fragment koji se bavi fragmentarnošću svijeta. Sukladan je s načinom čovjekova mišljenja, te se iz umjetničke i publicističke proze često selio u znanstveni tekst.

Povjerenje u Boga ne proishodi iz uvjerenja, nego iz čuvstva za neizrecivo. Čovjeka kojega, makar i nerazgovjetno, ne dirne prizor lijepoga krajolika ili mu pogled malenog djeteta ne izmami osmijeh, dakle tko se ne odaziva svom čuvstvu za neizrecivo, gotovo da ne bismo mogli nazvati čovjekom.

Nedavno se (24. kolovoza) navršilo sedamdeset šest godina od smrti filozofkinje i mističarke Simone Weil (1909-1943). Nije okrugla obljetnica, ali svaka je prigoda dobra da se prisjetimo njezine misli.

“Riječka farsa” 1919.-1924.; evo metaforičkoga kraja zapravo ”idiličnih”, gotovo literarnih međunacionalnih odnosa kakve je na jedvite jade uspjela nama ovdje nametnuti Carevina kao svome Primorju, izravno podčinjenome Kruni, kroz višejezištvo i regionalni multietnički parlamentarizam, nakon kojih počinje fašistički etnokulturocid, austrougarski egzodus, pa slavenski egzodus, da bi se sve ubrzo strovalilo u strahotni novi rat, pa […]

U drugoj polovini rujna svake se godine prisjećam mojih početaka u novinarstvu. Već sam naveo da sam prve korake u novinarstvu učinio u rujnu 1979., u dobi od tek napunjenih 17 godina (pamtim da je to počelo oko mog rođendana), na televizijskom Canalu 9 patagonijskog grada Comodoro Rivadavia. Znači, u ovom sam poslu okruglo 40 […]

Nakon što sam obišao izložbu o D’Annunziju i njegovim šatorašima iz 1919, odlično dizajniranu i postavljenu u veličanstvenim prostorima bivše peškarije, prvo što mi na um pada je ovo: da su kojim slučajem Srbi, ili Srbijanci, kako se to u podcjenjivačko-šovinističkom diskursu vladajućih hrvatskih politika i podložnih im medija i pojedinaca kaže, kojim slučajem priredili […]

Kršćaninom se ne postaje krštenjem – niti etničkom pripadnošću, obiteljskim naslijeđem ili nekritičkim prihvaćanjem tradicije – nego obraćenjem (po) Isusu Kristu, to jest novim rođenjem. Ja dakle nisam kršćanin nego kristijan, jer pripadam Isusu Kristu, a ne kršćanskoj religiji.

Čitati Tomino evanđelje i intelektualan je i duhovan izazov. Intelektualan zbog toga što propitujući kako i gdje je živjelo to evanđelje i zašto je osuđeno kao heretičko, otkrivamo složenost nastajanja kršćanstva kakvoga poznajemo. Duhovan zbog onoga što u njemu možemo otkriti za svoj vlastiti duhovni put.

Skromna i samozatajna, kakvom ju je Bog dao, hrvatska predsjednica čak ni ne obavještava širu javnost o svim značajnim međunarodnim kontaktima što ih neumorno koristi kako bi svojom osobom brendirala Hrvatsku na svjetskoj sceni.

Postoji li Bog, zar zbilja mislite da On ima nešto s biskupima, da čarobnjaci sa šaljivim peterokutnim kapama nalik pilećoj trtici imaju specijalnu vezu, vazda otvoreni komunikacijski kanal sa Svemogućim?

Ćuti dok razgovaraš sa mnom. Kaže se da je to slikovit prikaz demokratije na naš način. Naši narodi su skloni da demokratiju razumeju bukvalno i dosledno, to jest kao dva loša zaista ubiše Miloša. A Miloš je personifikacija svih onih koji su manjina u društvu i koji se sistemski uče da njihov glas nije toliko […]

Pošto je valjda alkohol ispario iz žila gospođe predsjednice, jer je bilo evidentno da se na kninskoj tvrđavi slabo kontrolirala, da je malo plakala, a malo pjevala (vrištala zapravo), nešto pokušavala kazati hrvatski, nešto engleski, da je govorila nebuloze i da joj se jezik zaplitao, te pošto je prošla proslava Oluje, parada kiča i pijanstva […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). U našim evanđeoskim kršćanskim krugovima često se pita za najdraži ili životno najznačajniji biblijski ulomak ili citat, svojevrstni moto života.

VAŽNOST DIJALOGA U PLURALNOM DRUŠTVU (1) Govor na otvaranju Ljetne škole teologije u Dubrovniku Svijet se neprestano i ubrzano mijenja, ali i sve više povezuje. To dovodi do prožimanja i približavanja različitih kultura i svjetonazora. Različitost ideja je sve dostupnija, a time u društvu i sve prisutnija. Sve to, opisujući nam sveopću pluralizaciju života koja […]

Prof. Stjepan Kušar, kao gost Teološkog četvrtka na temu ”Slobodan Bog – slobodan čovjek”, predočio je suprotstavljajući dva glagola – ”predlagati“-”nalagati” – kako razumije što obilježava zdrav i plodonosan pristup vjeri. O suradnji slobode i vjere učili smo i na teologiji. Tako je nama, svojim studentima, prof. Bajsić ponovio koja je važnost slobode kao neizostavne […]

Vesna Zovkić, redovnica iz Bratstva Isusovih malih sestara, koja živi u zagrebačkoj Dubravi, ustvrdila je da su zbog straha ljudi u Hrvatskoj pomalo izgubili osjećaj solidarnosti prema izbjeglicama i migrantima iz Afrike i Bliskog istoka, koji su opet na granicama s Bosnom i Hercegovinom i čekaju svoju šansu da preko Hrvatske krenu u zapadnu Europu, […]

Na svijetu ništa novo. Ako je suditi po novom dokumentu “Muško i žensko stvori ih”, Sveta Stolica nastavlja zamjenjivati teze vidjevši u rodnim teorijama ideologiju te pokazujući nespremnost prihvatiti temeljne pojmove rodnih teorija koje, između ostalog, dekonstruiraju upravo rodnu ideologiju, stereotipizaciju rodnih uloga kao prirodno stanje stvari i ”prirodnost” binarnog heteronormativnog shvaćanja ljudske seksualnosti.

Danas bih u Beogradu trebao govoriti na jednoj debati na temu ”Ima li pomaka u crkvama prema ispravnom sjećanju”? Trebao bih istaknuti neke važne trenutke kao što je bio susret episkopa i biskupa u Požegi 17. siječnja ili međureligijska molitva za mir u Jasenovcu 2. svibnja, ali kako ću pristupiti temi a da ne naglasim […]

Neki dan dovršen je izborni proces u najvećoj “demokraciji” na svijetu. Nije riječ o izborima za parlament Europske unije, gdje također, malo-pomalo, demokracija teži za navodnicima, nego o izborima u mnogo većoj i jednako višenacionalnoj i multikulturnoj Indiji.

Protekli se tjedan navršilo 30 godina kako sam stigao iz Argentine. Da, trideset sam godina među vama. Često me pitaju žalim li što sam uopće došao? Ne, ne žalim. Odnosno ovako, kako me je nedavno na festivalu VRISAK u Rijeci pitao Vojo Šiljak: Je li lakše ili bolje biti Argentincem ili biti Hrvatom? Mora se […]

Neslavni kraj ustaškog režima, katastrofalno urušavanje svih njegovih materijalnih svjedoka – ”Bleiburg” je tek jedan, ali najtragičniji čin – vapili su, vape i danas za nekakvim suvislim obrazloženjem, za ”višom smislom”.

Isus u filmskoj umjetnosti: koliko Isus smije biti čovjek? U više od sto godina pojavilo se mnoštvo filmova o Isusu, nijemih, zvučnih, informativno-poučnih, dokumentarnih, među njima i mnogi koje je i Katolička Crkva s odobravanjem pa čak i oduševljenjem prihvatila.

U subotu će biti toplo. Vakula je rekao. Možda tek padne pljusak. Vrijeme bezvezno, no bolje nego prethodnih dana, sasvim prigodno za odlazak na groblje, na mjesto gdje se treba sjetiti mrtvih.

Među nekim svijetom u ovim krajevima raširio se običaj da se o ljudima po upokojenju govore samo poganluci. Sjećamo se tako hvarskog svećenika Milija Plenkovića, koji se javno poradovao smrti Slavka Goldsteina, a evo i Vojislava Šešelja, prigodom smrti Dejana Anastasijevića: “Odapelo ono govno Dejan Anastasijević, po zanimanju lažni haški svedok. Suprugu Jadranku mi optužio […]

U Spomen području Jasenovac, 2. svibnja obilježen je Jom Hašoa – Dan sjećanja na žrtve holokausta u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Bio je to prvi molitveni susret visokih predstavnika četiriju vjerskih uzajednica u Republici Hrvatskoj održan u Jasenovcu na prijedlog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za ekumemnizam i dijalog.

Blagdan Isusova uskrsnuća treba prije svega biti poruka nade i poruka da je Bog uvijek s nama i uvijek na našoj strani.

Istina svakog čovjeka sadržana je u jeziku, a neistina u neartikuliranome kriku. Artikulirana ljudskost je ona koja se može jezikom izreći i potvrditi se u relacijama.

Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. Bio je njemački evangelički pastor, teolog i antinacist, jedan od utemeljitelja “Ispovjedajuće crkve” (Bekennende Kirche) disidentske frakcije među njemačkim luteranima koja se suprotstavila suradnji s nacističkom državom i Hitlerom uz kojeg su zdušno pristali “Njemački kršćani” (Deutsche Christen) pod […]

Između smo svetkovine Uskrsa po oba kalendara. Jučer ga je slavio kršćanski zapad, iduće nedjelje će ga slaviti kršćanski istok. Baš lijepo.

Biti sretan što si Srbin ili Hrvat, ima li išta poraznije po samu sreću. Napisao je to Mirko Kovač u svojoj sjajnoj knjizi polemika ”Elita gora od rulje”. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović prilikom godišnjice inauguracije izjavila je da je prije svega majka, Hrvatica i vjernica.

U ne tako davna vremena ljevica je sebe otvoreno izjednačavala s ateizmom, čak radeći sustavno i nasilno na njegovom prodoru u društvo.

Nedavno je u jednom intervjuu reis-ulema Kavazović ”nacrtao” BiH kao kuću liberalne i građanske demokracije s evropskim vrijednostima, na kojima su izgrađene evropske države i na kojima su postale poželjne za život. Da ta poželjnost nije plod iluzija ili propagande pokazuju svjetski trendovi kretanja stanovništva, pa i našeg.

Svijet je brujao o četverodnevnom samitu u Vatikanu na kojem su se, predvođeni papom Franjom, okupili čelnici stotinjak biskupskih konferencija kako bi odgovorili na globalni skandal svećeničkog zlostavljanja djece i maloljetnika/ca.

(Opaska uredništva: Dva smo tjedna ovdje imali pismo HBK patrijarhu Irineju. To pismo je napisano 18. studenog 2018. O njemu smo već pisali. Čini nam se potrebnim još jednom, ali u ovoj rubrici – bilo je objavljeno u rubrici Odjeci -, donijeti zajedničku izjavu katoličkih biskupa i pravoslavnih vladika potpisanu na susretu u Požegi 17. […]

Ono što je pravi problem politike u Hrvatskoj suhoparnim jezikom naziva se legitimnost, poetično, radi promidžbe naziva se vjerodostojnost, a sasvim jednostavnim jezikom naziva se povjerenjem u vlast.

Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.

Govor pape Franje na međunarodnoj međuvjerskoj konferenciji o ”Ljudskom bratstvu” u kulturnom centru ”Founder’s Memorial” u Abu Dhabiju u ponedjeljak 4. veljače 2019.

U javnosti se nerijetko čuje kako je protekla 2018. godina bila godina žena. Godina u kojoj su se ženski glasovi čuli snažnije i jače, godina u kojoj su pitanja nasilja nad ženama i neravnopravnosti žena i muškaraca bila među ključnim i u medijima najzastupljenijim temama bilo da spomenemo #MeToo pokret,

(Opaska uredništva: Činilo nam se potrebnim, sada kada je dosta oduševljenih glasova u povodu govora kardinala Josipa Bozanića ispred zagrebačke katedrale, a u povodu Dana sjećanja na Holokaust, podsjetiti na jedan možda već zaboravljen ali prevažan glas – onaj pokojnog Slavka Godsteina, i na otvoreno pismo koje je 29. rujna 2009. Goldstein poslao zagrebačkom nadbiskupu […]

Ako mene pitate, valjda najgluplja rasprava koju je itko ikada smislio je ona o tome tko je moralniji – vjernici ili ateisti.

Svake godine kršćani diljem svijeta okupljaju se u molitvi za rast u jedinstvu. To činimo u svijetu u kojem korupcija, pohlepa i nepravda dovode do nejednakosti i podjela. Naša ujedinjena molitva u ovom podijeljenom svijetu je moćna.

Tko je Nečastivi? Kakav mu je kroki? Kroki (francuski: croquis) je brz i nedovršen crtež živog modela. Obično je gotov za nekoliko minuta nakon čega model promijeni pozu da bi se mogao nacrtati novi kroki kaže Wikipedija o šarmantnoj posuđenici iz francuskog jezika.

U četvrtak 17. siječnja je u Požegi u Biskupskom domu održan prevažan, možda  i povjesni susret episkopa Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije. Na susret je pozvao požeški biskup i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog Antun Škvorčević.

U jednom od meni najdražih filmova ”Butch Cassidy i Sundance Kid” junaci se nađu u neprilici. Za ostanak u odmetničkom skloništu Butch se treba boriti noževima protiv najjačeg i najvećeg odmetnika, izvjesnog Logana. Borba izgleda unaprijed riješena.

Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.

Danas je postalo politički korektno govoriti o skladu vjere i znanosti, tako da se svi oni koji eventualno tvrde suprotno nazivaju fanaticima, radikalnim ateistima i sličnim ljupkim nazivima.

Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.

Naslov ove prve ovogodišnje kolumne posuđujem iz definicije Svetoga pisma nezaboravnog Bonaventure Dude.

U jednu od blagdanskih predbožićnih večeri koje se ovih dana svečano spuštaju nad grad Zagreb, u Petrinjskoj ulici, nakon mnogo godina susrela sam svoju gimnazijsku profesoricu umjetnosti. Jednu od onih s iskustvom i entuzijazmom istinskog prosvjetara i pedagoga stasalog osamdesetih, koja je generacijama školaraca znala udahnuti ljubav za svoj predmet, otkriti posebnost svakog od učenika […]

Poruka pape Franje za 52. Svjetski dan mira, 1. siječnja 2019. 1.”Mir kući ovoj!” Šaljući svoje učenike u misiju, Isus im reče: ”U koju god kuću uđete, najprije recite: ‘Mir kući ovoj!’ Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas” (Lk 10, 5-6).

Hrvatska sadašnjost odvija se u bolnom rascjepu između građanskog društva i plemenske svijesti. Takva sadašnjost nije mjerljiva kategorijom vremena, ona se izražava u kultnim radnjama štovanja poraza. Sve što se može dogoditi u rascjepu, nije događaj, nego poraz događajnosti.

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

U utorak (sutra) je svetkovina Božića (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa) a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

Na izmaku 2018., koja je imala, barem po procjeni portala Njemačke katoličke biskupske konferencije, više sjene nego svjetla, pred očima su nam dvije boje prsluka koji su simboli vremena u kojem živimo: narančasti spasilački prsluk izbjeglica na Mediteranu i žuti prsluk francuskih prosvjednika.

Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Što je to bogoslužje? Ovako piše u Hrvatskoj enciklopediji: “služba Božja; po kršćanskome shvaćanju, crkveni i vjerski obredi koji se, za pripadnike zajednice, održavaju prema utvrđenom redoslijedu i po određenim pravilima radi štovanja Boga (misa, molitve, pjesme, sakramenti, propovijedi). Takvo široko značenje ima na Zapadu, a na Istoku označava samo misu ili euharistijsko slavlje. Javni […]

Ove godine su preseljenjem u vječnost javnu scenu napustila tri neosporno velika i silno utjecajna Amerikanca: Billy Graham, John McCain i George Bush stariji. Imao sam osobno čast susreti svu trojicu te im stoga dugujem ovaj kratki zajednički posmrtni osvrt.

“S njima skupa ni na rajska vrata, nema sloge Srba i Hrvata“, kaže jedan guslarski stih. Lijepo je tim desetercem beogradski etnolog, antropolog Ivan Čolović neki dan u Zagrebu, na tribini pod naslovom “Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“, poentirao tvrdnju da sama kultura, kojom se guslarski nacionalisti služe, demantira njihove tvrdnje o dubokoj podijeljenosti, ukorijenjenoj i neiskorjenjivoj […]

(Pozivam čitateljice i čitatelje iz Zagreba i okolice da dođu na predstavljanje knjige ”Povratak Adolfa Pilsela” u srijedu, 5. prosinca, u 19 sati u Novinarskom domu. Govore: Stjepan Mesić, Ivo Josipović, vladika Jovan Ćulibrk, Jadranka Brnčić, Boris Rašeta, urednik knjige Drago Glamuzina i autor. Tekstove čita i razgovorom moderira Branimir Pofuk).

Ako me je kao čovjeka koji se dugo bavio teologijom što iznenadilo u posljednje vrijeme, onda je to zasigurno inicijativa pape Franje o promjeni teksta Očenaša.

Za najkasnije desetak dana Sabor će morati raspravljati o (ne)činjenju Vlade u vezi s učestalom zloupotrebom ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Riječ je o interpelaciji o radu Vlade koju je još u travnju prošle godine zatražilo 28 zastupnika SDP-a, ali do danas ova točka nije raspravljena.

U nedjelju, 18. studenog obilježen je po drugi put Svjetski dan siromašnih. Tom prilikom je papa Franjo slavio misu zajedno s izbjeglicama, beskućnicima, primateljima socijalne pomoći te potom ručao zajedno s 3000 siromaha.

Predstavljajući moj novi roman na tportalu, moj urednik Drago Glamuzina (VBZ) preporučuje (auto)biografsku knjigu ”Povratak Adolfa Pilsela” u čijem je središtu moj otac Adolf, nekadašnji pripadnik Hitlerjugenda i Pavelićev tjelohranitelj u Argentini, ”kojeg sin u dubokoj starosti prvi put dovodi u Hrvatsku da se pokloni ustaškim žrtvama u Jasenovcu”. Jesam li ja podsvjesno zapravo cijelo […]

Lijep odjek u javnosti imale su poruke i riječi koje su 24. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu izrekli zagrebački muftija i predjsednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz Hasanović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj Porfirije Perić, rabin Židovske općine Zagreb i glavni rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević i Mate Uzinić, […]

(Opaska autorice: Na starohebrejskom ”iš” znači čovjek, a ”išah” čovječica. Hrvatski će to prevesti kao muškarac i žena. Dugo se kroz povijest, a i danas nerijetko, podrazumijeva da je čovjek muškarac. S obzirom da pišem iz pozicije feminističke teologije, a da feminizam zastupa radikalnu ideju da je žena čovjek, naziv IŠAH mi se čini vrlo […]

Jürgen Moltmann, ”Raspeti Bog – Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”, Ex Libris, Rijeka, 2005. Križ se ne voli i ne može se voljeti. Ovim riječima započinje knjiga “Raspeti Bog”, njemačkoga protestantskog teologa Jürgena Moltmanna, podnaslovljena kao “Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”.

Kršćani koji napadaju papu Franju zbog njegovih nastojanja da se otvoreno govori istina u Crkvi ta makar i škodila njezinu ugledu, s jedne strane, te oni koji napadaju Papu jer, navodno, ne čini dostatno da se suzbiju strašni zločini protiv maloljetnika i zavjera prešućivanja tih zločina, s druge strane – svi oni natovaruju na Papina […]

Deseta je godišnjica propasti Lehman Brothersa i izbijanja globalne Velike recesije, a budući da se recesije u svijetu ponavljaju neumoljivom pravilnošću od svakih osam do deset godina, svijet očekuje novu svakoga trenutka, pitajući se što će je ovoga puta izazvati.

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je […]

Napredak je sumnjiv. Bilo kakav i bilo kad, kroz cijelu ljudsku povijest je svaka masovna promjena ponašanja potaknuta novim društvenim i gospodarskim i obrascima ili – to pogotovo – tehnološkim napretkom, izazivala podozrenje i sumnju konzervatvnih dijelova društva, predvođenih jasno onima koji su bivali na povlaštenijim pozicijima. Što je i logično – ako je tebi […]

Prije nekoliko dana osvanula je vijest na portalu index.hr o svećeniku koji poziva svoje župljane da migrantima ne daju ni vode ni hrane. Nažalost ne radi se samo o bombastičnom naslovu; razgovor koji je novinar obavio s dotičnim župnikom potvrđuje sadržaj njegovog posta.

Ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak valjda se toliko pretrgla pripremajući svoj skromni pilot kurikularne reforme da nije stigla pogledati udžbenike po kojima će djeca učiti i ove ”prijelomne” i ”reformske” obrazovne godine.

Autor je najbolji poznavatelj teološke misli i djela Josipa Turčinovića, a ova je knjiga nastala u sklopu proslave 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti.

Kad se 13. ožujka 2013. godine novoizabrani papa Bergoglio obratio mnoštvu na Trgu sv. Petra s pozdravom ”Buona sera”, oduševljenju kao da nije bilo kraja. Neobični stil novoga pape, njegova skromnost i odbacivanje pompe kakvim su njegovi prethodnici isticali uzvišenost papinstva nailazili su i dalje na čuđenje i na divljenje: od njih se papa Bergoglio […]

Mene i dalje umije fascinirati činjenica da, primjerice, neki vrhunski fizičar izražava čvrsto uvjerenje u postojanje Boga – i to, naravno, obavezno u nekoj od ustaljenih verzija kao što je kršćanstvo.

Godine 1947., nakon rata, vlada Republike Irske uputila je papi Piju XII. poziv da sjedište Katoličke crkve premjesti u Irsku u slučaju da komunisti preuzmu vlast u Italiji, za što je postojala ozbiljna bojazan. Irskom ambasadoru u Vatikanu Papa je odgovorio: ”Oh, Irska, kamo bih drugamo mogao ići nego u Irsku!” Poput Šimuna Petra Isusu: […]

Ministrica obrazovanja Divjak u proceduru uputi prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama pisan kompletno u ženskom rodu – i ministru uprave pada mrak na oči, a činovnici Ministarstva uprave posežu za uvijek popularnim argumentom: ”Ustav rabi muški rod”, točka.

Razumljivo je zašto naši desničari vole Hrvatsku, to je jedina civilizirana država u kojoj mogu nekažnjeno vikati što im padne na pamet.

Nije to idiotsko pitanje kad malo razmislim. Čujem kako neki pričaju o čistoj krvi, o miješanju krvi i o tome da su neke rase nezrele, da se ne bi trebale miješati. Čujem kako imaju jasan stav o tome što su čisti Hrvati.

Zdenka Vučković je glas duboko utisnut u naše pamćenje pjesmama kao što su “Moja mala djevojčica”, “Zeko i potočić” i “Zagreb, Zagreb”. Đuka Čaić zagrmio je, pak, već na samom početku rata 1991. ratničku koračnicu “Hrvatine”. Što spaja ovo dvoje pjevača? Stih “Tisuću generacija noćas ne spava” koji su zajedno otpjevali u pjesmi “Moja domovina”.

Knjiga izlaska donosi jednu od najuzbudljivijih priča u Starom zavjetu, a u cijelini Biblije, odnosno onoga što kršćani nazivaju i smatraju Svetim pismom, ona je protuteža i proročka najava velike sage o Isusu u Novom zavjetu.

Povod ovom članku nije samo nedavna tribina u Zagrebu koja je još jednom istakla opasnost od kriminalizacije migracije. Povod je i šutnja javnosti, koju razumijemo kao nebrigu, pasivnost prema nevolji ljudi koji bježe od rata.

Dopustite mi da danas budem osobna, odnosno da jednostavno podijelim s vama koji čitate kolumnu, razmišljanje kakvo možda jest (nadam se) i vaše.

Njegove dede bili su gestapovac i ustaša. Njegov otac bio je telohranitelj Ante Pavelića. Njegova porodica je Pavelića spasla sigurne smrti, igrom sudbine, baš u gradu Judenburgu, stecištu Jevreja koje je Pavelić izmasakrirao na teritoriji NDH. Njega su kao dete učili ustaškim koračnicama. Isti taj čovek je 1995. godine sopstvenim rukama sahranjivao Srbe u Hrvatskoj […]

Predrag Finci, ”Umjetnost uništenog. Estetika, rat i Holokaust”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Predrag Finci (1946.) kao da se cijeli svoj život spremao za ovu i ovakvu knjigu. Kao da mu je za nju trebalo još samo jedno, osobno ratno traumatsko iskustvo.

Ljudima izgubljenima u noći bez zvijezda i bespuću bez orijentira treba kompas, mali predmet s drhtavom kazaljkom koja se uvijek okreće prema sjeveru. Odatle i metafora o moralnom kompasu koji nam treba u vremenima kada temeljne ljudske vrijednosti i savjest sakrije magla, kada se bilo koja vrijednost izdigne iznad osjećaja ljudskosti, empatije, suosjećanja prema drugom […]

(Opaska uredništva: Zbog nacionalističkih ispada albanskih igrača u Švicarskoj reprezentaciji koja je pobjedila reprezentaciju Srbije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, ponavljamo vrlo precizan komentar Miljenka Jergovića iz 2016.) Sociološki gledano, europske nogometne reprezentacije mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju ekipe visokorazvijenih zapadnih država – recimo Švicarske i Austrije – gdje je […]

Svake druge godine već više od jednog stoljeća katolici Njemačke organiziraju nacionalno okupljanje Katholikentag. U svibnju ove godine održan je 101. Katholikentag u Münsteru na temu ”Traži mir”. Tribine, okrugli stolovi, izlaganja, predavanja, izložbe, sajmovi, radionice sve dakle što čini šarenu paletu aktivnosti ovog okupljanja bavilo se istraživanjem što znači traženje mira. 

Prema legendi, papa Urban Drugi pozvao je na križarski rat, a kralj Dmitar Zvonimir spremno pristao. Međutim, podanici ovoga vladara nisu dijelili njegov entuzijazam.

Čuli ste, pretpostavljam: grupa od 30 prosvjednika upala je među glumce na scenu jednog češkog kazališta u pokušaju da spriječi glumce Mladinskog gledališča iz Ljubljane da izvedu predstavu hrvatskog režisera Olivera Frljića “Naše nasilje, vaše nasilje”, a iz dvorane ih je morala izvesti policija.

Ljiljana Matković-Vlašić, ”Blago mirotvorcima – Glas vapijućeg u pustinji”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2018. Tko je imalo upoznat s krugom teologa i intelektualaca koji su Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj uvelike pridonijeli koncilskoj obnovi – mislim na iznimne ljude kao što su bili Tomislav Šagi Bunić, Josip Turčinović, Vjekoslav Bajsić, Bonaventura Duda, Željko Mardešić – znaju da […]

Evangelička pastorica je oduševljeno propovijedala o snažnoj poruci blagdana Tijelovo evangeličkim vjernicima (koji taj blagdan ne obilježavaju). Napose o tradicionalnoj procesiji uz građanske garde, narodne nošnje, sa svećenicima s monstrancom pod baldahinom, morem cvijeća ispred oltara na poljima i gradskim trgovima.

Priča o stvaranju u Bibliji i nije tek priča o stvaranju, nego i o – odvajanju. Svjetlost je odvojena na dan i noć, nebeski svod na kopno i vode, živa bića na ona koja plivaju, gmižu, hodaju ili lete. Ljudska bića razdvojena su od životinja, muškarac od žene, tijelo od duše, intelekt od inteligencije, užitak […]

Godine 1935. Einstein je s dvojicom kolega objavio svoj rad kojim opovrgava eksperiment iz kvantne fizike, zapravo proglašava kvantnu fiziku nepotpunom teorijom. U tom eksperimentu se dvije čestice koje su nekad bile jedna pošalju na dvije udaljene točke planeta, u različita jata čestica. Kad se na njihova jata djeluje elektromagnetnim poljem, sve čestice u jatu […]

”I am a Man – ”Ja sam čovjek” stajalo je na plakatima boraca za ljudska prava crnaca pod vodstvom Martina Luthera Kinga. U novije vrijeme se ponovo diže isti glas otpora u poruci ”Black lives matter” –”Crni životi vrijede” kojom američki građani protestiraju protiv nasilja prema Afroamerikancima. Obje poruke teže nenasilnom oslobođenju. Pitanje je koga?

Čitatelj će mi oprostiti, drugog prijevoda mimo srpskog nisam našao, ali sadržaj nam je svima blizak i jasan: “Ako je u demokratskim zemljama glavna snaga podstrek za proizvodnju profita koji imaju pojedini industrijalci, bankari i podmićeni političari (…) nama najveći podstrek daje saznanje miliona onih koji rade da se u ovom ratu vodi borba protiv […]

Biti vjernik znači misliti/osjećati/vjerovati da Bog 100% postoji, uz možda minimalnu i sasvim formalnu mogućnost da ste pogriješili. S druge strane, biti ateist znači da se postojanju Boga pridaje 0% vjerojatnosti (ili najviše 0,000001%).

Što je istina, pitaju se ljudi od davnina, a jedan od jednostavnijih odgovora u našoj zemlji u posljednje vrijeme je vrlo omiljen: sve. Baš sve što poželite ovdje može biti istina.

Bauk scijentizma kruži Europom – i danas je riječ scijentist na ivici dobivanja statusa kojega je nekoć imala riječ vještica. Danas možete biti i najveća budala, ali uvijek se vaditi na to da su scijentisti još gori od vas. Jer oni, kako se često papagajski izriče, nezrelo i površnu shvaćaju znanost, pokušavaju – zamislite vi […]

Suradnja kršćana i ateista, dijalog Crkve i marksizma: nakon 200 godina otuđenosti a sada bliskosti.  ”Lijeva politika bez angažmana kršćana? Neće ići.” Tu kategoričnu tvrdnju Drage Pilsela neka podjednako čuju Crkva i politika i prihvate da je prošlo vrijeme kad su se ljevica (komunisti i socijaldemokrati) i kršćani doživljavali kao ”vatra i voda” (prema Augustu […]

Verdijeva opera Don Carlo. Četvrti čin. Kralj Filip sam u svojim odajama, zdvojan zbog spoznaje da ga njegova kraljica nikada nije voljela. Pjeva o tome u velikom monologu. Taman kad završi, otvaraju se vrata, uz najavu gosta čiji posjet ni kralj ne smije odbiti: Il Grand’ Inquisitor! Veliki inkvizitor!

Ponedjeljak je. Jutro na mojem zagrebačkom brdu. Sjedim ispred kuće. Tamo gdje volim. Pijem kavu. Rasprostrla sam male ikonice, magnete koje sam donijela iz Jasenovca. Ikonopisala ih je monahinja Marija.

Da imam novca kao što nemam, o paradoksu hrvatskog društva – umjesto što po novinama pišem pizdarije – snimio bih spektakularan dugometražni film. Zvao bi se, kako sam ja to zamislio, ”Odiseja 2018”, i započeo bi scenom u kojoj se čopor crnih čovjekolikih majmuna u nekoj zabitoj betonskoj vukojebini budi otkrivajući u svom kvartu tajanstveni […]

Pred sam Uskrs 26 hrvatskih i inozemnih znanstvenika – pod dirigentskom palicom Slavena Letice – odlučilo je čitateljima Večernjaka obznaniti svoj stav o odnosu vjere i znanosti. Okupilo se donekle šareno društvo – što pravih znanstvenika-istraživača, što medicinskih i psihijatrijskih djelatnika, a njima su se priključili i filozofi i teolozi, kao jedna, moram reći, prilično […]

U vrlo poticajnom razgovoru našeg kolege Branimira Pofuka s četiri katolkinje, javne djelatnice, objavljenom u subotu u prilogu Obzor Večernjeg lista, od svih konstatacija koje su te laikinje izrekle izdvojio bih poprilično tužne riječni teologinje Lane Bobić koja kaže: ”Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi”.

Miljenko Smoje, ”Judi i beštije – Ratna kronika Malog mista”, Hena com, Zagreb, 2018, 325 str. U nekoj zemlji bogate kulture i razvijene imaginacije, u Italiji, Poljskoj, Austriji, a pogotovu Francuskoj, Miljenko Smoje bio bio doživljavan kao melankolični novinski pisac, žalobni humorist, veliki mjesni, lokalni pripovjedač, koji svoju romanesknu, epsku prozu preodijeva u kvazižurnalističke forme.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

Protivnici Istambulske konvencije ignorantski ponosno govore da priznaju samo konvenciju koja je diktirana od Boga. Tvrde da je to kraj podjele ljudi po spolu. Tvrde da se želi ubiti Isusa. Mora da su propustili neku lekciju vjeronauka. Isusa su razapeli prije dva milenija i sada ne trpi muke niti ga se može dvaput ubiti.

Johann Baptist Metz, katolički teolog, učenik Rahnera i jedan od tri njemačka teologa čije ime se veže uz pojam nove političke teologije, pisao je o vjeri kao o opasnom sjećanju na Isusa iz Nazareta.

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga.

VI.Blasfemijski preokret u postratno-tranzicijskoj pustinji regije: solidarno izručenje ”vražjim krugovima smrti” Baš kao i druge religiozne institucije u južnoslavenskim društvima, još uvijek duboko obilježenim postratnim i tranzicijskim traumama, Katolička je Crkva u prvom redu sučeljena s problemom naglog gubljenja društvene relevantnosti i oblikovanja ljudskog a time i vjerodostojnog diskursa o Bogu.

Ljepolikom Kad se u ovo godišnje doba autobus izvuče iz Like najčešće biva da se izvukao iz magle, golomrazice i leda, da se provukao kroz Svetog Roka i da je Mediteran vidljiva činjenica koju jedan od hrvatskih rječnika definira i kao pojas rasta masline.

Srijeda je bila zanimljiv dan. Dva katolička spomendana slučajno su se srela, Pepelnica ili Čista srijeda, kojom počinje korizma, pokorničkih četrdeset dana pred Uskrs, i sveti Valentin, koji se slavi kao Dan zaljubljenih.

Duga je povijest kršćanstva te poznaje mnoge promjene i putanje. Iako nam se može činiti da se tradicija, nepromijenjena i pouzdana, sukcesivno prenosi s koljena na koljeno, tomu nije posve tako. Barem ne u naglascima koje unutar tradicije pridajemo različitim vidovima i razinama kršćanskog života, pa onda, dakako, i odnosa prema Isusu Kristu, izvoru i […]

Ako mene pitate što je glavni razlog činjenici da su mnogi ljudi, unatoč svem napretku našega znanja i ovladavanja svijetom, i dalje religiozni, ponudio bih vam jednostavan odgovor: nalaženje smisla.

Ovih je dana prilično zgražanje naše katoličke uljudbe izazvala vijest kako je tamo neka skupina homoseksualaca odlučila izdati slikovnicu Dugina obitelj. I mene je to potreslo, pa sam odlučio – kontra LGBT propagandi – napraviti jednu prekrasnu slikovnicu s naslovom Moja biblijska obitelj.

U prepunoj Velikoj dvorani Novinarskog doma glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina ocijenio je da je humanizam najveća vrijednost knjige ”U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. O postojanju Boga nema dokaza, kazao je Glamuzina i dodao da je siguran ako i postoji Bog, da se ne miješa u naš život i da ga ne možemo kupiti […]

Urednik i voditelj emisije ”Nedjeljom u 2”, Aleksandar Stanković, na dnevni red hrvatske javnosti stavio je – govor mržnje. Nije ovo prvi put da se o govoru mržnje govori, niti će, bojimo se, biti posljednji.

Usred smo važne ekumenske molitvene akcije. Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga […]

Jezik je javno dobro. Jednako pripada svima, i pjesniku-jezikotvorcu i onome koji je u ovom jeziku izgovorio samo riječ mama, a poslije nijednu više. Samo jedan je način da se uskrati pravo na jezik: smrću! Jezik ima početak u riječi mama, ali nitko nije došao do njegova kraja. Jezik je beskrajan kao vasiona. U jeziku […]

Komemoracija, koju je Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom i Hrvatskim društvom pisaca, okupila je brojne Lucićeve prijatelje i kolege, te osobe iz političkog i javnog života, Novinarski dom bio je premalen da bi primio sve one koji su se posljednji put htjeli oprostiti od svog kolege.

”Pobogu, Peco, kako ste mogli?” – pitali su me. ”Šta kako sam mogao?” – odgovarao bih začuđen. ”Jasenovac…” I, što tu čovjek da odgovori?!… Unatoč mučnini koju sam osjećao, ta mi je atmosfera pomogla da shvatim što čovjek nikada ne smije činiti u ime bilo kakvog kolektiviteta, pogotovo kada se radi o većinskoj grupaciji. Predrag […]

Živimo u vremenu kada su se velike priče, o povijesti, smislu, životu, pa i ona o Bogu, sve redom još dok su nastajale, smjesta bivale dekonstruirane, a ipak, grčevito se želimo držati o posljednje slamke njihovih krhotina. Štoviše, zabadamo te krhotine jedni drugima u leđa.

Drage cure, žene i djevojčice, vrijeme je da se osvijestimo i izvučemo iz okova suvremenog svijeta. Dolje rodna ideologija! Želimo biti slobodne od okova roda, dosta nam je što smo žene-žene! Sve ostalo što nam je društvo natovarilo na vrat, pa-pa!

Jučer je bila svetkovina Božića prema Julijanskom kalendaru. To je dan, znamo, koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa), a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

U našim evanđeoskim kršćanskim krugovima često se pita za najdraži ili životno najznačajniji biblijski ulomak ili citat, svojevrstni moto života.

Kršćanin sam, ali mi nije svejedno što se radi ”u ime Isusa“, jer otkako sam završio studij teologije (ako je uopće moguće takav studij dovršiti) razbijam glavu jednim fundamentalnim pitanjem: tko je bio Isus?

Križ se ne voli i ne može se voljeti. Ovim riječima započinje knjiga “Raspeti Bog”, njemačkoga protestantskog teologa Jürgena Moltmanna, podnaslovljena kao “Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”.

Badnjak ili Badnji dan je posljednji dan Adventa. O samom značenju imena Badnjak postoje različita mišljenja. Najčešće se smatra da mu naziv dolazi od staroslavenskoga glagola ”bdjeti” ili od glagola razbadriti se, to jest ”razbuditi se, biti budan”, a to upućuje na bdijenja uoči velikih kršćanskih blagdana, dok ne završi ponošna služba Božja.

Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda […]

Kad se jednoga dana bude pisala povijest biologije 21. stoljeća, možemo unaprijed reći da će Francisu Collinsu pripasti jedno od vodećih mjesta. Čovjek koji je otključao tajnu ljudskog genoma uveo nas je u jednu novu znanstvenu eru, čije posljedice (i to prvenstveno pozitivne) tek trebamo vidjeti.

Župan Alojz Tomašević optužen je za obiteljsko nasilje, a policija u takvim slučajevima optuženome oduzima oružje. Da šamaranje i naguravanje između muža i žene ne bi preraslo u vatreni obračun, da ne bi on nju nastrijelio kao srnu ili ona njega upucala kao zeca, iz kuće su preventivno odnijeli lovačku pušku.

Propovijed na ispraćaju Dražena Glavaša, Krematorij, Mirogoj, 9.12.2017. Tužni zbore, ožalošćena obitelji i rodbino, braćo i sestre, dragi prijatelji i poznanici. Izražavajući svoju duboku sućut i privrženost, okupljeni smo ovdje ispratiti zemne ostatke našeg voljenog Dražena.

Samoubojstvo S. P. u haškoj sudnici pred televizijskim kamerama televizije nije moglo a da ne izazove šok i nevjericu te razne, uglavnom neprimjerene, usporedbe: austrijski dnevnik Die Krone, list malog formata (gdje se priprostiji građani smiju ispucati i tom se slobodom izdašno koriste) objavio je odmah usporedbu iz povijesti – sa samoubojstvom Reichsfeldmaršala Hermanna Goeringa, […]

Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi.

Veći dio ove kolumne sam objavio u prošlotjednom broju tjednika Nacional. Nešto dopunjenu donosim vam je ovdje jer smatram da bi šira publika koja godinama prati Autograf trebala moći imati uvid u moja razmatranja o tzv. molitvama za osuđene ratne zločince.

U Vatikanu je kao i u mnogim biskupijama u nedjelju obilježen prvi Svjetski dan siromaha, što ga je papa Franjo najavio prošle godine na kraju Jubilarne godine milosrđa.

Na ovu sam se kolumnu odlučio kada sam pročitao što je sisački biskup Vlado Košić odbrusio sisačkoj gradonačelnici Kristini Ikić Baniček. Slaveći misu zadušnicu za svećenika Antuna Grahovara (ubijenog nožem u župnom stanu u Sisku 9. studenog 1990.), Košić je povukao paralelu između Grahovara i Stepinca, krenuo zatim na omiljenu temu – komunistički režime i […]

 V.Religiozna produktivnost blasfemijskog u kasnoj moderni: društvena relevantnost i ljudski diskurs o Bogu Polazeći od Isusovog križa a iz kršćanske perspektive može se s pravom reći da se u samom temelju kršćanstva nalazi spoznaja o mogućnosti preobrazbe blasfemičnog u ono spasonosno jer križ, nekoć sredstvo smaknuća od Boga prokletog (Pnz 21, 22-23), neočekivano po Isusu […]

Tomislav Horvatinčić vidio je možda u daljini jednu jedrilicu, a zatim je podigao glavu i pogledao plavo nebo bez oblaka. I tu se spustio mrak. Odnekud su kao zazvonila neka zvona. Izašao je okrugli žuti mjesec i osvijetlio travnatu ravnicu kojom je trčalo krdo uplašenih antilopa.

O velikom reformatoru 16. stoljeća, Martinu Lutheru, u našoj ekumenski nepismenoj i konfesionalno netolerantnoj javnosti još uvijek kolaju mnoge laži, izmišljotine pa i zlonamjerne krivotvorine.

1.Kasnomoderna definicija blasfemije: susretište religioznog i sekularnog diskursa Da bismo se probili do nove definicije blasfemije koja bi bila primjerena uvjetima egzistencije u kasnoj moderni, dakako istodobno iz sekularnog i religioznog rakursa, nužno se pobliže pozabaviti jazom koji razdvaja kulturu u kojoj živimo – u prvom redu na Zapadu – od kulture u kojoj se […]

Bog, slučaj, ili iskušenje binarnog mišljenja u jednom su trenutku dvojicu pokojnika suprotstavili jednog drugome. Dok je u Hrvatskoj trajalo orgijanje nad smrću Slavka Goldsteina, koje su s neonacističkih, antisemitskih i protucivilizacijskih pozicija predvodili mjesni desničari i katolički militanti, započinjao je prohod neraspadnutoga tijela svetog Leopolda Mandića hrvatskim krajevima.

Bilo mi je jako važno nakon prestrašnog, ne samo jednog u nizu, skandaloznog govora sisačkog biskupa Vlade Košića u petak u Šibeniku, na proslavi Dana grada, kada je rigao vatru na sve nas novinare koje naziva sotonama (ali neću više o ispadima Košića; dovoljno smo za danas zatrovali eter samim njegovim spominjanjem), jučer u ovom […]

Kad se Hrvatska biskupska konferencija osjeća primoranom poslati delegaciju hrvatskoj Vladi, mora da na pomolu vidi velike opasnosti. Povod: (ne)ratificiranje Istambulske deklaracije o suzbijanju nasilja protiv žena i nasilja u obitelji. Opasnost: dokument Vijeća Europe sadrži pojam ”rod”, dakle počiva na ”rodnoj ideologiji”.

Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi.

Don Mili Plenković iz Hvarsko-bračko-viške biskupije koji služi na Hvaru na Facebooku je napisao: ”Obradovala me vijest da je umro Slavko Goldstein. Drago mi je da je jedan mrzitelj Hrvatske nestao s pozornice ovog svijeta.” Kada su ga neki novinari nazvali da provjere zašto je to napisao, rekao je: ”Hvala ti, Bože, što ga više […]

U okviru projekta ”Sjećanja Krležinih suvremenika” svoja je sjećanja u Memorijalnom prostoru Bele i Miroslava Krleže u Zagrebu u utorak 12. rujna sa slušateljima podijelio teolog, povjesničar, pjesnik, profesor emeritus akademik Ivan Golub. Razgovor je vodio autor projekta Goran Matović.

Jučer, u srijedu 13. rujna, oko 13 sati u bolnici Rebro u Zagrebu preminuo je Slavko Goldstein. Bio je veliki hrvatski pisac. Svoj 89. rođendan je u utorak 22. kolovoza, nažalost, proslavio u bolnici. Vijesti su, na svu sreću, bile konačno povoljne, pa sam ga ponovo vidio već sutradan nakon što se vratio u svoj […]

Ime Olivera Frljića trenutno je amblematsko, a jedno od prerijetkih, imena za bunt u hrvatskom kazalištu. Društveni bunt: protiv religijskih devijacija, svačijeg nacionalizma, Katoličke crkve (dobro je poznaje), kapitalizma, siromaštva koje kapitalizam proizvodi, zaslijepljenosti koju kapitalizam proizvodi, homofobije, posljedica kolonijalizma, protiv melankolije, domoljublja, sjećanja i small talka, a bori se još i protiv samoga sebe […]

Jasenovačka ploča je premještena. Provokacija s postavljanjem spomen-obilježja urodila je izgleda plodom. Ustaško znakovlje bit će vjerojatno do proljeća, kako HOS-ovci tvrde, legalno. Sad je očito da će ga deset udruga zdušno stavljati u zaglavlja svojih dopisa, na zastave i rukave crnih uniformi premda premijer Andrej Plenković tvrdi da tako biti neće.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana molitve za očuvanje stvorenoga papa Franjo i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, počasni poglavar svjetskoga pravoslavlja, uputili su zajedničku poruku u kojoj ističu kako su opustošenjem okoliša najviše pogođeni siromašni narodi, a svjetske moćnike upozoravaju da nema rješenja ekološke krize bez ispravnog i zajedničkog nastojanja. Stvoritelj nam je povjerio zemlju kao […]

Posljednjih nekoliko dana nije lako biti Donald Trump. Mediji ga napadaju, nasrću na njega kao čopor vukova na putnika na šumskoj stazi u zimskoj noći, reže i kese mu se bijelim očnjacima. Trump ih odbija mašući bakljom, no neće još dugo.

Bauk ateizma kruži Hrvatskom – par postotaka onih koji se smatraju ateistima već su toliko utjerali strah u kosti onoj nadmoćnoj katoličkoj većini koja je uvelike započela odapinjati otrovne strijele ne bi li kako spriječili da jednoga sudnjega dana baš ateisti postanu većina u Lijepoj našoj.

Pedeset petogodišnjeg Jakova iz Sinja Bog je prije nekoliko godina poslao da zapali travu i nisko raslinje. “Jakove, pali”, poručio mu je glas s nebesa i Jakov je, jasno, uzeo šibice i benzin i pošao u brdo.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu, odabranu od autora, zbog godišnjeg odmora kolege Pofuka). Ništa ne znači jeka zvona onima koji su umrli kao stoka. Samo čudovišni bijes topova, samo mucajuće brzo štektanje pušaka može izreći njihove žurne vapaje Bogu. Ne rugajte im se molitvama i zvonima, nisu zborske tužaljke za one kojima pripadaju piskavi, poludjeli […]

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak 14. kolovoza ipak je bio prisiljen oštro osuditi ”rasističko nasilje” u kojemu je u subotu u Charlottesvilleu jedna osoba poginula, a dvadesetak je ozlijeđeno, osudivši ”bjelačke suprematiste, KKK i neonaciste” čije su vrijednosti protivne američkima.

Kad umre kakva poznata i važna osoba, danima poslije njezine smrti susrećemo u medijima tekstove i priloge o njezinu životu i djelovanju. Premda, istodobno, obično biva da nekrolozi, zapravo, više odaju o svojim autorima, nego o osobi o kojoj je u njima riječi. Naravno, pritom, kako i priliči, govoreći o njoj u superlativima. Mi kroz […]

Smrt je zadnja granica našega života, granica kroz koju, svi bez razlike, moramo proći. Ujedno i ono ključno ”mjesto“ u kršćanstvu iz kojega uopće možemo i pozvani smo promotriti što život jest, tko smo mi i što nam to Bog nudi u Isusu Kristu.

Ljeto je puno opasnosti. Bilo bi fer kada bismo strancima koji sad dolaze rekli što ih čeka u Hrvatskoj. Postoje oni pametni savjeti da selfie s ruba litice može biti zadnja zgodna stvar prije nego otkriju radosti letenja, da japanke nisu obuća za planinske staze, da se na otoke ne ide na gumenim madracima i […]

Kao glavni tekst beograskih ”Večernjih novosti“ od 15. jula tekuće godine najavljen ja ne naslovnoj strani, slovima od blizu dva santimetra (dok sam naziv lista ima slova od oko santimetar i po), tekst novinarskog dvojca R. Dragović – J. Koerbler, posvećen šestom sastanku mešovite komisije Srpske Pravoslavne Crkve i Hrvatske biskupske konferencije o ulozi Alojzija […]

U tiraniji misli, koje nam se neprestance vrzmaju po glavi, gubimo prirodnu nam mudrost življenja, našu otvorenost sebi, drugim bićima i kozmosu.

Vjerojatno vam nije promaklo da je Donald Trump skupa s hanumama, Melanijom i Ivankom, posjetio Saudijsku Arabiju. Njih dvije prohodale su Rijadom skoro kao od majke rođene: u nekakvim haljetcima pod kojim ne samo da su im se vidjeli obrisi njihovih ženskih sramota, nego su bile otkrivenih lice, vratova, glava, kosa, šaka i nožnih članaka.

Svoj život mogu iščitavati pomoću 16. poglavlja Knjige proroka Ezekiela. Čitam te stranice i kažem: sve ovo kao da je napisano za mene. Prorok govori o stidu, a stid je milost: kada netko osjeti Božje milosrđe, silno se stidi sebe i svojega grijeha.

Prije nekoliko tjedana poslovodstvo The New York Timesa je odlučilo ukinuti ulogu ombudsmana toga uvaženog dnevnog lista. Mene je to jako zabrinulo. U Hrvatskoj se borimo protiv užasne količine govora mržnje u komentarima čitatelja na portalima. Malo portala zaista moderira ili onemogućuje govor mržnje. Autograf.hr je u tomu pionir i drago nam je da smo […]

Kako vrijeme prolazi, a raznih bjelosvjetskih planova o našoj budućoj sreći i rahatluku sve je više, češće mi pada na pamet jedna stara sjajna, kratka i – ko bi onda rekao – politički dalekosežna pjesma Sarajlije Avde Sidrana.

Mala, obična prodavnica u mahali ili selu, u savremeno doba globalizacije, suprotno svim ekonomskim logikama, opstaje. Vjerovatno je Balkan po tome izuzetak. Jedan od razloga što ne gubi interes mušterija jest čuvena “teka koja trpi veresiju” kupaca finansijski nemoćnih da odmah plate, uglavnom osnovne životne potrepštine. Vlasnici tih i takvih trgovina imaju posebnu definiciju za […]

Gotovo da smo navikli vidjeti pripadnike religija tamo gdje se rađaju podijeljenosti i nasilja, gdje se govori s prezirom ili s osjećajem nadmoći o ljudima drugih uvjerenja i vjera, gdje se osuđuju drukčiji, gdje se pokušava utjecati na politiku u ime vlastitih interesa, gdje je zalaganje za socijalna pravdu, za najsiromašnije, marginalizirane i diskriminirane posljednja […]

Jučer prije podne sisački je biskup Vlado Košić na svom Facebook profilu objavio protokolirano (otvoreno) pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Očekivano od crkvenoga dužnosnika koji agitira za Brunu Esih i HOS-ovce, koji zagovara i traži uvođenje ustaškog pozdrava ”Za dom, spremni!” u hrvatsku vojsku, koji se rukama i nogama borio da SDP-ovka Kristina Ikić Baniček […]

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu […]

Kao građansko društvo nismo u Jugoslaviji prošli pravu sekularizaciju u smislu u kojem su to prošla zapadna građanska društva, odnosno nismo naučili razlikovati područje za koje je nadležna sekularna država od područja religijskoga potisnutoga u privatnost.

Danas ću ići na prosvjed zbog zaustavljanja reforme obrazovanja. Srest ću dosta dobrih i pametnih ljudi.

III. Blasfemično u religioznim temeljima: potisnuta subverzivnost Sve do sad rečeno moglo bi se sažeti kao poziv na duboku skepsu prema blasfemijskom prigovoru povezanom s dualističkom matricom, tim više jer u višeznačnom prostoru ljudskog nema vanjske objektivne točke s koje bi se jednom zauvijek moglo ustanoviti što jest, a što nije blasfemija, pa čak ni […]

Današnjim mladima potrebna je hrabrost na moru kulture samoće i ispraznosti, rekao je papa Franjo za vrijeme susreta s mladima (27. svibnja) u Genovi, koji su angažirani u biskupiji, pozivajući ih pritom da se dadu izazvati od Isusa, prenosi Radio Vatikan.

Zacijelo je među sudionicima ”Hoda za život“ mnogo kršćana koji doista misle da ”hodaju“ za život, za ”poštivanje svakoga ljudskog bića“. I čine to iskreno, ne razmišljajući pritom i o tomu kako i plemenita nakana može biti predmetom nečije manipulacije u političke svrhe.

II.Suvremeni povratak diskursa o blasfemiji: ograničenja i izazovi Dosad rečeno moralo bi već dostajati za izazivanje duboke zabrinutosti zbog sve učestalijeg posezanja religioznih struktura i aktera za blasfemijskim prigovorom u slučaju kritičkog tematiziranja religijskog u javnoj sferi, i to u prvom redu od strane umjetnika i novinara.

Poštovani gospodine nadbiskupe, uzoriti kardinale! Otkad ste prije godinu i po pozvali mojega sina, povjesničara Ivu Goldsteina, i blizu dva sata s njim razgovarali uglavnom o Jasenovcu, znao sam da ozbiljno razmišljate o toj temi i da se spremate nešto poduzeti. Obradovalo me kad sam čuo da dolazite u Jasenovac na čelu hodočašća, u pratnji […]

”Bezbožnička kletva za Boga može biti ugodnija od aleluje pobožnika“ Martin Luther ”Mesija, sin Marije, prolazio pored grupe židova. Klevetali su ga. No, on je njih blagoslivljao. Njegovi se učenici začudiše: ‘Drugi te kleveću a ti njih blagoslivljaš?’ Isus uzvrati: ‘Svaki čovjek može dijeliti samo ono što posjeduje.’“ Michael Asinet Palacios

Ne bojte se otvoriti srce svjetlu Uskrsloga; ne bojte se ljubiti sve – i prijatelje i neprijatelje – jer u življenoj ljubavi, krije se snaga i blago onoga koji vjeruje, potaknuo je Papa u propovijedi na misi slavljenoj 29. travnja na stadionu u Kairu, prenosi Radio Vatikan.

Ako kršćanska vjera kaže da su svi ljudi potomci Adama i Eve, koje je stvorio Bog, da su zbog toga svi ljudi svijeta “braća i sestre”, da je grijeh ljude dijeliti po vjeri i naciji, a posebno na bogate i siromašne, jesu li ljudi koji unatoč tomu to rade – vjernici ili licemjeri?

Komemoracija u povodu proboja logoraša u Jasenovcu, mislim ona istinska, koju su održali Savez antifašista, Antifašistička liga i Srpsko narodno vijeće u subotu 22. travnja (Židovi na nju nisu mogli doći na šabat, pa je održavaju u ponedjeljak 24. travnja, a Romi se pak drže uz vlast, onu istu Plenovićevu vlast kojoj treba godinu dana […]

Ne, njega još nisu pustili na miru svi oni stođavli s kojima nam se uoči Uskrsa pentrao po medijima. Svi udari na kulturu i jezik, sve lektorsko-manevarske pripreme za političke i vojne osvajačke pohode, sve neuspjele geografske asocijacije iz protekloga stoljeća, svi nametnuti ratovi…

Baš kad je kriza u “Agrokoru” prošlog mjeseca sramežljivo došla u medije, Iva Balent viđena je kako moli kraj međugorske vidjelice Mirjane Dragičević. Klečala je žmireći na Brdu ukazanja, obamrla od pobožnosti, šapćući ružarije, preklinjući nebesa da joj dadu mudrosti, snage i zdravlja da savlada nedaće koje su snašle nju i njezinu obitelj.

Najveći ili najvažniji židovski vjerski blagdan Pesah, prilika je da se informiramo i da naša redakcija židovima čestita.

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani slave Uskrs. Ove godine to slave svi zajedno. Baš lijepo.